Vijesti

Surova realnost u Bosni i Hercegovini: “Dignem kredit da bismo preživjeli”

Suada (43) je nezaposlena. Sa porodicom živi od suprugove plate od 900 maraka u Cazinu, sjeverozapad Bosne i Hercegovine.

Njen suprug radi u građevinskoj firmi, a pored toga se bave i domaćom proizvodnjom. Međutim, sve to, kako kaže Suada, nije dovoljno za normalan život.

Zbog toga, godinama dižu kredite koji im, priča, pomažu da plate obaveze i prežive, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

"Dignem kredit da namirim obaveze i dignem kredit da bismo preživjeli. Dijete imam. Imam karticu koja je uvijek u crvenom. Dok digne čovjek platu, platim račune, djetetu mjesečnu (kartu za autobus) nema šanse da preživiš opet do iduće plate. Šta ćeš, mora se preživljavati, a to ne more stignuti insan", kaže Suada za RSE.

Cijene rastu

U sličnoj situaciji je i Zoran Jošić, 68-godišnji penzioner iz Banje Luke. Supruga i on imaju minimalne penzije, od po 212 maraka. Zbog toga, kaže, primorani su da uzimaju kredite.

"Dižeš jedan kredit da se pomogneš, a onda se opet nađeš takvoj situaciji da ne znaš kako da ga otplaćuješ, a morao se podići… više puta. Pored što sam u penziji, radim i kao noćni čuvar već šest godina.

Žena mi je otišla u penziji, a još radi u pekoteci da bismo preživjeli. Svaki dan je cijena nečega otišla, režije, računi, ne možeš preživjeti. A onda možete zamisliti ljude koji školuju djecu, pored toga svega, to je katastrofa", priča Zoran za RSE.

Podaci agencija za bankarstvo dva bosanskohercegovačka entiteta, Republike Srpske (RS) i Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), pokazuju trend dominacije kredita za opštu potrošnju. To su krediti bez namjene kojima se zadužuju građani u BiH.

Od 3,5 milijardi maraka plasiranih kredita u RS-u, čak 2,4 milijarde maraka su krediti za opštu potrošnju.

"Prema namjenskoj strukturi kredita plasiranih građanima za opštu potrošnju, nenamjenski gotovinski krediti čine 90,8 odsto i veći su za 111,9 miliona maraka ili pet odsto u odnosu na kraj 2020. godine. Došlo je do smanjenja kredita za kupovinu robe široke potrošnje za deset odsto i kredita za kupovinu automobila za četiri u odnosu na kraj 2020. godine", navodi se u izvještaju na zvaničnoj stranici Agencije za bankarstvo RS-a.

I u drugom entitetu, Federaciji BiH, najviše odobrenih kredita je za opštu potrošnju, čak šest milijardi maraka (tri milijarde evra). Stambeni krediti iznose 1,5 milijardi maraka.

"Učešće NPL-a (nekvalitetnih kredita) kod kredita odobrenih za opštu potrošnju iznosi 6,8 odsto, dok je kod stambenih kredita 2,7 odsto", navodi se u na internet stranici Agencije za bankarstvo FBiH u informaciji objavljenoj u decembru 2021. godine.

Niska plaća

U Udruženju banaka BiH smatraju da rast potrošačkih kredita nije rezultat pandemije koronavirusa, već je riječ o trendu prisutnom više od deset godina.

Potrošački krediti rastu nauštrb investicijskih i stambenih kredita iz više razloga, a jedan od njih je i za povećanje standarda potrošnje, kaže za RSE predsjednik Udruženja banaka BiH, Berislav Kutle.

Podsjeća da zvanična prosječna plata u oba entiteta u Bosni i Hercegovini iznosi oko 1.000 maraka, ali da je realno ona manja.

"Najveći broj ljudi ima od nekih 500 do 700 maraka plaću. Na tako nisku plaću se ne mogu dizati duži i veći stambeni krediti i onda je jasno da stanovništvo diže potrošačke jednostavnije kredite kako bi moglo upotpuniti ili jedan dio, manji, za investicije, a drugi dio za rupe u standardu", kaže Kutle.