Letjelica iz doba Hladnog rata nakon više od pola stoljeća lutanja svemirom vraća se kući. Još 1970-ih, Sovjetski Savez imao je velike planove za Veneru, često nazivanu Zemljinim 'zlim blizancem'. Gusta atmosfera Venere zadržava toplinu u efektu staklenika koji je izmaknuo kontroli, čineći je najtoplijom planetom Sunčevog sistema, makar se nalazi puno dalje od Sunca nego Merkur.
No misija Venera, lansirana iz Kazahstana 31. marta 1972., nije uspjela ni približno onako kako su sovjetski naučnici planirali. Nešto je pošlo po zlu tokom manevra motora koji je trebao postaviti letjelicu na putanju prema Veneri, i bespilotna letjelica ostala je zarobljena u svemiru.
Sada, 53 godine kasnije, očekuje se da će sletjeti - i to ne na svoj izvorni cilj. Naučnici koji prate kapsulu, poznatu kao Kosmos 482, vjeruju da će uskoro ponovno ući u Zemljinu atmosferu. Tačan trenutak i mjesto pada još nisu poznati, ali najnovije procjene govore da bi to moglo biti između 9. i 11. maja. 'Neizvjesnost će biti prilično velika sve do samog ulaska', navodi NASA.
Trenutno ova relikvija sredine prošlog stoljeća kruži iznad naših glava u eliptičnoj orbiti oko Zemlje, svaki put usporavajući malo više. Sa svakim prolaskom kapsula ulazi sve dublje u gornje slojeve atmosfere, a taj otpor zraka polako je spušta niže. Izgleda da ovu svemirsku utrku ipak pobjeđuje gravitacija. Šansa da će letjelica udariti u ljude 'zanemarivo je mala', rekao je Marcin Pilinski, naučnik s Univerziteta Colorado koji prati letjelicu. Najvjerojatnije će svoje putovanje završiti padom u okean, budući da dvije trećine planeta prekriva voda.
Ipak, objekt veličine oko jednog metra i mase veće od 450 kilograma predstavlja 'neuobičajen i značajan rizik' u usporedbi s uobičajenim svemirskim otpadom koji povremeno pada na Zemlju, navodi firma Space Environment Technologies. Postoji mala mogućnost da bi mogao ući u atmosferu iznad gusto naseljenih područja.
Stručnjaci također smatraju da bi letjelica mogla preživjeti svoj vatreni ulazak u atmosferu djelomično neoštećena. Sovjetska svemirska agencija, danas poznata kao Roscosmos, izgradila je letjelicu da izdrži ekstremne uvjete Venere. Klima tog toksičnog svijeta dovoljno je vruća da rastopi olovo, a atmosferski pritisak 75 je puta veći od onog na Zemlji. To znači da je Kosmos 482 oklopljen poput podmornice.
Iako ova kapsula nije stigla do Venere, druge su uspjele. Jedna od njih, Venera 8, lansirana samo četiri dana ranije, sletjela je na Veneru 22. jula 1972. i slala podatke na Zemlju 63 minute prije nego što ju je uništila sveprožimajuća toplina, piše Mashable.
