Svijet

Šta to spremaju Izrael i Saudijska Arabija? Posljednji potez Bennetta najavljuje tektonske promjene na Bliskom istoku

Premijer Naftali Bennett postao je prvi izraelski čelnik koji je u ponedjeljak službeno posjetio malu državu u Perzijskom zaljevu Bahrein, historijsko putovanje koje je naglasilo jačanje veza između Izraela i nekih arapskih vlada.

Posjet gospodina Bennetta, nezamisliv prije nekoliko godina, nadovezuje se na diplomatsko otopljenje koje je počelo 2020. kada je Izrael po prvi put uspostavio formalne veze s Bahreinom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, oživio diplomatske odnose s Marokom i poboljšao odnose sa Sudanom.

Bahrein je sićušna, ali strateški važna zemlja, i naširoko se smatra satelitom Saudijske Arabije, najmoćnije države arapskog svijeta.

Promjena geopolitičkih prioriteta

Posjet naglašava promjenu geopolitičkih prioriteta nekih arapskih čelnika koji su sada više zabrinuti zbog obuzdavanja nuklearnog Irana - zabrinutost koju dijele s Izraelom - nego zbog pritiska na Izrael da postigne brzi završetak izraelsko-palestinskog sukoba, piše The New York Times.

Njihova podrška Palestincima prethodno je odvratila sve arapske države osim Egipta i Jordana od formaliziranja veza s Izraelom.

Otočna država koja proizvodi naftu sa samo 1,5 miliona stanovnika, Bahrein ima mnogo manji regionalni utjecaj od Emirata, koje je gospodin Bennett posjetio u decembru, a koji osigurava financiranje i vojnu podršku saveznicima diljem regije.

No, posjet gospodina Bennetta Manami, glavnom gradu Bahreina, nagovještava prešutnu podršku većim izraelsko-arapskim vezama iz Saudijske Arabije.

Saudijski dužnosnici rekli su da Saudijska Arabija neće normalizirati odnose s Izraelom dok se ne postigne izraelsko-palestinski mirovni sporazum. Ali analitičari vjeruju da čelnici Bahreina nikada ne bi djelovali protiv saudijskih želja.

Saudijske trupe pomogle su bahreinskoj kraljevskoj porodici da slome ustanak tokom Arapskog proljeća 2011. koji je ugrozio njihovu moć, a saudijska vojna podrška i dalje je ključna za zemlju. Uz Kuvajt i Emirate, Saudijska Arabija je također spasila bahreinsku ekonomiju kada su cijene nafte naglo pale 2018.

Bahrein je također saveznik Sjedinjenih Država i na njegovoj teritoriji se nalazi sjedište Pete flote američke mornarice.

Saudijski čelnici ranije su dali naslutiti da se možda spremaju promijeniti svoj službeni stav o Izraelu. Prijestolonasljednik Mohammed bin Salman je 2018. godine rekao da Izraelci imaju pravo na vlastitu zemlju. Godine 2020., princ Bandar bin Sultan, viši saudijski kraljević, rekao je da su palestinski čelnici izdali svoj narod. Oba su komentara bila velika odstupanja od prijašnjih saudijskih stajališta.

Izraelski mediji izvijestili su 2020. da se premijer, tada Benjamin Netanyahu, tajno sastao s princom Mohammedom u Saudijskoj Arabiji, iako su saudijski dužnosnici to demantirali. Vjeruje se da Izrael koristi svoj špijunski softver Pegasus kao sredstvo diplomatije, a upravo je bin Salman jedan od navodnih korisnika tog softvera koji mu pomaže u održavanju vlasti u zemlji, o čemu više možete pročitati OVDJE.

Saudijska Arabija također sada dopušta izraelskim avionima korištenje saudijskog zračnog prostora - gospodin Bennett je u ponedjeljak preletio zemlju na putu za Bahrein.

Stigao je u ponedjeljak navečer i dočekala su ga dvojica vladinih ministara i počasna garda od nekoliko desetaka vojnika koji su poredali crveni tepih. Ministar vanjskih poslova Bahreina, Abdullatif bin Rashid al-Zayani, otpratio je gospodina Bennetta kroz zračnu luku, obojica su se nasmiješili i razgovarali.

Očekuje se da će se gospodin Bennett u utorak sastati s bahreinskim kraljem Hamadom bin Isa al-Khalifom, kao i sa njegovim sinom Salmanom bin Hamadom al-Khalifom, koji je premijer kraljevstva i prijestolonasljednik.

Sunitska dinastija koja vlada šiitskom većinom

Sunitska muslimanska dinastija koja vlada Bahreinom od 1783., porodica Khalifa predsjedava većinom šijitskim građanstvom koje se dugo žali na diskriminaciju. Porodica al-Khalifa dijeli strahove Izraela od Irana, većinske šijitske države preko Perzijskog zaljeva od Bahreina.

Čelnici Bahreina često su optuživali Iran da potiče nemire među šijitskom većinom u zemlji; 1980-ih, Bahrein je rekao da je osujetio dvije proiranske zavjere. Izrael godinama vodi rat u sjeni s Iranom i želi obuzdati iranski regionalni utjecaj i spriječiti ga da napravi nuklearnu bombu.

Obraćajući se novinarima u zračnoj luci prije polijetanja, gospodin Bennett je rekao: “Posebno u ovim burnim vremenima važno je da iz ove regije šaljemo poruku dobre volje, saradnje, suprotstavljanja zajedničkim prijetnjama i izgradnje mostova prema budućnost."

Posjet gospodina Bennetta započeo je usred nagađanja da će Iran i pet svjetskih sila uskoro potpisati novi sporazum o obuzdavanju svog nuklearnog programa u zamjenu za ublažavanje sankcija. Raniji dogovor propao je 2018. nakon što se Trumpova administracija povukla iz aranžmana. Izrael nije strana u novim pregovorima, ali se protivi novom sporazumu koji ne čini dovoljno da obuzda iranski nuklearni program ili osujeti njegovu podršku snagama pod njegovim utjecajem u Gazi, Iraku, Libanonu, Siriji i Jemenu.

Leteći u Bahrein, gospodin Bennett postiže pobjedu uskraćenu njegovom prethodniku, Benjaminu Netanyahuu, koji je posredovao u originalnim pregovorima sa zemljama poput Bahreina. Gospodin Netanyahu je prošle zime nevoljko otkazao tri posjeta Emiratima i Bahreinu, dijelom zbog problema vezanih uz pandemiju, a dijelom zato što se čelnici Emirata nisu htjeli uplesti u njegovu kampanju za reizbor.

Sastanak gospodina Bennetta nadovezuje se na stabilan napredak u odnosima Izraela i Bahreina od 2020., kako na državnoj tako i na civilnoj razini.

Putovanje je uslijedilo nakon posjeta Manami ranije ovog mjeseca Bennyja Gantza, izraelskog ministra odbrane, koji je formalizirao sigurnosnu saradnju između dviju zemalja. Izrael i Bahrein također su sudjelovali u zajedničkoj pomorskoj vježbi, zajedno sa Sjedinjenim Državama i Emiratima.

Vrijednost bilateralne trgovine između Izraela i Bahreina porasla je od 2020., popevši se iz ničega u prvih šest mjeseci 2020. na 300.000 dolara u prvoj polovici 2021., prema podacima koje je u septembru citirao izraelski dužnosnik.

Izraelske i bahreinske banke također su postigle sporazume o saradnji, a njihove vlasti pristale su podijeliti stručnost i tehnologiju vezanu za proizvodnju i snabdijevanje vodom.

Bahrein naravno nije iskoristio svoje jače veze s Izraelom da javno promovira ustupke Palestincima.

Mnogi Palestinci se osjećaju izdanima produbljivanjem veza između Izraela i Zaljevskih država, dok su istraživanja javnog mnijenja pokazala da se većina Arapa na Bliskom istoku protivi diplomatskom otopljavanju.