Vijesti

Šta Amerika dobija, a BiH gubi svojim odnosom prema online prijenosu suđenja

Nakon niza protesta bez presedana širom svijeta zbog policijskog ubistva u Americi, jedan savezni sudija je odlučio zbog interesa javnosti i pandemije otvoriti cijelo suđenje za prijenos uživo. Uprkos velikom interesovanju javnosti, Sud Bosne i Hercegovine odlučio je ponovo prekinuti prenos suđenja za korupciju. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizira dugoročne posljedice ove odluke.

U vrijeme dok je Sud Bosne i Hercegovine donosio odluku da prekine sa prijenosom važnog suđenja federalnom premijeru Fadilu Novaliću, sudija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) odlučivao je da dopusti prenošenje suđenja policajcima za ubistvo Georgea Floyda, jednog od suđenja koje u posljednjih nekoliko decenija izaziva najveće interesovanje u ovoj zemlji.

Američki sudija Peter Cahill donio je odluku da će se suđenje bivšem policajcu iz Minneapolisa Dereku Chauvinu moći pratiti uživo putem TV prenosa zbog pandemije koronavirusa koja onemogućava prisustvo javnosti u sudnicama. Zbog malih sudnica, suđenju su uživo mogli pristupiti samo dva novinara i po jedan član porodice Chauvin i Floyd pa je sudija odlučio da prvi put u historiji države Minnesota gdje se suđenje odvija, dozvoli prenos i zbog važnosti ovog suđenja.

Chauvina se tereti za ubistvo Georgea Floyda u maju 2020. godine. Videozapis Chauvina s koljenom na Floydovom tijelu s lisicama dok je govorio da ne može disati izazvao je tada velike proteste, a sudski postupak veliko interesovanje.

Praćenje suđenja Chauvin omogućava američkoj javnosti da shvati šta se tačno dogodilo Georgeu Floydu. To će im omogućiti da lakše razumiju i prihvate presudu porote, a ako postoji presuda i kaznu suca, smatra američki advokat Peter Robinson.

“Javni pristup suđenjima za korupciju je presudan”, kaže Robinson, koji je pred Haškim tribunalom, koji je sva suđenja emitovao javno, zastupao Radovana Karadžića, osuđenog na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine u BiH.

Suđenje za korupciju političkim vođama od posebne je važnosti i mora biti transparentno, smatra Robinson.

“Javnost je već cinična da postoje dvostruki standardi za političke vođe. Ukoliko suđenje ne bude dostupno, građani će na sudstvo gledati kao na saučesnika u zataškavanju korupcije, a samim tim i kao korumpiranu instituciju”, kaže on.

Nakon velikog interesovanja javnosti i ograničenog broja mjesta u sudnici, Državni sud je februaru odlučio omogućiti online prijenos suđenja u krivičnim predmetima koji se vode pred ovim sudom, najprije prijenos suđenja za nabavku stotinu respiratora u kome se sudi premijeru Fadilu Novaliću i drugima.

Sud nije dozvolio prenos na TV stanicama, ali su mediji koji su imali pristup uživo izvještavali sa suđenja i objavljivali snimke svjedočenja. U Sudu su najavili da će slično omogućiti i u drugim predmetima, ali nakon samo nekoliko prenosa ročita Sud je odlučio prekinuti s ovom praksom.

U saopštenju je objašnjeno da to rade iz tehničkih razloga, odnosno stare i dotrajale opreme, preopterećenosti sistema, softverskih grešaka koje zahtijevaju obiman angažman prilikom svakog prenosa.

“Blagovremeno ćemo informisati o promjenama”, naveli su u saopštenju.

Takva odluka dodatno narušava povjerenje u pravosuđe, smatraju stručnjaci sa kojima je razgovarao BIRN BiH.

Državni tužilac, koji je pristao razgovarati anonimno i koji ne radi na predmetu “Respiratori”, smatra da se “tehnički problem može lako riješiti i da to nije stvarni problem obustave emitovanja”.

“Da li bi za taj proces bilo značajnije da je nastavio biti online, vjerujem da bi bilo. Ali, problem je ovdje principijelan. Zašto neka suđenja izdvajati u odnosu na ostala? Mislim da bi bilo pravednije za sve učesnike postupka da je stav isti u svim suđenjima, dakle ili su sva online, ili nije nijedno”, kazao je on.

