Vijesti

Slučajevi ‘Memić’ i Dragičević’ sa istim dokazima pred državnim pravosuđem

Višegodišnji pokušaji pravosudnih i policijskih institucija da utvrde uzrok smrti mladića, Dženana Memića iz Sarajeva i Davida Dragičevića iz Banje Luke, nisu dali rezultate, zbog čega je slučaj preuzelo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH).

"Ja sam zato uzeo ova dva slučaja. Na početku su mi rekli ti si lud, ono što policija i tužilaštvo zataška to se nikada ne može otkriti, a ja sam rekao može", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) advokat porodica Memić i Dragičević, Ifet Feraget, piše RSE.

Slučaj 'Memić' - istraga o istrazi

U slučaju "Memić" Tužilaštvo BiH, koje od augusta 2019. godine vodi istragu, podiglo je optužnicu 9. jula protiv pet osoba zbog organizovanog kriminala i sprečavanja otkrivanja i dokazivanja stradanja Dženana Memića.

Optužnica je podignuta protiv Alise Ramić, Dženanove bivše djevojke, koja je s njim bila u momentu stradanja, njenog oca Zijada Mutapa, bivšeg načelnika za saobraćajne istrage Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) Hasana Dupovca, policajca Josipa Barića i recepcionera hotela Crystal Muamera Ožegovića.

Oni se terete da su od 8. februara 2016. godine pristupili skupini za organizovani kriminal, koju su formirali Zijad Mutap i drugi, radi prikrivanja dokaza o načinu na koji je Memić zadobio ozljede opasne po život.

Memić je na Ilidži kod Sarajeva zadobio teške povrede glave, u incidentu koje je Tužilaštvo KS okvalifikovalo kao saobraćajnu nesreću, dok je porodica Memić tvrdila da je on ubijen. Preminuo je 15. februara 2016. godine.

Tužilaštvo KS je za saobraćajnu nesreću u kojoj je stradao Dženan optužilo oca i sina, Ljubu i Bekriju Seferovića, a Kantonalni sud je dva puta u ovom slučaju donio oslobađajuću presudu.

Međutim, Vrhovni sud Federacije BiH oba je puta presude poništio.

"Svi dokazi, ovi koje sad Tužilaštvo BiH koristi, svih 166 dokaza u optužnici protiv ovih pet lica i manje više svi svjedoci, su ili saslušani ili bilo poznati Kantonalnom tužilaštvu, a iz razumljivih razloga, ako zataškavate ubistvo, onda ne idete putem rasvjetljavanja ubistva, nego idete putem zataškavanja ubistva", kaže Feraget.

Ističe i da optužnica Tužilaštva BiH već predstavlja "značajan dio buduće optužnice" koja bi trebala, kako kaže, biti podignuta "nekada protiv kantonalnih tužilaca koji su radili na ovom slučaju".

"U to vrijeme na čelu Kantonalnog tužilaštva je bila Dalida Burzić, koja je napustila taj brod, ne koji tone, nego koji je potonuo", kaže Feraget, te napominje kako je Burzić oslobođena pred Uredom disciplinskog tužioca za slučaj "Memić".

Slučaj 'Dragičević'

Ustavni sud BiH je 23. juna utvrdio da su Davoru Dragičeviću, ocu stradalog Davida Dragičevića, povrijeđena ljudska prava i osnovne slobode garantovane Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Apelaciju je podnio prije dvije godine advokat Feraget, koji zastupa i ovu porodicu.

"Ustavni sud je usvojio moju apelaciju i na taj način sam anulirao sve ono što su radili u Banjaluci prethodne tri godine", rekao je Feraget.

Nakon odluke Ustaanog suda, Davor Dragičević, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) istakao je kako su time "konačno otvorena sva vrata’ za istragu o smrti njegovog sina".

Tužilaštvo BiH je 14. aprila odlučilo da preuzme predmet u vezi s nestankom i smrću Davida Dragičevića od Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka.

On je nestao 18. marta 2018. godine. Tijelo je pronađeno šest dana kasnije na ušću rječice Crkvene u Vrbas u Banjoj Luci. Navodi o njegovom stradanju bili su oprečni.

Na prvoj pres-konferenciji 26. marta 2018. godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova bh. entiteta Republike Srpske (MUP RS) navelo je da se David u noći nestanka potukao, potom opljačkao kuću, a nakon toga upao u rijeku Crkvenu, uslijed čega se utopio. Tvrdilo se i da je bio pod utjecajem droga i alkohola.

S time se nisu složili Davidovi roditelji koji su istog dana došli na Trg Krajine u Banjaluci, te pokrenuli svakodnevna okupljanja građana, pod motom "Pravda za Davida", koja su trajala do 30. decembra iste godine, kada ih je policija zabranila.

Nakon druge obdukcije Davidovog tijela, 10. aprila, smrt je okarakterisana kao nasilna, a kao neposredni uzroci navode se utapanje i krvni podlivi po glavi i tijelu. Sumnju roditelja i građana bude dva obdukcijska izvještaja sa različitim vremenima smrti.

Davor Dragičević optužio je najviše funkcionere MUP-a RS-e, za umiješanost u ubistvo Davida.

