Svijet

Švedska puca po šavovima, ono što se dešava najava je neviđene katastrofe

Sigurna Švedska na putu je da zabilježi do sada najsmrtonosniju godinu u nizu.

Statistički podaci do sredine augusta govore da su ove godine u zemlji sa 10 miliona stanovnika ubijene 44 osobe, dok je 66 ranjeno. Samo je u Stockholmu, najvećem gradu Švedske, zabilježena najviša stopa oružanog nasilja – 21, dok je južni region koji okružuje Malme na drugom crnom mjestu sa 11 mrtvih. Ali, u svakom od sedam regiona koji čine nordijsku zemlju zabilježena je bar jedna smrt od vatrenog oružja.

Radi poređenja, prošle godine je u Švedskoj ubijeno ukupno 45 ljudi a ranjeno 115, što znači da je zemlja koja je važila za jednu od najsigurnijih na dobrom putu da zabilježi do sada najsmrtonosniju u nizu nasilnih godina. Stručnjaci ističu da se Švedska ističe u Evropi zbog porasta broja pucnjava, koje su drugdje generalno stabilne ili opadaju, piše “Politico”.

"Pucaju da ubiju"

Kao što je predstavljeno u “Netflixovoj” hit drami “Snabba Cash”, životi stockholmskih narko bandi često su brutalni i kratki, a njihovo nasilje počelo je da erodira dugogodišnju reputaciju Švedske kao sigurne zemlje.

"Novi trend koji sada gledamo je da pucaju da ubiju. To je jedan od razloga zašto ova godina izgleda da je na putu da bude najgora ikada" – izjavio je za SVT profesor kriminologije Univerziteta Malme Man Gerel.

"Spirala nasilja"

BBC piše da su okršaji bandi u Švedskoj postali sve ozbiljniji prethodnih decenija - a to važi i za južni grad Malme. Sredinom augusta u Malmeu je slučajno upucana žena koja je kupovala u tržnom centru, a policija vjeruje da je napadač na meti imao člana rivalske bande. U incidentu je takođe stradao 31-godišnji muškarac, dok je osumnjičeni uhapšen. Na šok švedske javnosti, ispostavilo se da je ubica 15-godišnji dječak.

Švedska policija je dan kasnije objavila da bi zločin mogao biti povezan s kriminalnim aktivnostima bandi u Malmeu, trećem po veličini gradu u Švedskoj. Šefica policije Petra Stenkula je tada ocijenila da je Malme zahvatila "spirala nasilja".

Svega nekoliko dana kasnije, zalutali meci pogodili su ženu i dijete koji su bili na igralištu u gradu Eskilstuna, vjerovatno uslijed obračuna između rivalskih bandi. Igralište je smješteno u predgrađu Arbi, sjedištu lokalne narko bande za koju tamošnje vlasti navode da je u smrtonosnom rivalskom odnosu sa grupom iz Skifitinga, drugog predgrađa udaljenog nekoliko kilometara dalje. Zvaničnici su rekli da je njihovo rivalstvo – inicijalno sukob oko kontrole tržišta droge – sada intenzivirano u eskalirajućoj spirali nasilja.

"Problemi su u ovom trenutku toliko ozbiljni da se mučimo da održimo korak jer moramo da damo prioritet tolikom broju ozbiljnih zločina u isto vrijeme" – istakao je lokalni šef policije Mikael Bakman.

Trumpova "dalekovidnost"

“Politiko” navodi da su za švedske zakonodavce i glasače svi ovi incidenti “morbidno poznati naslovi”. List podsjeća da je još 2017. bivši američki predsednik Donald Trump svojim komentarima o “prošloj noći u Švedskoj” zbunio tamošnju ali i svjetsku javnost kad je ukazao na, kako se smatra, nepostojeći veliki incident.

"Gledajte šta se dešava u Njemačkoj, gledajte šta se dogodilo sinoć u Švedskoj. Švedskoj, ko bi povjerovao u to. Švedskoj. Imaju velike brojke. Imaju probleme za kakve nikad nisu mislili da su mogući" – rekao je tada Tramp na skupu na Floridi.

Mnogi su komentarisali njegovu izjavu, čak se i bivši premijer Švedske Carl Bildt na “Twitteru” zapitao “šta je to ovaj pušio”.