Jednaki uslovi za sve predmete ostavljaju prostora javnosti da zauzme objektivan stav, smatra advokatica Sabina Mehić. Ona kaže da, ukoliko je bilo tehničkih mogućnosti za prenos jednog suđenja, postoji i logička vjerovatnoća za otklanjanje tehničkih poteškoća i puštanje u online prenos suđenja.

“Kao i za druge procese, i za ovaj proces bi bilo značajno da se nastavio emitovati online putem iz razloga što bi u tom slučanju javnost mogla zauzeti objektivan stav i imati direktne informacije koje se tiču samog procesa. Na taj način bi se izbjegla sva eventualna manipulacija informacijama koje se plasiraju u javnost putem raznih medija”, rekla je Mehić.

Online prenos suđenja je “izvrstan alat” za razvijanje i održavanje povjerenja u pravosudne institucije, objašnjava Robinson.

“Ako sudstvo ne omogući javnosti da prati sudski postupak, puca sebi u nogu. Njegove presude neće se razumjeti niti poštovati, a građani neće poštovati sudije i ostale učesnike u pravosudnom sistemu”, kaže Robinson za BIRN BiH.

Profesorica političkih nauka na američkom Univerzitetu Georgia Jelena Subotić kaže kako je američka praksa online suđenja rezultat višegodišnjeg aktivizma građana i grupa koje traže transparentnost u pravosuđu, što javnosti omogućava da nauči pravila procesa.

“Što je otvorenije pravosuđe, i što su otvorenije sve institucije, građanima bi trebalo poverenje u njih da jača. Najgore je zatvoriti se iza vrata, bez transparentnosti, jer to onda gradi nepoverenje građana, i bogato je tlo za razne teorije zavere, za glasine, i za opšte slabljenje poverenja ne samo u pravosuđe, nego i u sve druge važne državne institucije”, kazala je Subotić.

Ona smatra da u trenutku u kome građani nemaju povjerenje u elite, u medije i stručnjake, njihova što veća otvorenost može samo da pomogne cijelom sistemu.

“Nema razloga da se ova ideja ne primeni u Bosni i Hercegovini, iako postoji razlika u pristupu internetu, cenama pristupa i slično. Ali svaki pokret ka većoj transparentnosti je dobar”, izjavila je ona.

Manja transparentnost smanjuje povjerenje

Prijenos suđenja u slučaju ubistva Georgea Floyda u SAD-u je donio i niz izazova za sudiju, advokate i sve uključene u proces, ali su odluke suda do sada uspijevale da riješe zabrinutosti svih strana. Prepreke koje domaći zakoni, prakse i navike bosanskohercegovačkog pravosuđa pokazale su se do sada snažnijim faktorom u odluci o prijenosu suđenja od interesa javnosti i pokušaja vraćanja narušenog povjerenja u pravosuđe.

Jelka Milićević i Senka Nožica

Čak i kada je Državni sud odlučio omogućiti prenos suđenja za nabavku respiratora, proces koji je u proljeće 2020. godine na početku pandemije koronavirusa uznemirio javnost, postojalo je nekoliko prepreka za sve koji su željeli gledati snimak suđenja. Prenos je bio dostupan novinarima, služenim licima u institucijama i organizacijama te osobama koje rade monitoring suđenja. Ali nekim je organizacijama tražen sporazum o saradnji.

Uglješa Vuković iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovine kaže da je to stvorilo “nepotrebne poteškoće”.

Odluku suda o prenosu možemo gledati kao eksperiment, ali to nije najbolje rješenje, kaže on.

“Ono što je tu sporno jeste da je bilo suženo za određene aktere, novinare, nevladine organizacije, ali ne za sve, morali ste se unaprijed prijaviti. Sav proces je bio birokratiziran. Nama se recimo kao organizaciji tražilo da potpišemo memorandum sa Sudom, to nikako nije najbolji način”, navodi Uglješa.

On smatra da je najbolje rješenje objavljivanje suđenja putem YouTube kanala u stvarnom vremenu, ali i čuvanje tog snimaka na kanalu kako bi bio dostupan svima bez ograničenja.

“Prednosti su velike, naročito u doba pandemije koronavirusa. Ono što pokazuju naša iskustva praćenja iz sudnice, veliki broj sudova u BiH nema dovoljno velike prostore i kapacitete za primanje većeg broja zainteresovane javnosti, plus zbog pandemije nisu svi u mogućnosti doći na suđenje”, kaže Vuković.