"Ukoliko sito kojim budu prosijavali slučajeve 'Dženan Memić' i 'David Dragičević' bude toliko krupno, pa da im prolete oni glavni akteri i policajci, koji su svjesno i namjerno zataškavali ova dva slučaja, onda je cijeli pravosudni sistem dio kriminalne hobotnice koja služi nečijim interesima. Zašto? Zato što dokazi vrlo jasno govore da su Dženan i David ubijeni", kaže Feraget.

Kada Sud BiH preuzima predmete s nižih pravosudnih institucija?

Viši nezavisni pravni ekspert Reinhard Priebe u Izvještaju o pravosuđu koji je predstavljen Evropskoj komisiji (EK) početkom decembra 2019. godine ukazao je kako je nedostatak posvećenosti vladavini prava fundamentalni problem BiH.

Priebeov izvještaj, na 25 strana, sastavljen je nakon neuspjeha policije i pravosuđa da riješe ova dva slučaja.

“Pravda mora bolje služiti građanima. Postupci građanskog pravosuđa previše su naporni, složeni i formalistički i oduzimaju previše vremena. Krivično-pravni sistem u BiH ne uspijeva se boriti protiv ozbiljnog kriminala i korupcije”, navodi se u izvještaju.

"Slučajevi 'Dragičević' i 'Memić' su primjeri da pravosuđe u BiH ne funkcioniše i taj problem je trebalo rješavati na način da se utvrde razlozi zbog kojih ne funkcioniše i ko snosi odgovornost i krivicu zbog toga", rekao je za RSE Branko Perić, sudija Suda BiH i bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV), naglašavajući da nije obaviješten da je Sud BiH preuzeo ove predmete.

Perić kaže da, kada Sud BiH preuzme predmete, "ne rješava probleme koji postoje u entitetskim pravosuđima, odnosno u pravosuđu u BiH".

Ističe kako Zakon o Sudu BiH u članu sedam propisuje u kojim slučajevima se mogu preuzeti predmeti iz entitetske nadležnosti.

"I to je pitanje ako je ugrožen suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost, nacionalna sigurnost i međunarodni subjektivitet BiH, ili su krivičnim djelom počinjene ozbiljne reperkusije i štetne posljedice po privredu BiH ili mogu izazvati druge štetne posljedice po BiH", objašnjava.

No, on nije siguran da li je moguće "te slučajeva ubistva" podvesti "pod druge štetne posljedice po BiH".

"Prisustvujemo jednom pravosudnom 'teatru apsurda' koji neko treba konačno da riješi. Na taj način ne mogu se rješavati problemi pravosuđa i amnestirati nesposobnost ili neko namjerno nepostupanje u ozbiljnim predmetima iz entitetske nadležnosti", kaže Perić.

Advokat i bivši član VSTV-a Asim Crnalić za RSE ističe kako Sud BiH "može predmete iz nadležnosti nižih sudova, rješavati pod strogo utvrđenim zakonskim uvjetima".

Svi sudovi u BiH imaju jasno ustanovljene nadležnosti, tako da "obični predmeti iz redovne nadležnosti sudova entiteta" trebaju biti organizovani "na razini općinskih, odnosno okružnih, odnosno kantonalnih sudova".

"Meni nije prihvatljivo da Sud BiH, u predmetima koji u svojoj prirodi ne pripadaju njegovoj nadležnosti, organizira suđenje odnosno optuživanje u takvim predmetima", objašnjava Crnalić.

Uloga VSTV-a

Prema zakonu, VSTV ima nadležnost da imenuje sudije i tužioce, te da odlučuje i "o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti sudija, sudija porotnika, dodatnih sudija i tužilaca".

Zašto do sada u ova dva slučaja nije reagovalo VSTV, Perić kaže da su to "ozbiljni problemi pravosudnog sistema, a ne tih pojedinačnih predmeta".

"VSTV nije ni pokušao da slučaj 'Dragičević' rješava na nivou sistema. Da se u rješavanje tog ubistva uključi republičko Tužilaštvo, nego se ostavilo da se taj slučaj vodi u Okružnom tužilaštvu, na način da niko ne zna šta se u tom predmetu radi, ko preduzima radnje, šta preduzima i zašto to tapka u mjestu", kaže Perić.

Branko Perić

Navodi da je situacija ista i sa slučajem "Memić".

"Vrhovni sud dva puta ukida presudu, umjesto da je preuzeo slučaj i da rješava na najvišem nivou", dodaje.

Iako se advokat Crnalić ograđuje od ova dva slučaja, jer nije njihov branitelj, ističe da VSTV-a nema druge institucije "koja o tome smije i može reći bilo što".

"Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće mora oštro postupati kad se događa nezakonito odstupanje od nadležnosti pojedinih tužiteljstava i sudova", kaže Crnalić.

Šta je uradila komisija o radu pravosuđa?

Privremena istražna komisija Predstavničkog doma Parlamenta BiH za utvrđivanje stanja u pravosuđu počela je s radom 26. maja 2020. godine i do sada stekla podršku velikog broja međunarodnih organizacija i ambasada u BiH.

Predsjednik VSTV BiH: Istražiti zašto neki predmeti stoje u ladicama
Predsjedavajući Komisije Damir Arnaut kaže kako "trenutno zaprimaju odgovore na upite i urgencije koje smo dostavili različitim institucijama", te da će ubrzo dostaviti nacrt izvještaja.

U izvještaju o napretku Evropske komisije, koji je predstavljen 6. oktobra 2020. godine, navedeno je da BiH nije ostvarila napredak u oblasti pravosuđa.