Još jedno novo istraživanje ide u korist hipoteze prema kojoj bi ljetna vrućina, vlaga i sunce trebali spriječiti - ako ne i zaustaviti - širenje koronavirusa. Međutim, stručnjaci za zarazne bolesti također upozoravaju: sve pozitivne strane ljetnih uvjeta mogle bi brzo "pasti u vodu" ako ljudi ne nastave držati socijalnu distancu.
Plivanje na udaljenosti od dva metra
"Ovdje je o vremenu najbolje razmišljati kao o sekundarnom faktoru", kaže Mohammad Jalali, docent na Harvardu koji je istraživao kako vrijeme utječe na širenje virusa.
S obzirom na to da mnoge države polako izlaze iz karantina, ljudi jedva čekaju otići na plaže, bazene, u parkove - sva ta mjesta do prije nekoliko mjeseci bila su potpuno benigna, ali sad se na njih gleda s dozom straha zbog rizika od prenošenja virusa, piše The Washington Post.
Plivanje u hloriranom bazenu trebalo bi biti sigurno, pod uvjetom da ljudi budu na međusobnoj udaljenosti od dva metra, a preporučuje se i nošenje maski, ali ne u vodi, jer kad su mokre, one mogu otežati disanje, objavio je Centar za kontrolu i prevenciju bolesti.
"Nema dokaza da se COVID-19 može širiti preko vode u bazenima, vrućim kupkama ili toplicama. Pravilnim radom i održavanjem (uključujući dezinfekciju klorom i bromom) ovih postrojenja, virus u vodi trebao bi se deaktivirati", objasnila je Kate Grusich, glasnogovornica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Ali ljudi još mogu prenijeti virus bliskim osobnim interakcijama u bilo kojim uvjetima, unutra ili vani, na suncu ili kiši. Globalna slika otkriva da se koronavirus može širiti u bilo kojoj klimi - zemlje s toplim vremenskim prilikama, uključujući Singapur, Indoneziju, Brazil i Ekvador, bilježe značajno širenje virusa.
U posljednjih nekoliko sedmica brojne istraživačke studije, temeljene na laboratorijskim eksperimentima, računarskim modelima i sofisticiranim statističkim analizama, podržale su mišljenje da će ljetno vrijeme znatno smanjiti širenje koronavirusa.
Tako istraživači s Harvard Medical Schoola, MIT-a i drugih institucija ispituju niz vremenskih uvjeta - od temperature i relativne vlage do oborina - na čak 3739 lokacija diljem svijeta kako bi pokušali utvrditi kako vremenske prilike utječu na širenje virusa COVID-19. Dosad su otkrili da prosječne temperature iznad 25 stepeni Celzija znatno smanjuju rizik od infekcije.
Međutim, prelazak na ljetno vrijeme neće biti dovoljan da se u potpunosti obuzda prijenos koronavirusa. Ostali koronavirusi, poput SARS-a i MERS-a, pokazali su sezonalnost - slabjeli su tokom toplijeg vremena, baš kao i sezonska gripa, a mnogi stručnjaci vjeruju da bi se novi COVID-19 mogao ponašati isto. No sezonski faktori kod prenošenja virusa djeluju i obrnuto, pa bi, nakon smanjenja zaraze ljeti, vjerovatno uslijedio porast infekcija u jesen.
Važnu ulogu u širenju koronavirusa ima i vlažnost zraka - prijašnja istraživanja već su pokazala da se virusi lako šire zimi na suhom zraku, pogotovo u zatvorenim prostorima, dok suprotno tome, veća vlaga čini da kapljice, koje su najčešći vektori virusa, brže padnu na zemlju ili pod, što automatski smanjuje prenošenje virusa zrakom.
Laboratorijske studije treba uzeti s velikim oprezom
David Heymann, profesor s londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, svejedno upozorava kako laboratorijske studije o ponašanju koronavirusa u različitim vremenskim uvjetima treba uzeti s velikim oprezom.
"To ipak nisu stvarne situacije. Iz dana u dan svjedočimo prijenosu virusa COVID-19 u većini dijelova svijeta, čak i u tropskim područjima", rekao je Heymann, a prenosi The Washington Post.
Dodaje kako su epidemiolozi ipak fokusirani na ono što se događa u stvarnim okruženjima, na primjer u pogonima za pakiranje mesa i staračkim domovima, koji bilježe zabrinjavajući broj oboljelih. Laboratorijske studije, rekao je, trebaju pratiti takva opažanja kako bi se ispitalo kako najbolje zaštititi ljude u tim sredinama.
