Bombardovanje umjetničke škole i porodilišta u Marijupolju, stambene zgrade koje gore u više gradova, više od 900 ubijenih civila za svega nekoliko sedmica ruske invazije - jezivi su prizori koji dolaze iz Ukrajine. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenskij optužio je još početkom marta Rusiju za ratne zločine nakon što su snage Vladimira Putina pokrenule napade za koje se vjeruje da su u njima korištene kasetne i vakuumske bombe u pokušaju da preokrenu tok sukoba koji do sada gube.
Ukrajina je još na samom početku invazije tužila Rusiju Međunarodnom sudu pravde (MSP) u Hagu. Brutalni napad Rusije na Ukrajinu, kako piše CNN, pružio je niz dokaza koji su neke svjetske lidere, uključujući američkog predsjednika Joa Bidena, naveli da sve više koriste, kako je rekao portparol Kremlja “neoprostivu retoriku” – “ratni zločin”.
Iako se pojmovi poput “ratni zločinac” i “ratni zločini” često koriste kolokvijalno, oni imaju pravnu definiciju koja može da se koristi u potencijalnom krivičnom gonjenju. To uključuje i Ženevske konvencije koje navode namjerno gađanje civila kao ratni zločin.
“Ratni zločinac”
Biden je prošle srijede rekao da vjeruje da je Putin “ratni zločinac” jer je naredio invaziju na Ukrajinu. To je bilo prvi put da je Biden javno “obilježio” Putina tom frazom, ukazuje CNBC, i to nekoliko sati nakon što su se Zelenskij i njegovi zvaničnici virtualno sastali sa glavnim tužiocem Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, koji je prije dvije sedmice otvorio istragu mogućih ruskih ratnih zločina.
Dok takva istraga može da potraje godinama, ali je Međunarodni sud pravde je istog dana naložio Rusiji da odmah obustavi vojne akcije u Ukrajini, u presudi povodom tužbe Kijeva protiv Moskve.
Drugim riječima, Bijela kuća pazi – ili je pazila – da se ne istrči prije nego što se oglase nadležni koji istražuju invaziju.
“Komentari iz srca”
Sada je, međutim, pitanje šta će Bidenovi komentari – praćeni nazivanjem Putina “ubilačkim diktatorom” i “čistim siledžijom” – značiti za dalji razvoj rata u Ukrajini.
I ne samo Bidenovi.
Nakon ovako krupnog iskoraka američkog predsjednika oglasili su se i drugi njegovi zvaničnici koji su do sada uglavnom izbjegavali da brutalne napade na Ukrajinu okarakterišu kao “ratne zločine”, pozivajući se na tekuću istragu MSP oko toga da li taj termin smije da se koristi. Čim je Biden izustio: “Mislim da je on ratni zločinac”, pred novinarima na dešavanju nepovezanom sa Ukrajinom, press sekretar Bijele kuće Jen Psaki rekla je da je komentar došao “iz srca”. Slično su ocijenili i ostali.
-Kad govorite iz srca, kao čovjek i vidite ono što smo svi vidjeli, te užasne slike na televiziji, ruski napad na porodilište u Marijupolju, udare na stambene zgrade, škole, civilna naselja, teško je ne doći do takvog zaključka – izjavio je za CNN portparol State Departmenta Ned Price.
Državni sekretar Antony Blinken je rekao da se “lično” slaže sa Bidenovim “obilježavanjem” Putina, na šta je Psaki dodala da i on govori “iz srca”. Njegova zamjenica Wendy Sherman je u petak ukazala da “svi to osjećaju lično”, ali da moraju postojati dokazi prije nego što se donese pravna odluka.
Također, američki Senat jednoglasno je prošle srijede usvojio rezoluciju kojom se Putin osuđuje kao ratni zločinac i osuđuje se ruska akcija u Ukrajini.
“Odnosi na ivici prekida”
Kremlj je Bidenove komentare o Putinu nazvao “apsolutno neprihvatljivima i neoprostivima”.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je u ponedjeljak pozvalo američkog ambasadora Johna Sullivana u Moskvu da ulože zvaničan protest zbog Bidenove odluke da nazove Putina “ratnim zločincem”. Sullivanu je rečeno da je to “dovelo rusko-američke odnose na ivicu prekida”, kako se navodi u saopštenju.
Američka ambasada u Moskvi “tvitovala” je da se Sullivan sreo sa ruskim diplomatama kako bi zatražio konzularni pristup američkim državljanima pritvorenim u Rusiji, a CNBC navodi da je među njima Brittney Griner, zvijezda WNBA, ženske NBA lige.