Švedski portal Aftonbladet je nakon toga čak pobrojao incidente od prethodne noći – na listi su bili čovjek koji se zapalio na trgu u centru Stockholma, muškarac ubijen na radnom mjestu, zatvoreni putevi na sjeveru zbog nevremena, tehnički problem čuvene pjevačice Evie Tornkvist tokom probe za Melfest i policijska potjera u Stockholmu zbog pijanog vozača.

Ali, nije otkriveno na šta je Trump mislio. Pet godina kasnije međutim, njegove riječi djeluju više dalekovidno, a manje dezinformisano.

Zakon i red glavna tema izbora

Uzimajući poodmaklu godinu u obzir, ne čudi da su se zakon i rad pojavili kao glavna tema među glasačima na jučerašnjim izborima, kako je pokazalo nedavno istraživanje Univerziteta Goeteborg.

Na izborima je, na osnovu zvaničnih podataka, na uzorku od 93 odsto prebrojanih glasova, desni blok osvojio 175 mjesta u parlamentu od 349 poslanika, dok ljevičari imaju 174.

Ako rezultati budu potvrđeni, očekuje se da će lider Umjerene stranke Ulf Kristerson postati premijer, dok bi antiimigracione, krajnje desničarske švedske demokrate bile najveća desničarska grupa i prvi put bi stekle direktan uticaj na politiku, dodaje britanska novinska agencija.

Opozicione partije smatraju da je vlada predugo bila preblaga prema zločinima i da je dozvolila bandama da terorišu zajednice poput Arbija. Između ostalog, upiru na dugotrajne probleme vlade sa njenim ciljem da do 2024. zaposli 10.000 policajaca više u poređenju sa 2016. Na plakatima širom čitave zemlje vide se Kristerson i drugi opozicioni lideri uz slogane poput “Sada ćemo dovesti Švedsku u red” i “Spremni za borbu protiv kriminala”.

Premijerka Magdalena Anderson je krajem augusta u Eskilstunu izrazila šok što se pucnjava dogodila tako blizu mjesta na kojem se igraju djeca i pokušala da ukaže na pooštravanje kazni za članove bandi kako je navedeno u nedavnom vladinom planu od 34 tačke za borbu protiv organizovanih kriminala. Ali, priznala je da je potrebno uraditi više da se zaustavi regrutovanje mladih članova u bande kako bi se zamijenili stariji, zatvoreni kriminalci.

Migracije i segregacije

Van politike, stručnjaci također ukazuju na pozadinske društvene probleme u mjestima poput Arbyja, koja stvaraju okruženje u kojima kriminal može da vlada.

Michael Tarnfalk, istraživač Univerziteta Uppsala, rekao je prošle nedelje da su povećani nivoi migracija posljednjih godina doveli do povećane segregacije u nekim predgrađima, što ih je ostavilo društveno i ekonomski ranjivima.

On je istakao da roditelji u tim područjima, koji ne govore švedski ili imaju jake veze sa lokalnom zajednicom, mogu postati nesposobni da prate napredak svoje djece u školama ili da primjete da su ušla u kriminalne krugove.

"Ta djeca su bila pod povećanim rizikom da ih regrutuju lokalne bande čiji su članovi zaradili mnogo para dilanjem droge i bili veoma vidljivi omladini u zajednici vozeći skupe automobile i noseći fensi odjeću – rekao je Tarnfalk.

Bjorn Larsson, lokalni poslanik vladajuće socijaldemokratske partije u Eskilstuni koji vodi kampanju za izbore 11. septembra, naveo je da je opština uložila velika sredstva u socijalne usluge i programe koji nastoje da spriječe mlade da pređu sa manje ozbiljnih na teže zločine. Ali, ukazao je da treba da dođe do široke promjene u stavovima u društvu, od korisnika droge srednje klase koji shvata da njihov novac finansira bande, do tinejdžera do kojih dopiru profesori ili socijalni radnici koji vide budućnost van kriminala. Larsson je istakao da “neće biti lakih popravki” i da će za promjenu za budućnost mladih u mjestima poput Arbyja trebati vremena.

Ali, tamošnji stanovnici zabrinuti su za budućnost svog predgrađa.

"Moramo da iselimo odavde. Ovo nije mjesto za podizanje djeteta" – rekla je “Politicu” jedna majka.