Vijesti

Spajanje odjela u Tužilaštvu BiH: Bolja statistika ili rezultati protiv korupcije

Kada je zvanično imenovana na funkciju glavne državne tužiteljice Gordana Tadić je u januaru 2019. godine najavila preustroj odjela Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Već tada se Državnog tužilaštvo suočavalo sa kritikama da ne radi dovoljno dobro na procesuiranju korupcije a izvještaji o lošem procesuiranju korupcije samo su povećali pritisak na ovu pravosudnu instituciju u posljednje dvije godine, piše Detektor.

“Spojit ćemo ova dva odjela da bi se povećala efikasnost i rad Tužilaštva jer se radi o sličnim predmetima. Imamo povećan broj predmeta za trgovinu ljudima i ilegalne migracije”, rekla je nakon imenovanja Tadić, iznoseći program svog rada na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).

U četvrtak, 22. aprila 2021. godine iz Tužilaštva je saopšteno da je Kolegij tužilaca dao suglasnost za izmjenu i dopunu Pravilnika o unutarnjoj organizaciji, kojom će se omogućiti spajanje Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju i Odjela III. Ove izmjene predviđaju i formiranje zasebnog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja ljudi i trgovine ljudima, “sa ciljem efikasnijeg rada Tužiteljstva BiH i ostvarivanja što boljih rezultata u radu”.

Iz Tužilaštva još uvijek nije saopšteno više detalja o novom načinu rada, imenu ili vremenu kada će novi odjel početi sa radom a iz ove institucije nisu odgovorili na upit za komentar Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Branko Perić, sudija Suda BiH, kaže da je spajanje odjela “mač sa dvije oštrice” jer će sa jedne strane omogućiti tužiocima da na sitnim predmetima prave dobru statistiku, ali da je sa druge spajanje dobar razlog da se ravnopravno na tužioce rasporedi teret posla.

“Tužioci u Odjelu III duplo lakši posao imaju, a primaju istu platu. Tako da je s te strane razumno da se podijeli ravnomjerno posao na sve sa Odjela II i III. S jedne strane je dobra stvar, a sa druge strane loša zbog toga što će neko to zloupotrebljavati pa će samo na lakšim predmetima praviti statistiku”, govori Perić.

Iako je Odjel III prema posljednjem javno dostupnom izvještaju o radu na stranici Tužilaštva za 2018. godinu imao manje podignutih optužnica od Odjela II, u ostvarenu normu su ušla riješena 284 predmeta protiv 523 osobe, predmeta protiv poznatih počinilaca.

Prema izvještaju, Odjel za sva ostala krivična djela iz nadležnosti Suda BiH ima veću ostvarenu normu od drugih odjela i prosjeka Tužilaštva. Ovaj je Odjel 2018. godine imao normu od 194 posto dok je norma Odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju 144 posto.

Advokatica Vasvija Vidović kaže da je njeno duboko uvjerenje da spajanje odjela ne doprinosi efikasnosti gonjenja za najteža krivična djela korupcije i organizovanog kriminala.

“Odjel III se bavi predmetima koji su po svojoj prirodi jednostavni, kratko traju i brzo se završavaju i na taj način, kada se ta dva odjela stope, imat ćemo u izvještajima objedinjene rezultate oba odjela i time se otvara mogućnost da se pokazuje bolje stanje u radu Tužilaštva nego što ono objektivno jeste”, navodi Vidović.

Tužilaštvo kao najslabija tačka pravosudnog sistema

Kolegij tužilaca u Tužilaštvu BiH

Kako je BIRN BiH ranije pisao, Tužilaštvo BiH je u prošloj godini podiglo svega 12 optužnica protiv 22 osobe koje se terete za koruptivna krivična djela, od čega je više od polovine podignuto u decembru. U optužnicama gdje je naveden takav iznos, ukupna pribavljena korist, prema saopštenjima najvišeg tužilaštva u državi, iznosila je tek nešto više od 15.000 KM i 40 eura.

Vidović pojašnjava da će se spajanjem odjela pokazati koliko ima zajedničkih predmeta iz obje oblasti i time se “zamagliti” slabi rezultati rada Državnog tužilaštva na najtežim krivičnim djelima zbog kojih je i osnovan Državni sud.

“Umjesto da se vrši čak raslojavanje u okviru samog Odjela organizovanog kriminala i da se korupcija posebno vodi, čime bi se Tužilaštvo fokusiralo na gorući problem, a i samo društvo vidjelo rezultate u vezi s tim gorućim problemom društva, ovako postoji velika mogućnost da se rad na tome zamagli”, dodaje ona.

U izvještaju stručnjaka kojeg je u Bruxellesu u decembru 2019. Evropskoj komisiji predstavio Reinhard Priebe, navedeno je da pravosudni sistem u BiH ne uspijeva da se bori protiv ozbiljnog kriminala i korupcije a niti jedna od četiri postojeće pravosudne nadležnosti ne funkcionišu adekvatno.

Posebno je naglašeno da su “specijalizirani odjeli ključni u složenim predmetima korupcije”.

