Iako nam se može činiti kako traje već godinama, s novim smrtonosnim koronavirusom borimo se oko pola godine, kad se iz kineskog grada Wuhana počeo širiti svijetom. Naučnici svakodnevno mukotrpno rade na razotkrivanju misterija vezanih uz ovog smrtonosnog napadača, a saznanja koja su u međuvremenu prikupili o samom virusu i bolesti COVID-19 koju izaziva razlikuju se ponešto od onih s početka izbijanja globalne pandemije u martu.
„Sada znamo više o tome kako se razboljevaju ljudi zaraženi virusom SARS-CoV-2“, kaže za CNN dr. William Schaffner, profesor preventivne medicine i zaraznih bolesti na Medicinskom fakultetu Univerziteta Vanderbilt u Nashvilleu.
Groznica, kašalj i kratak dah još uvijek su ključni pokazatelji koji upućuju na bolest Covid-19, ali stručnjaci su u međuvremenu otkrili i druge znakove upozorenja koji signaliziraju infekciju koronavirusom. Neki oponašaju najuobičajeniju prehladu, drugi su ogledalo gripe, a nekolicina njih je zaista bizarna.
„Doznali smo u međuvremenu i za Covidove prste, gubitak okusa i mirisa, a shavtili smo da može izazvati i delirij. Još nam nije jasno kako utječe na centralni nervni sistem, ali jasno je da neki od oboljelih imaju delirij', kaže Scaffner i dodaje da se prema Američkom centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) bilo koji simptom može pojaviti između dva i 14 dana od izlaganja virusu, ali da je praksa pokazala da se znakovi bolesti u većini slučajeva pojavljuju u roku od sedam dana.
„Mislimo da je prosječni period inkubacije kraći. Sada je to pet do sedam dana, a ponekad može biti duži“, kaže Scaffner.
Postojanje simptoma
Još jedna stvar koja se u međuvremu iskristalizizirala je da mnogi od nas mogu biti asimptomatski širitelji virusa.
Trećina ili više ljudi koji se na testiranjima pokažu pozitivnima na koronavirus, ukazuje na zaključke brojnih studija Schaffner, nemaju simptome ili su oni vrlo blagi pa ih i ne primijete.
„Možemo se osjećati savršeno dobro i voditi ovaj razgovor sjedeći za stolom jedno nasuprot drugome, ali niti ja vama mogu dokazati da nemam virus, niti vi možete to dokazati meni“, kaže Schaffner novinarki CNN-a i dodaje kako je to jedino objašnjenje zašto svi trebaju nositi maske.
I ovo je još jedno saznanje do kojega se u međuvremu došlo pa se za razliku od početka korona-krize sada vjeruje da maske doista mogu pružiti zaštitu i onom ko je nosi i drugima.
„Vrlo je važno da ljudi ovo shvate, jer ih još uvijek puno vjeruje da ne moraju nositi masku ako nisu bolesni', kaže Shaffner i dodaje kako je to s novim saznanjima nerazumno ponašanje.
Neuobičajeni simptomi
Kad bi pitanje bilo koja je to bolest pronašla načina da tijelo napadne na najčudnije i najrazličitije načine, odgovor bi sigurno bio Covid-19. Čini se kako SARS-CoV-2 može prodrijeti do gotovo svih važnih organa u ljudskom tijelu, a pored toga zgrušava krv, često na vrlo opasne načine, napada čulo mirisa, oči pa čak i kožu.
Novi rijetki simptomi pojavljuju se sve više kako raste broj oboljelih od Covid-19 pa je teško dati iscrpan popis, ali ovo su neki bizarni simptomi koji bi se mogli pojaviti kao posljedica zaraze koronavirusom.
Gubitak čula okusa i mirisa
CDC je ovaj neobični simptom nedavno dodao na svoj popis najvažnijih znakova koji ukazuju na COVID-19. Pojaviti se može bez ikakvog prethodnog upozorenja, pa čak i bez začepljenja nosa.
