Ugrožavanje atmosfere i neželjenog zagrijavanja je direktna posljedica stakleničkih plinova.
Želeći te procese na neki način usporiti i ograničiti, na raznim stranama svijeta, mnoge institucije i države poduzimaju velike napore i mjere kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova.
U Bosni i Hercegovini se generalno nedovoljno čini na rješavanju pitanja poštivanja ekoloških standarda.
Sve se radi kampanjski i nevoljko kao da je ono što je i naš interes i međunarodna obaveza nešto za šta još uvijek ima vremena ili da će to neko drugi riješiti umjesto nas.
Osvijeste nas samo katastrofični događaji sa tragičnim posljedicama, kao i restriktivne mjere međunarodne zajednice.
Ovde se nećemo baviti odnosom Bosne i Hercegovine prema ovom važnom pitanju, nego ćemo pokušati sagledati negativan utjecaj ratova na ekosisteme, a uzimajući kao primjer ratove u Ukrajini i Gazi.
Mada je u ovom trenutku teško doći do konkretnih pokazatelja u širem obimu, jasno je da se meritorno može govoriti o štetnim utjecajima ratnih dejstava, kao i o ekološkim posljedicama, koje su intenzivne i trajne.
Ratovi u Ukrajini i Gazi imaju značajne ekološke posljedice, uključujući povećanje emisija stakleničkih plinova i štetu na okolišu, kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou.
Utjecaj rata u Ukrajini:
- Emisije stakleničkih plinova: Prema procjenama ukrajinske organizacije EcoAction, tokom prvih 18 mjeseci sukoba, Ukrajina je emitirala više od 150 miliona tona CO₂, što premašuje godišnje emisije stakleničkih plinova zemalja poput Belgije.
Ove emisije proizlaze iz vojnih operacija, šumskih požara uzrokovanih bombardiranjem i uništavanja industrijskih postrojenja.
- Ekološka šteta: Do decembra 2023. godine zabilježeno je više od 1.549 incidenata ekološke štete, uključujući zagađenje vode, uništavanje ekosistema, štetu na poljoprivrednoj infrastrukturi i šumske požare.
Uništavanje brane Nova Kahovka u junu 2023. dovelo je do ispuštanja 18 kubičnih kilometara, odnosno 18 milijardi kubika vodene mase, kontaminirane vode, što je rezultiralo poplavom više od 120 kvadratnih kilometara šume i oslobađanjem otrovnih tvari u okoliš.
Utjecaj sukoba u Gazi:
Iako su detaljne kvantitativne procjene ekološke štete u Gazi manje dostupne (još neutvrđene), poznato je da ratna dejstva u urbanim područjima poput Gaze sasvim sigurno dovode do sljedećeg:
- Uništavanja infrastrukture: Bombardiranje i borbe često rezultiraju rušenjem zgrada i infrastrukture, što stvara velike količine građevinskog otpada i prašine, zagađujući zrak i tlo.
- Zagađenja tla i vode: Korištenje teškog naoružanja dovodi do kontaminacije tla i podzemnih voda hemikalijama iz eksploziva i drugih vojnih materijala.
- Povećane količine otpada: Sukobi generiraju velike količine otpada, uključujući opasni otpad, koji često nije pravilno zbrinut, što dodatno ugrožava okoliš.
Globalni utjecaj:
Iako se većina ekološke štete manifestira lokalno, kumulativni učinci ovih sukoba doprinose globalnim ekološkim problemima.
Povećane emisije stakleničkih plinova iz vojnih operacija i uništavanja ekosistema uzrokuje negativne klimatske promjene.
Osim toga, degradacija okoliša može imati dugoročne posljedice na biološku raznolikost i zdravlje ekosistema, što može utjecati na globalnu ekološku ravnotežu.
Na osnovu navedenih procjena, može se zaključiti da ratovi općenito, poput ratova u Ukrajini i Gazi, imaju značajne negativne posljedice na okoliš, doprinoseći povećanju emisija stakleničkih plinova i ekološkoj šteti, s posljedicama koje nadilaze lokalne granice i utječu na globalni nivo zagađenja.
(Autor teksta je univerzitetski profesor, ekspert za oblast obnovljivih izvora energije)