“Posebni odjeli u Tužilaštvu BiH i Tužilaštvu Republike Srpske postoje ali ne postižu bilo kakve rezultate u predmetima na visokom nivou”, navodi se u izvještaju stručnjaka.

Esad Fejzagić, advokat i bivši sudija Suda BiH, smatra da je Tužilaštvo BiH najslabija tačka pravosudnog sistema u BiH. On naglašava da su u Odjelu III najjednostavniji predmeti sa najmanjom zaprijećenom kaznom, te kaže da bi Odjel III trebao biti potpuno izmješten iz Tužilaštva BiH odnosno iz nadležnosti Suda BiH.

Spajanjem dva odjela se, smatra Fejzagić, “još više na neki način snižava rejting Tužilaštva BiH”.

“Na ovaj način će se udrobiti ta zajednička dva Odjela i nešto po svojoj težini kompleksnosti, zahtjevnosti ni u kojem slučaju nije nivo tužilaca koji rade na državnom nivou. Što se tiče složenosti, kantonalni tužioci u privrednim odjelima svi rade neuporedivo složenije predmete nego što recimo rade u odjelu III Državnog tužilaštva u mnogim slučajevima i u Odjelu II”, kaže on.

“Mislim da su pokazatelji rada Tužilaštva BiH takvi da ih nikakva statistika ne može previše oprati ako će se ući zbilja u suštinu i analitički pristupiti onome šta je Tužilaštvo BiH”, zaključuje Fejzagić.

Miješanje statistike

Ivana Korajlić

U izvještaju Transparency Internationala u BiH objavljenom početkom aprila zaključuje se da u BiH nema procesuiranja korupcije na visokom nivou. Prema izvještaju, posljednjih godina BiH potresle su velike korupcijske afere o čijoj većini se izvještavalo samo u medijima, a nikada nisu stigle do suda. Većina velikih korupcijskih afera završava se ili u istražnoj fazi ili se pretvaraju u dugogodišnje sudske postupke, urušavajući značaj blagovremenog i efektivnog procesuiranja.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparencyja u BiH, naglašava kako je Tužilaštvo BiH u posljednjem periodu pokazalo neefikasnost.

“Ne znam na koji način će spajanje u jedan odjel povećati efikasnost jer smo vidjeli već i dosad neefikasnost Tužilaštva, posebno kada je riječ o procesuiranju korupcije i organiziranog kriminala za visoko profilirane slučajeve. Postoji vrlo neuravnotežen pristup Tužilaštva i vrlo proizvoljan pristup u tome šta će uzeti, šta neće i za koje prijave će donijeti naredbu o sprovođenju istrage, a za koje neće i to je neko suštinsko pitanje, a ne u kojem će to odjelu biti”, kaže ona.

Ističe da je suštinsko pitanje na koji način se uopšte koristi tužilačka diskrecija pri donošenju odluka i na koji način se raspoređuju predmeti.

“Vidjeli smo ogroman problem sa načinom raspodjele predmeta prema pojedinačnim tužiocima zbog čega je podnesena disciplinska tužba protiv glavne tužiteljice Gordane Tadić. Mislim da se zapravo ovi problemi pokušavaju zakamuflirati pričom o osnivanju nekakvog zajedničkog odjela i još jedan dodatni PR potez koji ne donosi suštinski nikakve promjene”, kaže Korajlić.

Advokat Miodrag Stojanović govori da želi da vjeruje da je izmjena unutrašnje organizacije Tužilaštva BiH u funkciji efikasnijeg, uspješnijeg i produktivnijeg rada.

“Međutim nisam siguran da ovo vodi ka takvom mom zaključku iz prostog razloga što ne vidim da će se išta značajno promijeniti u pogledu ljudi i resursa koji rade taj posao, onih pratećih službi koje servisiraju Tužilaštvo u otkrivanju i procesuiranju krivičnih djela iz Odjela II i Odjela III dosadašnje organizacije Tužilaštva, a to su entitetska ministarstva unutrašnjih poslova, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Granična policija”, kaže Stojanović.

Ne vidim da se tu nešto spektakularno novo dobija, navodi on.

“Neću da budem maliciozan pa da pomislim da bi ovo moglo da bude u funkciji bolje statistike za Tužilaštvo jer kad spojite Odjel II i Odjel III – kada toplu vodu pomiješate sa super hladnom vodom dobit ćete ipak neku ublaženu vodu – zato što sada imate ove predmete kao što su trgovina ljudima, migranti, falsifikovanje novca. Sve češće su ti predmeti koji onda nose dobru statistiku, a u stvari kriju iza sebe mnogo ozbiljnih predmeta koruptivne prirode i predmeta organizovanog kriminala i onoga sa čim se država susreće kao prioritetnim problemima rješavanja kriminala”, kaže Stojanović.

U izvještaju OSCE-a za 2019. godinu, poređenje rezultata i nalaza za 2017. i 2018. sa nalazima iz 2019. godine ukazuje na ukupno pogoršanje učinka sudija i tužilaca u procesuiranju teških predmeta korupcije.



Povezani postovi: