Politika

Skandalozan izvještaj Vlade RS Vijeću sigurnosti. Udarili po Schmidtu, Inzku, Ustavnom sudu

U drugom dijelu 26. Izvještaja RS Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija pod nazivom "Održiva, mirna i prosperitetna BiH mora biti zasnovana na vladavini prava", ističe se da je imenovanje novog visokog predstavnika Christiana Schmidta potpuno nelegitimno jer Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIK), čak ni njegova većina, nemaju pravni osnov da imenuju novog visokog predstavnika.

"Navodno imenovanje njemačkog političara Schmidta kao visokog predstavnika u BiH predstavlja primjer grubog miješanja u unutrašnje stvari BiH, čime se krši član 41 Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, navodi se Izvještaju.

Ni Dejtonski sporazum, niti Vijeće sigurnosti UN nisu PIK-u ili njegovom Upravnom odboru dali takva ovlaštenja, ističe se u tekstu.

"To što je Schmidta navodno imenovala samo šačica članova Upravnog odbora PIK-a samo je demonstracija sile koja nema nikakve veze sa pravom ili pravnom procedurom", stav je Vlade RS.

Kako se navodi, određeni članovi Upravnog odbora riješili su ne da imaju pravno ovlaštenje da imenuju novog visokog predstavnika, već prosto da ih u tome niko ne može spriječiti.

U izvještaju se navodi da je PIK ad hock, samoimenovani skup zemalja i organizacija koje nemaju osnivački akt, ni međunarodni mandat, niti bilo kakvu legitimnu nadležnost.

Dodaje se i da Vijeće sigurnosti nikada nije delegirao PIK-u nikakva ovlaštenja, a ta se grupa ne spominje ni u Dejtonskom ni u bilo kom drugom sporazumu.

Ipak, napominje se u Izvještaju, PIK-ov takozvani Upravni odbor, omanja ad hok grupa zemalja, sebi je dodijelila široka prava da određuje budućnost BiH, uključujući pravo da imenuje visokog predstavnika bez odobrenja Vijeća sigurnosti, pa i da postavlja uslove za zatvaranje OHR-a.

Vlada RS u Izvještaju navodi da "Upravni odbor PIK-a nema ni pravno ovlaštenje da postavlja uslove za zatvaranje OHR-a, ali ga ni to, naravno, ne sprečava da podrži takozvani plan "pet plus dva", jedan skup potpuno proizvoljnih kriteriju koji imaju vrlo male, ako ikakve, veze sa onim što je BiH potrebno za uspjeh i napredak".

U drugom dijelu izvještaja navodi se da visoki predstavnik do 2021. godine, u nedostatku međunarodne podrške, nije nametnuo nijednu odluku ili vansudske kazne tokom deset godina.

Međutim, u posljednjim danima svog mandata na poziciji visokog prestavnika Valentin Inzko, kako piše u Izvještaju, posljednji visoki predstavnik, nametnuo je zakon kojim "kriminalizuje izražavanje određenih mišljenja o istoriji iz vremena sukoba u BiH".

"Inzkov cenzorski zakon predstavlja nezakonit i destabilizujući napad na Dejtonski sporazum, kao i na demokratski ustavni poredak i pravo na slobodu izražavanja koje je garantovano Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Inzkovi nezakoniti dekreti još jedan su primjer kako takozvana međunarodna zajednica zanemaruje vladavinu prava ako joj se to ne uklapa u plan", piše u Izvještaju.

Kad je riječ o Ustavnom sudu BiH, u tekstu se ističe da, "umjesto da ispunjavaju svoju obavezu i pridržavaju se Ustava BiH, većina sudija, koju čine tri stranca i dva Bošnjaka, izuzetno često je potvrđivala neustavnu centralizaciju koju su vršili visoki predstavnici, kao i slabljenje ustavom garantovanih mehanizama zaštite konstitutivnih naroda BiH".

Vlada RS piše i da je jedan bivši strani sudija Ustavnog suda BiH priznao da "cjelokupan sistem počiva na prešutnoj saglasnosti između Suda i visokog predstavnika da će Sud uvijek potvrditi meritum njegovih zakona".

"Ustavni sud BiH konstantno izruguje vladavini prava, ignoriše jasne ustavne propise i prešutno prihvata, dekretima visokog predstavnika, nelegalno nametnute zakone, što je očigledno suprotno demokratskom zakonodavnom sistemu koji je uspostavljen Ustavom.

Ustavni sud BiH koristi ustavno neutemeljene zahtjeve bošnjačkih predstavnika da dodatno slabi autonomiju Republike Srpske garantovanu Dejtonskim sporazumom", navodi se u tekstu.

Kao primjer se navodi da je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim zastavu, himnu i grb Republike Srpske i zabranio Republici Srpskoj da praznuje dan svog nastanka.

"Ustavni sud BiH uporno lišava Republiku Srpsku njenog javnog zemljišta, pa je tako u septembru Sud našao da šumsko zemljište kojim Republika Srpska upravlja već skoro tri decenije ne pripada RS. Nijedna od ovih odluka nema nikakvo uporište u tekstu Ustava BiH", napominje Vlada RS.

U tekstu se konstatuje da većina sudija Ustavnog suda BiH pouzdano podržava razgrađivanje dejtonskog kompromisa tako što u ključnim predmetima, tri sudije - stranca, glasaju kao blok sa dvojicom sudija iz reda Bošnjaka i tako preglasavaju četiri sudije koje su državljani BiH.