Tužilac Državnog tužilaštva sa kojim je razgovarao BIRN BiH navodi kako online suđenje uz prednosti da se javnost bolje upozna sa sudskim procesom i razmijevanje uloge učesnika postupka, ima i nedostatke zbog mogućnosti da svjedoci koji još nisu saslušani prate izjave drugih svjedoka.

“Zbog toga Zakon o krivičnom postupku (ZKP) zabranjuje prisustvo svjedoka u sudnicama kada drugi svjedoci svjedoče, te mogu prisustvovati suđenjima tek nakon što budu saslušani. Ne vidim kako bi se odredbe ZKP-a u ovom dijelu mogle ispoštovati. Svjedoci prilagođavaju svoje iskaze svjesno i nesvjesno”, kazao je on.

Izazovi online prijenosa

Advokatica Nina Kisić smatra da mogućnost praćenja izjava drugih svjedoka u istom predmetu može kontaminirati iskaze svjedoka koji još uvijek nisu dali iskaz, ali i da se online suđenjem mogu ugroziti identiteti zaštićenih svjedoka. Uprkos tome, ona kaže da ovaj vid prenosa ima i svoje prednosti.

Fadil Novalić ulazi u Sud BiH

“Prednosti dostupnosti sudskog postupka putem online platforme su naravno transparentnost postupka i apsolutno poštovanje prava na javno suđenje”, kazala je Kisić, koja ima iskustvo rada pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Suđenja pred ovim sudom imala su TV prenos. Kisić kaže da nije sigurna koliko bi na percepciju javnosti utjecala mogućnost online suđenja u BiH, jer “ima strah da bi potencijalno došlo do glorifikacije određenih lica”.

“Suđenje u kojem sam učestvovala je svakodnevno direktno prenošeno i na TV, i mislim da je bilo pokazatelj da javnost vidi i čuje samo ono što želi i što se uklapa u već stvorenu sliku. Što se same tehnike tiče, ona je izuzetno kompleksna, posebno imajući u vidu potrebu da se potencijalno mogu objelodaniti zaštićeni podaci”, rekla je Kisić.

Zbog toga se rukovodioci pravosudnih institucija u BiH suočavaju sa odlukama u kojima moraju da pronađu balans i omoguće javnosti da prati suđenje, a u isto vrijeme poštuju prava optuženih.

“Mislim da pravosudne institucije mogu uraditi dosta više, kada je riječ o percepciji javnosti, ali da se i to pravo javnosti mora balansirati sa pravom optuženog na prezumpciju nevinosti i suđenje pred nepristrasnim sudom”, zaključila je Kisić.

Tokom pandemije se održava smanjeni broj suđenja i to dodatno narušava povjerenje javnosti, smatra Mehić. Ona ne povezuje nužno mogućnost online praćenja suđenja sa povjerenjem u bosanskohercegovačko pravosuđe, ali smatra da bi to bio jedan od koraka ka transparentnosti koja se traži od pravosuđa.

“Možda bi upravo online suđenja i mogućnost praćenja postupka u cijelosti, uključujući procesne odluke tokom suđenja, bio jedan od načina da se vrati povjerenje građana u pravosuđe, jer bi javnost tako mogla da bolje razumije ishod nekog postupka”, mišljenja je Mehić.

“Da bi se stvari promenile, pravosudne službe treba uveriti da je u njihovoj koristi da budu više transparentni, da je to promena koja će im popraviti javni imidž i poverenje, a ne nešto što je opasno i što treba pošto-poto izbegavati”, smatra Subotić.

Ona vjeruje da je jedan od problema i naslijeđe zatvorenog komunističkog sistema u kome su mnogi pravosudni radnici odrastali.

Za promjene nisu uvijek nužne velike izmjene zakona ili javnih politika, kaže Vuković.

“Nekada je dovoljna promjena praksi. Skoro je došlo sa izmjenom saziva VSTV-a pa ćemo vidjeti kako će to izgledati. Za sada izgleda skromno, nedovoljno… Povjerenje građanja će se morati vraćati na više načina”, zaključio je Vuković.

Sud BiH nije odgovorio na upit BIRN-a BiH za komentar odluke o prekidu prijenosa suđenja.



Povezani postovi: