Zdravlje

Što sve znamo o omikronu: Epidemiolozi otkrivaju koji su simptomi, djeluju li vakcine…

Sve je više potvrđenih slučajeva zaraze novim višestruko mutiranim sojem koronavirusa, nazvanom omikron. Koliko o njemu zasad znamo?

Nova varijanta virusa ima brojne mutacije koje ukazuju na to da se brže širi od ostalih sojeva i da je u odnosu na njega imunitet stečen preboljenjem i cijepljenjem manje učinkovit, prenosi "Jutarnji list".

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) kažu da B 1.1.529 ima više od 30 mutacija samo na spike proteinu.

Složena varijanta

Ako se na te mutacije gleda kao na novu mogućnost povećane zaraznosti i transmisivnosti, što virusu donosi veću sposobnost zaobilaženja imuniteta - kako onog od cijepljenja, tako i stečenog preboljenjem - onda je riječ o vrlo složenoj varijanti s mutacijama koje nisu zabilježene dosad pa je definitivno teško predvidjeti implikacije na tijek pandemije i imunitet.

A takva predviđanja i neizvjesnost razlog su za visok stupanj zabrinutosti.

Stručnjaci još ne znaju hoće li cjepiva štititi od omikrona i na koji način, ali predviđaju da će postojati određeni postotak zaštite i od novog soja, ali znatno niži nego kod delta soja, kod kojeg cjepiva - rađena za wuhanski soj - štite 80 posto.

Epidemiolog Branko Kolarić smatra da će i dalje cjepivo davati određenu zaštitu i umanjivati rizike od teških kliničkih slika, hospitalizacije i smrti. Navodi da je to i dalje isti virus SARS-CoV-2 pa bi, unatoč mutaciji, trebala postojati zaštita.

Proizvodnja novog cjepiva, kaže epidemiolog Branko Kolarić, nije potrebna.

Cjepivo se može prilagoditi novom soju i to u znatno kraćem razdoblju nego što je bilo potrebno da se od nule razvije posebno covid-cjepivo. Većina proizvođača već je počela s prilagodbom vakcina.

Pfizer kaže da bismo prilagođeno cjepivo mogli dobiti za 100 dana. Stručnjaci, pa tako i epidemiolog Kolarić, skloniji su misliti da bi do široke primjene moglo doći za šest mjeseci. Ističe da je potrebno neko vrijeme da se ono proizvede, testira, upakira i distribuira: to je velik logistički zalogaj.

Svjetska zdravstvena organizacija kaže da će i protiv novog soja booster pružati određenu zaštitu. No, ne treba zaboraviti da je kod nas još dominantan soj delta i da će još neko vrijeme sigurno tako ostati.

Iz HZJZ-a govore da i britanski stručnjaci ističu potrebu za cijepljenjem na temelju izvješća zaprimljenih iz Južnoafričke Republike (JAR), prema kojima se bilježi veći broj hospitalizacija u skupinama necijepljenih.

Strašan umor

Zasad je teško reći koji su simptomi novog soja.

Liječnica iz JAR-a koja je prijavila mogućnost novog soja kaže da je kod svojih pacijenata primijetila neke nespecifične simptome, prije svega strašan umor.

Nitko nije izgubio okus i miris. No, treba znati da je riječ o vrlo mladim osobama koje su bile zaražene (općenito, prosječna dob stanovništva u JAR-u je 20 godina, a u Hrvatskoj gotovo 45) i da je prošlo relativno kratko razdoblje od otkrivanja soja da bi se mogli donositi čvrsti zaključci.

Većina proizvođača već je počela s prilagodbom vakcine

Iako je otkriven tek prije nekoliko dana u JAR-u, potvrđen je već u brojnim državama svijeta. Među ostalim, virus je detektiran u Austriji, Italiji, Češkoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, vrlo vjerojatno i Francuskoj.

Potvrđeni slučaj još nemaju u Hrvatskoj, ali nije isključena takva mogućnost. Nema sumnje da će uskoro stići, s obzirom na to da je, primjerice, već potvrđen u susjednoj Italiji. Epidemiolog Kolarić napominje da je virus vjerojatno mutirao još prije nekog vremena, što se može zaključiti iz činjenice da je u samo nekoliko dana potvrđen u više zemalja.

Kreće utrka

Krovne stručne organizacije pozivaju na osnovne epidemiološke mjere, higijenu ruku, nošenje maski i pridržavanje razmaka te primanje booster doze za sve starije od 40 godina.

Stožer je zabranio ulazak putnicima iz sedam afričkih zemalja, a hrvatski građani koji dolaze iz tih zemalja moraju u 14-dnevnu karantenu. Iz iskustva znamo da takvo zatvaranje neće zaustaviti virus, ali možda kupi znanstvenicima nešto vremena.

Hoće li omikron preuzeti dominaciju nad delta sojem i ako u većoj mjeri bude izbjegavao cjepivo i prirodno stečeni imunitet, hoćemo li se vratiti na nultu točku početka epidemije?

Ne, rezolutno kaže epidemiolog Kolarić.

Danas, gotovo dvije godine od pojave virusa, imamo puno više saznanja i dostupno cjepivo koje se može relativno brzo prilagoditi. Sada kreće utrka za dominaciju između omikrona i delte, smatra Kolarić, a iako je u svijetu virusa sve moguće, mišljenja je da bi omikron ipak mogao pobijediti zbog velikog broja mutacija.