„Čini se da je anosmija, što u osnovi znači gubitak mirisa, simptom koji je razvio veći broj pacijenata“, rekao je za CNN glavni medicinski izvjestitelj dr. Sanjay Gupta.
Prevladava najvjerovatnije u blagim ili umjerenim slučajevima i ima tendenciju pojavljivati se na početku bolesti, a možda je čak i jedan od prvih znakova.
„Anosmija je posebno uočena kod pacijenata koji su pozitivno testirani na koronavirus bez ikakvih drugih simptoma“, navodi Američka akademija za ortorinolaringolgiju i hirurgiju glave i vrata.
Bilo koji respiratorni virus, poput prehlade ili gripe, privremeno utječe na miris i okus, a u rijetkim slučajevima gubitak može biti trajan.
„Gubitak tih čula nije konačna dijagnoza za Covid-19, ali jasno je da na njih treba paziti, jer ponekad ti rani simptomi nisu klasični“, kaže Gupta.
Gubitak čula mirisa možemo lako testirati sami pomoću gumenih bombona. Ako mirisi iz stražnjeg dijela usta dolaze do nazofarinksa (gornjeg dijela ždrijela) i nosne šupljine, i možete razlučiti različite okuse poput narandže i limuna, čulo mirisa vam dobro funkcionira.
Covid prsti i krvni ugrušci
Natečeni crveni ili ljubičasti nožni prsti na prvu se doimaju kao promrzline, ali riječ je o još jednom neobičnom načinu kako Covid-19 djeluje na tijelo.
Šta se zapravo događa? Virus stvara sitne krvne ugruške u najmanjim krvnim žilama u stopalima, a dok stručnjaci u obojenim prstima ne vide razlog za uzbunu, zabrinjava ih otkriće da Covid-19 zgrušava krv po cijelom tijelu.
Krvne ugruške različitih veličina ljekari su pronalazili po cijelom tijelu, čak i kod mladih i zdravih ljudi. Ti se ugrušci često nalaze u udovima, iz kojih mogu dospjeti u pluća, srce, bubrege i jetru. Kad dospiju u neki od ovih organa uzrokuju upalu, imunološke komplikacije, pa čak i smrtonosne ili slabije moždane udare i plućnu emboliju.
„Čini se da virus stvara lokalni upalni odgovor koji dovodi do nekih od trombotičkih događaja. To se događa zbog djelovanja virusa na same arterije“, rekao je u nedavnom intervjuu za CNN dr. Sean Wangerter, šef odjela za vaskularnu kirurgiju u bolnici Health's Good Samaritan Hospital medicinskog centra u Westchesteru.
Znakovi potencijalnog ugruška u udovima uključuju neobičnu mekoću ili bol, crveni ili plavi tonus u tom području, toplinu, svrbež ili grčeve u donjem dijelu potkoljenice ili noge. Bol u prsima, vrtoglavica, teži kašalj ili otežano disanje mogu biti znak da se ugrušak premjestio u pluća ili srce.
Ružičasto oko
Ranija istraživanja iz Kine, Južne Koreje i drugih dijelova svijeta otkrila su da od 1 do 3 posto oboljelih od Covid-19 ima konjuktivitis, poznat i pod nazivom ružičasto oko.
Ovo vrlo zarazno stanje izazvano virusom upala je očne spojnice, odnosno tankog, prozirnog sloja tkiva kojeg nazovamo konjuktiva, a koji prekriva bjeloočnicu i unutrašnjost kapka.
Brojni virusa mogu izazvati konjuktivitis, pa naučnicima nisu ostali iznenađeni spoznajom da isto može napraviti i SARS-CoV-2.
Međutim, ružičasto ili crveno oko moglo bi biti dodatni signal da se javite svom ljekara, osobito ako imate i druge simptome poput temperature, kašlja i kratkog daha.
Iznenadna zbunjenost, čak i delirij
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi promjenu svjesnosti ili zbunjenost kao mogući rani simptom bolesti Covid-19, u nekim slučajevima čak i prije pojave temperature i kašlja.
