Srčani udar, ili infarkt miokarda, nastaje kada se prekine dotok krvi u srce zbog začepljenja jedne od koronarnih arterija, krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić. To dovodi do odumiranja dijela srčanog mišića. Najčešći uzrok začepljenja je krvni ugrušak, odnosno tromb, koji nastaje zbog ateroskleroze, kada pukne aterosklerotski plak.
Kada dođe do srčanog udara, od presudne je važnosti što brže uspostaviti normalan protok krvi kroz koronarne krvne žile kako bi se minimiziralo oštećenje srčanog mišića i povećala šansa za uspješno liječenje. U nastavku članka saznajte kako prepoznati simptome srčanog udara, šta uraditi u slučaju da do njega dođe i kako poboljšati zdravlje svog srca.
Simptomi srčanog udarа
- Intenzivna bol u prsima koja traje duže od 15 minuta, koja se može širiti prema lijevoj ruci, vratu, donjoj čeljusti
- Pritisak i stezanje u prsima
- Slabost, hladan znoj, osjećaj nedostatka zraka
- Mučnina i povraćanje
Simptomi srčanog udara mogu se znatno razlikovati između muškaraca i žena. Iako se atipični simptomi mogu pojaviti kod oba spola, češći su kod žena.
Simptomi srčanog udarа kod muškaraca
Kod muškaraca, najčešći simptom srčanog udara je iznenadna i jaka bol u prsima koja se širi prema lijevoj ruci, vratu, donjoj čeljusti, pa čak i leđima. Rijetko se širi prema desnoj ruci ili gornjem dijelu trbuha. Bol traje duže od 15 minuta, ne prestaje ni u mirovanju, a obično je praćena bljedilom, znojenjem, umorom, osjećajem slabosti i otežanim disanjem. Drugi simptomi mogu uključivati nepravilni ili ubrzani rad srca, mučninu s povraćanjem te povremeno gubitak svijesti.
Simptomi srčanog udarа kod žena
Sve više studija ukazuje na to da žene mogu doživjeti srčani udar na drugačiji način nego muškarci. Prema jednoj studiji objavljenoj u časopisu Circulation, koja je obuhvatila 515 žena koje su preživjele srčani udar, samo jedna trećina njih iskusila je klasični simptom boli u prsima. Umjesto toga, najizraženiji simptomi bili su umor, nedostatak daha i slabost. Zanimljivo je da je 95% sudionica ove studije izjavilo da su mjesec dana prije srčanog udara osjećale da nešto nije u redu. Najčešći simptomi prije udara bili su neobičan umor, poremećaji spavanja i osjećaj otežanog disanja.
Šta uraditi u prvih 60 minuta
Prva pomoć i pravovremena medicinska intervencija u prvih 60 minuta od početka srčanog udara ključni su za smanjenje štetnih posljedica i povećanje šansi za oporavak. Ovaj period, poznat kao "zlatni sat", daje pacijentu najbolje šanse za preživljavanje i smanjenje dugoročnih oštećenja. Ukoliko sumnjate na srčani udar, odmah pozovite hitnu pomoć i slijedite njihove upute.
Srčani mišić počinje odumirati već 60 minuta nakon prestanka dotoka krvi, a ako se ništa ne poduzme u šest sati, svi zahvaćeni dijelovi srca bit će trajno oštećeni.
Šta još trebate znati
- 60% osoba preživi srčani udar
- Uzrok prvog srčanog udara može uzrokovati i drugi
- Odumrli dio srčanog mišića je trajno mrtav i nefunkcionalan
- Dijabetes povećava rizik od srčanog udara 2 do 4 puta ubrzavanjem razvoja ateroskleroze
- Visoki krvni tlak (preko 140/90 mmHg) ubrzava rast aterosklerotskog plaka
- Povišeni LDL kolesterol i trigliceridi povećavaju rizik od ateroskleroze
- Aspirin i andol smanjuju rizik od tromba, ali ne rješavaju problem ateroskleroze
- Stres igra značajnu ulogu u razvoju ateroskleroze
Liječenje srčanog udarа
Liječenje srčanog udara obično uključuje lijekove za stabilizaciju srčanog ritma, antikoagulanse (koji sprječavaju zgrušavanje krvi) i analgetike za ublažavanje boli. U mnogim slučajevima, primjenjuju se i intervencijske metode poput ugradnje stenta ili premosnice kako bi se obnovio protok krvi u suženim ili začepljenim krvnim žilama. Međutim, važno je razumjeti da ovi postupci ne rješavaju osnovni problem, već samo privremeno poboljšavaju stanje. Aterosklerotski plak se razvija neravnomjerno, pa nije sigurno da se neće ponoviti u nekoj drugoj arteriji.
Prevencija srčanog udarа
Kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti u Bosni i Hercegovini i svijetu, stoga je izuzetno važno pravovremeno prepoznati faktore rizika i djelovati na njih. Usvajanje zdravih životnih navika poput pravilne prehrane, redovnog kretanja, nepušenja i smanjenja stresa ključno je za smanjenje rizika od srčanog udara. Također, redovite medicinske provjere i kontrola krvnog tlaka, razine kolesterola i šećera mogu pomoći u prevenciji ateroskleroze i srčanih bolesti.
Prevencija je najefikasnija kada se primijeni prije nego se pojave ozbiljni simptomi bolesti. Ako su simptomi već prisutni, potrebno je istovremeno djelovati na uzroke i posljedice bolesti kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje zdravlja srca i krvnih žila.