In a meeting with @MFA_Russia today, Ambassador John Sullivan demanded that the government of Russia follow international law and basic human decency to allow consular access to all U.S. citizen detainees in Russia, including those in pre-trial detention.
— Посольство США в РФ (@USEmbRu) March 21, 2022
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov je u utorak potvrdio da je Sullivanu uručena protestna nota. On je ponovio da su “rusko-američki odnosi na ivici prekida”, i da njihova budućnost zavisi od toga koji će put da odabere Vašington. Rjabkov je poručio da Vašington treba da napusti politiku eskalacije odnosa sa Rusijom i prestane da "upumpava oružje u Ukrajinu".
-Prestanite sa prijetnjama Rusiji - rekao je Rjabkov, dodajući da potezi Vašingtona - koje samo pogoršavaju odnosa sa Moskvom - neće uticati na "riješenost Moskve da postigne svoje ciljeve u Ukrajini".
Direktor Roskosmosa Dmitrij Rogozin reagovao je u dramatičnijem maniru. Nakon što je Biden rekao da je Putin “ratni zločinac”, Rogozin je objavio arhivski snimak na kojem Biden kaže da je upravo on naložio bombardovanje Beograda 1999.
“Možda Bidena treba podsjetiti na to ko je ratni zločinac”, napisao je Rogozin prilažući snimak.
Šta ako Rusija i SAD prekinu odnose?
Rusija i SAD nikada do sada nisu prekidale svoje diplomatske odnose, piše “Indipendent”. Čak i u najtežim vremenima, poput Hladnog rata i Kubanske krize, dvije strane nastavljale dijalog.
Ali, odnosi se već najmanje deceniju pogoršavaju. Iako je Bidenov prethodnik Donald Trump želio bolje odnose sa Moskvom SAD su nastavile da nameću sankcije Rusiji. Mnogo ruskih diplomata je protjerano u posljednjim sedmicama administracije Baracka Obame do čega je došlo zbog navodnog uplitanja Moskve u američke predsedničke izbore 2016. Rusija je u februaru protjerala američkog diplomatu Barta Gormana, a sedmicu dana kasnije SAD su protjerale Sergeja Trepelkova i još 12 diplomata u Ujedinjenim nacijama pod optužbom za špijunažu.
Ipak, prekidanje odnosa između dvije sile bilo bi bez presedana a posljedice su možda nezamislive. John Herbst, direktor Euroazijskog centra Atlantskog vijeća i bivši američki ambasador u Ukrajini, ocijenio je da bi potencijalno prekidanje odnosa Rusije i SAD bilo “bez presedana”, ali ipak smatra da to ne bi promijenilo širu geopolitičku sliku.
Herbst želi da Bidenova administracija održi diplomatske veze sa Rusijom i smatra da Vašington treba da ima snažniji stav u pokušajima da zaustavi Rusiju. A diplomatija može da ide samo toliko daleko.
-Pokazali su sposobnost da nas, da to kažem uljudno, “odvrate” a manje uljudno “zastraše”, od preduzimanja akcije koja je veoma u našem interesu – rekao je on “Indipendentu” odnoseći se na Vašington.
Što se tiče ukrajinske strane, Zelenskij u nedelju nije pokazao da je imalo zabrinut da će Bidenova retorika poremetiti pregovore sa Rusijom. On je CNN-u rekao da je “spreman za pregovore” sa Rusijom. Ukrajinski i ruski pregovarači sreli su se do sada četiri puta od početka invazije.
Putin bi mogao da bude optužen
Dok se retorika zaoštrila a invazija je u četvrtoj sedmici, moglo bi proći poprilično vremena dok Bidenova izjava o “ratnom zločincu” dobije bilo kakvu pravnu težinu, kako piše CNN “ako ikad”.
Međunarodni sud pravde je rekao da će njegova nova istraga o mogućim ratnim zločinima Rusije obuhvatiti i sve ruske akcije u Ukrajini od 2013. do danas. Istrage MSP mogu da potraju godinama i do sada je donijeto svega nekoliko presuda.
Ovaj sud sudi ljudima a ne zemljama i da se fokusira na one koji su najodgovorniji – lidere i zvaničnike. Iako Ukrajina nije članica suda – baš kao ni SAD ni Rusija – prethodno je prihvatila njegovu nadležnost.
Putin bi stoga, teoretski, mogao da bude optužen pred sudom zbog ratnih zločina na Krimu. Međutim, MKS ne vodi suđenja u odsustvu, pa bi Putin ili morao da bude predat sudu od strane Rusije ili uhapšen van svoje zemlje, što oboje djeluje malo vjerovatno.