Pojaviti se mogu i delirij te halucinacije, koji mogu imati dugoročne posljedice poput usporavanja oporavka i povećanja rizika za demenciju, depresiju i post-traumatski stres.
Problem nije uočen samo kod mentalno slabijih starijih osoba, nego su i mnogi mlađi pacijenti imali ove simptome. Studije pokazuju da između 60 i 75 posto pacijenata koji su zbog Covida-19 na intenzivnoj medicinskoj njezi, doživljava različite poremećaje u centralnom nervnom sistemu. Zabilježene su halucinacije o požaru ili smrzavanju, neki se pacijenti povlače u sebe, a neki su zbunjeni ili razdražljivi.
S obzirom na to da znakovi encefalopatije, bilo kakvog oštećenja ili bolesti koji napadaju mozak, mogu dovesti do ozbiljne bolesti, CDC upozorava da je svaka iznenadna zbunjenost ili nemogućnost buđenja simptom koji treba shvatiti ozbiljno.
Imate li vi ili vama neko blizak ove simptome, posebno ako imate i druge kritične pokazatelje poput plavkastih usana, dišnih problema ili bolove u prsima, CDC preporučuje da zovete hitnu pomoć.
Uobičajeni simptomi
Neki od poznatijih i općih znakova Covid-19 mogu također biti opasni.
Nemogućnost dubokog disanja ili kratak dah
Kratak dah obično nije rani simptom Covia-19, ali je najozbiljniji. Može se pojaviti i samostalno, bez kašlja. Osjetite li pritisak na prsima i niste u mogućnosti disati dovoljno duboko kako bi se pluća napunila zrakom, trebate odmah zvati ljekara ili hitnu pomoć.
„Ako je kratak dah vrlo izražen, ne oklijevajte zvati hitnu pomoć“, kaže dr. Patrice Harris, predsjednica Američkog ljekarskog udruženja, dok CDC savjetuje da odmah zatražite pomoć ako osjetite trajnu bol ili pritisak u grudima ili imate plavkaste usne i lice, što može ukazivati na nedostatak kisika.
Porast temperature
Groznica ili temperatura ključni je znak Covida-19, ali ne treba se fokusirati na određenu brojku na toplomjeru. Mnogim je ljudima normalna tjelesna temperatura ispod ili iznad uobičajenih 37 stepeni.
Jedan od ovakvih primjera je CNN-ov novinar i voditelj Chris Cuomo, koji se s Covidom borio krajem marta i početkom aprila u svom domu u New Yorku.
'Moja normalna temperatura je 36,4 stepena, pa čak i kad sam dosegnuo 37,2 stepena, što za većinu ljudi nije značajna promjena, za mene je bio porast temperature“, rekao je Cuomo.
Međutim, za većinu djece i odraslih porast temperature ne smatra se temperaturom sve dok ne dosegne 37,7.
„Postoji puno zabluda o temperaturi. Tjelesna temperatura svima nama varira tokom dana, čak i pola stepena do stepen. Za većinu ljudi 37,2 ili 37,5 stepeni nisu pokazatelj da imaju temperaturu, kaže dr. John Williams, šef odjela dječjih zaraznih bolesti u dječjoj bolnici Univerziteta u Pittsburghu.
Zbog promjena temperature tokom dana, dr. Schaffner kaže da se ne treba oslanjati na jutarnju temperaturu i savjetuje mjerenje u kasnim popodnevnim i ranim večernjim satima.
„Jedan od najčešćih pokazatelja temperature je porast temperature u kasnim popodnevnim i ranim večernjim satima“, kaže dr. Schaffner i dodaje da je ovo čest način na koji virus izaziva temperaturu.
Iscrpljujući kašalj
Kašalj je jedan od uobičajenih simptoma Covida-19, ali ne svaki kašalj, nego onaj naporan i iscrpljujući kašalj kojega se osjeća duboko u prsima.
„Nije to kao kad vas škaklja grlo pa ga kašljem čistite, ne radi se o nadražaju. Ovaj kašalj dolazi iz prsne kosti, i osjeća se kao da su bronhijalne cijevi upaljene ili iritirane“, kaže dr. Schaffner.
Oko 60 posto zaraženih Covidom-19 doživjelo je suh i postojan kašalj, vjerovatno iz iritiranog plućnog tkiva, pokazala su istraživanja iz Kine. S pogoršanjem stanja pluća se počnu puniti tekućinom, a to može promijeniti prirodu kašlja.
U izvještaju WHO-a iz februara, navodi se da je od gotovo 60 hiljada laboratorijski potvrđenih pacijenata s Covidom-19, njih više od trećine iz pluća iskašljalo gustu sluz koju se naziva i mukus ili flegma, a koja je karakteristična i kod obične prehlade ili gripe.
Groznica i bolovi u tijelu
'Zvijer izlazi noću', slikovito je opisao Cuomo zimicu (osjećaj hladnoće), bolove u tijelu i temperaturu koje je doživio 1. aprila.
„Imao sam osjećaj da me udaraju kao pinjatu, a toliko sam se tresao da sam okrhnuo zub. Halucinirao sam. Obraćao mi se otac (preminuo 2015. godine, op.a), viđao sam ljude s fakulteta i ljude koje nikad prije nisam vidio. Bilo je jezivo“, kaže Cuomo koji se od ostatka porodice izolirao u podrumu.
Stručnjaci napominju da nemaju svi ovako žestoku reakciju pa dok neki uopće ne osjete groznicu i bolove u tijelu, drugi mogu osjetiti blaže groznice, umor i bolove u zglobovima i mišićima.
Zbog sličnosti simptoma, ovo otežava otkrivanje boluje li neko od gripe ili je bio izložen novom koronavirusu, a jedan od pokazatelja da se ipak radi o Covid-19 je ako se nakon sedam dana simptomi ne poboljšavaju, nego postaju još gori.
Pretjerana iscrpljenost
Kod nekih ljudi i krajnji umor može biti rani pokazatelj zaraze novim koronavirusom. Prema izvještaju WHO-a, od gotovo 6 hiljada laboratorijski potvrđenih slučajeva, gotovo 40 posto pacijenata osjetilo je ovaj umor.
Samo nekoliko dana u karanteni Cuomou je bilo dovoljno da ga temperatura i bolovi u tijelu potpuno iscrpe.
„Toliko sam bio letargičan da bih se zagledao van i tako proveo sat i po vremena, ili bih mislio da sam dremnuo desetak minuta, a prošlo bi tri i po sata“, rekao je Cuomo.
Umor može potrajati i dugo nakon što virus nestane. Zasad anegdotski izvještaji navode ljude koji su nakon oporavka od Covid-19 iscrpljenost i nedostatak energije osjećali znatno duže od uobičajenog perioda oporavka od nekoliko sedmica. Neki tako i mjesecima osjećaju umor i druge simptome, a kako je nesretnih žrtava virusa koje bolest dugotrajnije pogađa sve više, već ih se opisuje kao long-timerse.
Proljev i mučnina
Želučane tegobe koje se često javljaju kod gripe znanost u početku nije povezivala s Covidom-19, jer je riječ o respiratornoj bolesti. No kako se broj istraživanja povećavao, a virus je pronađen i u uzorcima stolice, to se mišljenje vrlo brzo promijenilo.
„U kineskoj studiji na dvjestotinjak najranije oboljelih pacijenata probavni ili gastrointestinalni simptomi primijećeni su zapravo kod otprilike polovine pacijenata“, rekao je Gupta u CNN-ovoj emisiji 'Novi dan'.
Naučnici su u međuvremenu otkrili da SARS-CoV-2 može zaraziti ćelije u crijevima i tamo se razmnožavati. Pretpostavalja se da je to zbog ACE2 receptora kojima je crijevna sluznica obložena kao što su obložena i pluća, a to je mjesto na kojima se šiljci virusa SARS-CoV-2 pričvršćuju i tako prodiru u ćelije tijela.
Upala grla, galvobolja i začepljenje nosa
U ranom izvještaju WHO-a navodi se da je od gotovo 6 hiljada slučajeva Covida-19 u Kini gotovo 14 posto pacijenata imalo simptome galvobolje i grlobolje, dok je začepljenje nosa imalo gotovo 5 posto pacijenata.
Danas ove vrlo uobičajene simptome prehlade i gripe znanost češće povezuje s Covidom-19 nego što se to prije mislilo, a CDC ih je prema preporuci Državnog vijeća i teritorijalnih epidemiologa uvrstio na ažuriranu listu uobičajenih simptoma Covida-19.
Dok su kratak dah ili otežano disanje ključni signali upozorenja za Covid-19, Vijeće je za glavobolju i grlobolju preporučilo uvrštavanje u drugi stepen simptoma koji ljekarima mogu ukazati na potrebu testiranja na Covid-19.
Ovaj stepen dolazi na scenu kad se pojave pacijenti s druga dva od simptoma poput groznice ili drhtanja, vrućice, bolova u mišićima, galvoboljom, grloboljom ili gubitkom čula okusa i mirisa. Nema li neke prikladnije dijagnoze, smjernice kažu da bi ljekari takve pacijente trebali prijaviti kao potencijalno zaražene Covidom-19.
Ko je pod najvećim rizikom
Opasnost zaraze Covidom-19 jednaka je za sve muškarce, žene i djecu na svijetu. Kako će bolest na nekoga utjecati nakon zaraze, ovisi o brojnim faktorima, među kojim ima i onih koje nauka još ne razumije.
Zašto neki oboljeli, čak i stariji, imaju malo ili uopće nemaju uobičajene simptome? Zašto neki, iako mladi i zdravi, brzo kolabiraju, doživljavaju citokinsku oluju i umiru? Zašto se rijetka potgrupa djece nekoliko sedmica nakon oporavka od Covid-19 suočava sa smrtonosnom bolešću sličnoj toksičnom šoku koju nazivamo 'sindrom upale u djece s više sistema'?
Na ova pitanja naučnici još nemaju odgovor. Kako se još čini, dob pacijenta igra važnu ulogu i starije su osobe najosjetljivije, što je vjerovatno posljedica slabijeg imunološkog sistema i hroničnih bolesti.
Jedna stvar je potpuno jasna, a to je da najveći rizik od teške bolesti i smrti imaju osobe koje već pate od neke osnovne bolesti, a na tom su popisu dijabetes, kronična bolest pluća ili astma, kardiovaskularne bolesti, rak (ili pacijenti podvrgnuti kemoterapiji), transplatacija organa, bolest srpastih stanica, bubrežna bolest kod koje je potrebna dijaliza, slabo kontrolirana infekcija HIV-om te bilo kakav autoimuni poremećaj ili indeks tjelesne mase (BMI) veći od 30, što se smatra pretilošću.
Dakle, bez obzira na dob, pod većim ste rizikom ako imate neki osnovni zdravstveni problem.
Početkom pandemije nije se smatralo da Covid-19 predstavlja veći rizik za buduće majke, plod ili novorođenče, no naučnici su kasnije otkrili da je i trudnoća rizičan period.
CDC je trudnoću na popis glavnih faktora rizika uvrstio nakon studije koja je utvrdila veliku vjerojatnost da će zaražene trudnice biti hospitalizirane, primljene u jedinicu intenzivne medicinske skrbi i biti priključene na respirator.
'Kod trudnica se pokazala 50 posto veća vjerovatnost da će biti primljene u jedinicu intenzivne medicinske njege i 70 posto veću vjerovatnost da će biti spojene na respirator“, rekla je CNN-u krajem juna dr. Sara Oliver iz CDC-jevog Nacionalnog centra za imunizaciju i respiratorne bolesti.
