Svijet

Šta je Sjeverni tok 2? Kako je Putinovo ulaganje od 11 milijardi eura zadalo žestok udarac NATO-u i EU

Usred napetosti između Rusije i Ukrajine, raste pritisak na Njemačku da zaustavi projekt plinovoda Sjeverni tok 2.

To je samo jedna od ekonomskih sankcija koje bi se mogle provesti u slučaju da Rusija napadne svog susjeda Ukrajinu. Berlin je posljednjih dana jasno dao do znanja da će se u slučaju bilo kakve agresije razgovarati o svim opcijama, uključujući i plinovod.

I nakon dugog razdoblja suzdržanosti, njemački kancelar Olaf Scholz slijedio je ovu liniju i eskalirao svoje mišljenje. Poput ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock, on sada upozorava Putina na “visoke troškove” koje će Rusija snositi ako napadne Ukrajinu, piše Euronews.

Podrška također dolazi iz SAD-a, a državni sekretar Anthony Blinken je rekao: “Također je vrijedno spomenuti da plin još ne prolazi kroz Sjeverni tok 2, što znači da je plinovod sredstvo pritiska za Njemačku, Sjedinjene Države i naše saveznike, a ne Rusije.”

Šta je Sjeverni tok 2?

Sjeverni tok 2 je projekt koji će Njemačkoj omogućiti neovisnije djelovanje na energetskom tržištu u Europi. Iako je plinovod između Rusije i Njemačke službeno završen, još uvijek nije u funkciji.

Sjeverni tok 2 teče paralelno s projektom Sjeverni tok 1, koji je u funkciji od 2011. na dnu Baltičkog mora. Ovaj plinovod je dug otprilike 1.230 km i povezuje Ust-Lugu u Rusiji s Greifswaldom u sjeveroistočnoj Njemačkoj.

Izgradnja je započela u maju 2018. godine, a završena je 10. septembra 2021. godine, godinu i pol dana kasnije.

Vlasnik naftovoda je ruski državni energetski div Gazprom, koji preuzima polovicu troškova projekta vrijednog 9,5 milijardi eura. Preostale troškove financirao je europski konzorcij tvrtki uključujući OMV (Austrija), Wintershall Dea (Njemačka), Engie (Francuska), Uniper (Njemačka) i Shell (UK).

Sjeverni tok 2 bi trebao isporučivati ​​55 milijardi kubičnih metara plina svake godine, ali projekt treba dobiti certifikaciju njemačkih vlasti prije nego što počne isporučivati ​​plin.

Ko podržava plinovod?

Jasno je da i Rusija i Njemačka podupiru projekt, ali u Berlinu, posebno u pozadini novoformirane vlade koju čine tri različite stranke, više puta su se razlikovali stavovi o tome treba li i kada pokrenuti Sjeverni tok 2. Zeleni, na primjer, odbijaju projekt iz geostrateških razloga i razloga klimatske politike. Liberalni FDP, sa druge strane, vidi potrebu za ovim projektom.

U principu, Njemačka se oslanja na ruski plin, koji se smatra tranzicijskim gorivom u zelenoj tranziciji. Sjeverni tok 2 bi bio relativno jeftin način za dobijanje sirovina i pokrivanje energetskih potreba zemlje.

PROČITAJTE  Rusija se ogradila od svoga diplomate koji se “srami poteza Moskve”

Moskva bi od toga imala koristi, jer bi mogla prodavati svoj plin, što bi donosilo financijske dobitke. Iz Rusije u Njemačku preko Baltičkog mora svake godine treba biti isporučeno oko 55 milijardi kubnih metara plina. Prema operativnoj tvrtki, to bi moglo opskrbiti 26 miliona kućanstava.

Stav Bruxellesa

Bruxelles ne podržava ovaj plinovod. U priopćenju iz juna 2017. stoji da Sjeverni tok 2 ne doprinosi ciljevima Energetske unije. Plinovod “ne bi trebao raditi u pravnom vakuumu ili isključivo prema zakonu treće zemlje”.

Prema mišljenju Europske komisije, projekt Sjeverni tok 2 ne doprinosi ciljevima Energetske unije otvaranja novih izvora opskrbe, ruta i dobavljača, kaže se.

„Naprotiv, to bi čak moglo olakšati pojedinom dobavljaču daljnje jačanje svoje pozicije na tržištu plina EU-a i biti popraćeno daljnjom koncentracijom opskrbnih puteva“, navela je Komisija 2017.

Trenutno postoje dobro funkcionirajuće infrastrukture za transport plina koje osiguravaju opskrbu energijom u Europi. Međutim, izgradnja Sjevernog toka 2 potencijalno bi mogla ugroziti postojeće prometne rute, posebno preko Ukrajine.

Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjske poslove, rekao je da plinovod nije europski projekt. To je “isključivo u rukama Nijemaca”.

Geopolitički kontroverzan projekat

EU nije jedina strana kritična prema projektu. SAD također ne žele da plinovod proradi. U kontekstu sankcija uvedenih Rusiji 2020., gradnja je zaustavljena gotovo godinu dana.

Washington se boji da bi Rusija mogla iskoristiti zalihe plina kao političko oružje.

U novembru 2018. bivši američki ambasador u EU Gordon Sondland upozorio je da je “ovisnost o ruskom plinu za Europu geopolitički pogrešna”. SAD ne žele da se “gas isključuje usred zime kada izbije politička kriza”, izjavio je tada Sondland.

Zbog toga ovaj projekt smatraju konkurentskim. SAD bi, sa svoje strane, radije poslovale s Europom i prodavale primjerice ukapljeni plin.

Kijev zabrinut

Također postoje jake kritike na račun Sjevernog toka 2 iz Poljske, koja smatra da se ignorira kao tranzitna zemlja za opskrbu energijom.

Projekt bi mogao umanjiti status cjevovoda koji već postoje na kopnenoj trasi, te bi tako mogli biti izgubljeni važni prihodi ostvareni tranzitnim naknadama. Osim toga, postoji bojazan da bi Rusija mogla dobiti moć čineći Europu ovisnom o svom plinu.

Zabrinutost postoji i u Ukrajini jer zemlja ovisi o milijardama eura prihoda od tranzitnih naknada. U pozadini sukoba u Ukrajini, Kijev upozorava na stavljanje projekta u pogon.

PROČITAJTE  Stravičan zločin u Teksasu: Osamnaestogodišnji napadač ubio 14 djece u osnovnoj školi!

Predsjednik Volodimir Zelenski nazvao ga je “opasnim geopolitičkim oružjem Kremlja”. Prije sedmicu dana ukrajinska državna energetska tvrtka Naftogaz rekla je da je to pitanje “nacionalne sigurnosti” Ukrajine.

S obzirom na gomilanje ruskih trupa na ukrajinskoj granici, “ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu bilo bi teže započeti rat ako bi plin prolazio kroz Ukrajinu, jer bi to utjecalo na opskrbu plinom”, rekao je čelnik Naftogaza Jurij Vitrenko. “Siguran sam: ako se Sjeverni tok 2 pokrene, ruski plin više neće biti dovođen kroz Ukrajinu u Europu.”

“Sve u vezi s plinovodom Sjeverni tok 2 bila je pobjeda Rusije”

Kristine Berzina, viša saradnica u njemačkom Marshall fondu Sjedinjenih Država, nestranačkom istraživačkom centru, rekla je da je Moskva imala koristi od drame oko naftovoda. “Sve u vezi s plinovodom Sjeverni tok 2 bila je pobjeda Rusije”, rekla je za CNN.

“S obzirom na to da je cilj Rusije podijeliti sve, ako žele razbiti jedinstvo u Europskoj uniji i u NATO-u, ovaj je plinovod bio fantastičan način da se to i uradi.”

A da Sjeverni tok 2 već ima veliki utjecaj na vanjsku politiku Njemačke, najvažnije države u EU jasno je vidljivo i po načinu na koji se Nijemci odnose prema situaciji u Ukrajini.

I dok vodeće članice NATO-a šalju oružje Ukrajincima, Njemačka to odbija uraditi, a iz Kijeva s pravom optužuju da je jedan od glavnih razloga za to upravo plinovod Sjeverni tok 2.

NATO i zapadne zemlje dodatno je potresla kontroverzna izjava načelnika njemačke mornarice viceadmirala Kay-Achim Schönbacha o Putinu. Podsjetimo, Schönbach je izjavio da Putin “vjerovatno” zaslužuje poštovanje, uz to je dodao i da je Ukrajina trajno izgubila crnomorski poluotok Krim. Schönbach je kasnije podnio ostavku zbog komentara, a ukrajinski ambasador u Njemačkoj Andrij Melnyk rekao je u nedjelju da njemačka vlada “mora promijeniti svoj kurs prema Kijevu” kako bi “vratila puno povjerenje u njemačku politiku”.

I zaista, pored svih ekonomskih dobiti koje će Rusija imati ukoliko se plinovod Sjeverni tok pokrene, možda i najvažniji Putinov dobitak u ovoj priči je taj što je uspio izazvati razdor u NATO-u i EU. Zapad trenutno nije jedinstven i to je vidljivo, a to ostavlja manevarski prostor Rusiji da ostvari barem dio zacrtanih ciljeva u Ukrajini i na istoku Evrope.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare