Region

Srbija je prvak Balkana u vakcinisanju i ima najmanje mrtvih. Ali, istina je možda puno mračnija?

Prema službenim brojkama, Srbija je apsolutni prvak koronavirusne krize na Balkanu. U odnosu na sve svoje susjede, ima daleko najmanje mrtvih na milion stanovnika (746) i daleko najviše vakcinisanih građana (oko trećinu).

No postoje indicije da službene brojke za Srbiju i nisu baš najtačnije, piše Slobodna Dalmacija.

Prije nego se pozabavimo tim indicijama, valja razmotriti brojke. Prema aktuelnom stanju na stranici Worldometer, svih sedam susjeda Srbije (Worldometer ne prikazuje podatke za Kosovo) ima znatno veću relativnu smrtnost – mjerenu brojem umrlih na milion ljudi – od Srbije.

Štaviše, upravo srbijanski susjedi imaju najveću relativnu smrtnost na svijetu. Mađarska je prva (2935), BiH treća (2677), Bugarska četvrta (2429), Crna Gora peta (2421), a Makedonija šesta (2408). Hrvatska je petnaesta (1801), a Rumunija dvadeset prva (1501).

U takvom okruženju Srbija sa 746 umrlih na milion ljudi doista odskače, te se na svjetskoj tablici nalazi iza pedesetog mjesta. Reklo bi se, kao da nije na Balkanu. A znamo da jest.

Sličnu superiornost naš istočni susjed iskazuje i u bilanci vakcinisanih osoba. Prema službenim podacima, Srbija je dosad s barem jednom dozom vakcinisala trećinu stanovnika, dok je Hrvatska vakcinisala tek 17 posto građana (ostale države u regiji mahom stoje još lošije).

Aleksandar Vučić
Vučić se odlučio za kinesku vakcinu

Premda je rezultat Srbije još uvijek daleko od 62-postotne procijepljenosti Izraela, ne može se poreći da u okviru regije Srbija i ovdje odskače. Kao da nije na Balkanu, a znamo da jest.

Druga strana medalje, kad je o vakcinaciji riječ, jest činjenica da je Srbija došla do svojevrsnog „platoa”, odnosno do zastoja u vakcinaciji – ne zbog nedostatka vakcina, već zbog nedostatka zainteresiranih građana.

Za razliku od većine država, koje kubure s nedovoljnim količinama vakcina i nastoje nabaviti dovoljno doza za svoje građane, Srbija ima obrnuti problem: nedovoljan interes stanovništva.

Koristeći svoj specifični politički položaj, odnosno činjenicu da nije članica ni EU ni NATO-a – što joj omogućuje da razvija odnose i sa Istokom i sa Zapadom – Srbija je nabavila više nego dovoljno vakcina za svoje građane, koji čak mogu birati hoće li uzeti ruski Sputnjik, kineski Sinopharm, britansku AstraZenecu ili američka cjepiva Pfizer, odnosno Modernu.

Predsjednik države Aleksandar Vučić, recimo, izabrao je kineski Sinopharm.

Unatoč tolikom izboru, Srbija se sada suočava s onim dijelom svoje populacije koji je manje sklon vakcinaciji. U Srbiji je, inače, antivakserska scena dosta snažna.

Stoga su se Vučić i Vlada Srbije odlučili za promotivnu akciju, pa će svaka osoba koja se do 30. maja vakciniše dobiti finansijsku naknadu od 3000 dinara. Tu je inicijativu Vučić obznanio u srijedu na TV Pink:

“Ne možemo donositi negativne diskriminacijske mjere za one koji se ne žele vakcnisati, iako mislim da je to neodgovorno i sebično. Razmišljali smo zato kako nagraditi ljude koji su pokazali odgovornost te smo donijeli odluku da damo dodatnu finansijsku pomoć za ljude koji su se vakcinisali”, rekao je Vučić.

Vakcinisala se i Karleuša

Iznijevši državni plan da se do kraja svibnja barem jednom dozom cijepi tri milijuna ljudi, kako bi se stekao kolektivni imunitet, Vučić se požalio na mršavi odaziv građana na vakcinaciju:

“Danas u Srbiju stiže još 105.000 doza vakcina Pfizer, a nemamo ih kome dati. Srbija je lider u Evropi po broju vakcinisanih i bila bi uvjerljivo prva da se ljudi hoće vakcinisati. Prestižu nas Mađari, jer se ljudi hoće vakcinisati, a ne zato što imaju više vakcina”, rekao je Vučić, izrazivši nadu da će novčana stimulacija privući građane.

I zaista, već u četvrtak ujutro na punktu za vakcinaciju u beogradskom trgovačkom centru Ušće stvorili su se dugački redovi. Kako javljaju tamošnji mediji, gužvi je pridonijela i objava da će prvih stotinu građana koji se vakcinišu dobiti poklon bon za šoping, koji mogu iskoristiti u rečenom trgovačkom centru.

Odmah je objavljeno da se među prvima došla vakcinisati poznata folk-pjevačica Jelena Karleuša (izabrala je Pfizer), koja je ranije isticala antivakserske stavove. S obzirom na utjecaj koji Karleuša ima među manje obrazovanom populacijom, njezin bi primjer mogao pozitivno djelovati na stepen procijepljenosti Srbije.

Kako javlja beogradski Blic, akcija se nastavlja i u petak, kad će prvih 50 građana dobiti vaučer u vrijednosti od 5.000 dinara, koji će moći potrošiti u Fashion&Friends dućanima, dok će u subotu prvih stotinu vakcinisanih dobiti poklon-paket firme BG Electronic.

Vakcinisala se i Karleuša

Vučićeva inicijativa za poticanje vakcinacije u nekim je krugovima izazvala podsmijeh, iako Srbija nije usamljena u tome. Recimo, nakon što se u SAD-u također usporio ritam vakcinacije, vlasti u više saveznih država i pojedine kompanije stale su nuditi mamce.

Tako Amerikanci koji se sada vakcinišu mogu dobiti poticaje u rasponu od novčanih iznosa od 50 dolara (Detroit) ili 100 dolara (Zapadna Virginia i Maryland), preko besplatnih ulaznica (Muzej Abrahama Lincolna u Illinoisu) i popusta na ulaznice (bejzbol klubovi Cleveland Indians i Cincinnati Redsi), do besplatnih krafni (firma Krispy Kreme), besplatnog piva (New Jersey) i jointa „trave” (tvrtka Greenhouse of Walled Lake, koja prodaje marihuanu u Michiganu).

Vratimo se na službene brojke o relativnoj smrtnosti, po kojima je Srbija apsolutni prvak Balkana. Tu tezu, međutim, dovodi u pitanje najnoviji dokumentarac o Srbiji, pod naslovom „Vakcina za sve – koliko je uspješna kampanja vakcinisanja u Srbiji?”, koji potpisuju njemačka javna televizija ZDF i njemačko-francuska TV-stanica Arte, odnosno novinari Eberhard Rühle i Natalija Miletić.

Zataškavanje broja mrtvih

U polusatnom dokumentarcu, među ostalim, govori se o zataškavanju broja mrtvih u Srbiji. Kako navode autori, naličje priče o „uspješnoj Srbiji” vidi se pred mrtvačnicama, gdje u redovima pristižu pogrebna vozila, te na grobljima, gdje bageri užurbano kopaju nove rake.

“Stotine svježih grobova svjedoče o drami o kojoj se privatno priča, ali u medijskoj javnosti jedva da se govori. O razmjerima te drame nema pouzdanih podataka”, kaže se u filmu, čiji se autori pozivaju i na novinarku NIN-a Sandru Petrušić, koja od početka prati pandemijsku priču u Srbiji.

“Već na lokalnom nivou zataji se oko šezdeset posto mrtvih, a te brojke se još prepolove na putu od lokalnog zavoda za javno zdravstvo do (Instituta za javno zdravlje Srbije) „Batuta”. Procjenjujem da su prave brojke više barem dva i po do tri puta, što se može statistički dokazati”, kaže Petrušić u filmu.

Autori dokumentarca ističu da tek mali broj neovisnih medija u Srbiji izvještava o pravim razmjerima pandemije, dok je većina medija u rukama biznismena bliskih vlastima, koji šire vladinu poruku o uspjehu borbe protiv Covida i kampanje vakcinacije.

“Zato što je ovo izborna kampanja predsjednika Vučića. Od početka je trebalo pokazati da smo mi najbolji u Evropi, u svijetu. Odlučio je da ćemo pobijediti koronu za mjesec dana. Kad to nije uspjelo, počela je kampanja u kojoj nam pričaju koliko smo uspješniji od svih”, zaključila je Petrušić.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare