Nestrpljivo se iščekuje slijetanje NASA-inog rovera Perseverancea u četvrtak na Mars u krater Jezero kojim će započeti potraga za dokazima drevnog mikrobiološkog života na Crvenoj Planeti.
Perseverance, najnaprednije svemirsko vozilo koje je poslano na drugi svijet, na putu je prema krateru Jezero, prenosi Hina.
Inženjeri u NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon (JPL) blizu Los Angelesa, nadaju se da će dobiti potvrdu slijetanja i možda prvu fotografiju Marsa u 21,55 sati po srednjoevropskom vremenu.
Krater Jezero, nazvan tako po jednom selu u Bosni i Hercegovini, bazen je širine 45 kilometara i nalazi se na Marsovoj sjevernoj polutci. Razmatrao se kao sletište i za ranije misije, ali se do sad smatralo da bi na njega bilo preteško sletjeti.
Općina Jezero organizirat će večeras putem videoprenosa javno praćenje slijetanja NASA-inog rovera Perseverance na Mars, i to u krater nazvan upravo po toj maloj općini u BiH, prenosi Tanjug.
Krater je nazvan po općini Jezero, a naziv je odabran zato što na brojnim slovenskim jezicima on opisuje prirodno udubljenje ili depresiju ispunjenu vodom.
Praćenje slijetanja
U općini Jezero je putem videoprenosa na otvorenom organiziran i prijenos uživo početka lansiranja rovera na Mars.
Šta teren kratera Jezero čini toliko privlačnim za naučnike, a opet toliko nepoželjnim za slijetanje?
“Prepun je stvari koje bi naučnici voljeli vidjeti, ali stvari na koje ne želim sletjeti”, rekao je Al Chen, šef JPL-ova tima za spuštanje i slijetanje novinarima u srijedu.
Spuštanje Perseverancea na lokaciju u jednom komadu nakon prijeđenih 293 miliona milja, daleko je od sigurnog.
Višedijelna svemirska letjelica koja ulazi u atmosferu Marsa brzinom od 12.000 milja na sat, mora savršeno izvesti kompleksnu seriju manevara i usporiti pri spuštanju kako bi izbjegla površinske opasnosti i lagano postavila rover na svojih šest točkova.
Proces uključuje rizično otvaranje padobrana pri nadzvučnoj brzini i “Sky Crane”, dron na raketni pogon koji bi se trebao odvojiti od svemirske letjelice, odletjeti do mjesta za slijetanje i sigurno spustiti rover na tlo prije nego se i sam sruši na površinu Marsa na sigurnoj udaljenosti od Perseverancea.
‘Sedam minuta terora’
Čitav proces trebao bi se odviti u zapanjujućem intervalu koji inženjeri NASA-e u šali nazivaju “sedam minuta terora”.
Budući da je radio valovima potrebno 11 minuta u jednom smjeru između Marsa i Zemlje, rover veličine SUV-a već će doseći površinu Marsa, netaknut ili ne, dok kontrola misije primi signal ulaska u atmosferu.
Naučnici NASA-e opisuju slanje rovera Perseverancea svojom najambicioznijom od gotovo 20 američkih misija. Veći je i opremljeniji od svoja četiri prethodnika. Najnovija mobilna robotska sonda nastavit će raditi na prijašnjim otkrićima prema kojima je četvrta planeta od Sunca nekoć bio topliji, vlažniji i na njemu je postojao život.
Glavni cilj dvogodišnje misije Perseverancea, vrijedne 2,7 milijardi dolara, jest potraga za mikrobiološkim životom kojeg je na Marsu moglo biti prije tri milijarde godina, otprilike u vrijeme kad je nastajao život na Zemlji.
Znaci života
Naučnici se nadaju da će uspjeti pronaći znakove života u uzorcima drevnih sedimenata koje će Perseverance izvlačiti iz marsovskih stijena i poslati na analizu na Zemlju – što bi trebali biti prvi takvi uzorci koje su ljudi prikupili s druge planete.
Planirane su dvije misije u budućnosti – preuzimanje uzoraka stijena i tla i povratak istih u NASA-u u idućem desetljeću.
Ako sigurno sleti, Perseverance će imati društvo na Crvenoj Planeti. Njegov prethodnik, rover Curiosity, koji je sletio 2012. ostaje u funkciji NASA-e kao i stacionarni slijetač InSight koji je stigao na Mars u novembru 2018. kako bi istražio duboku unutrašnjost tog planeta.
Sjedinjene Američke Države nisu jedine fascinirane Marsom. Prošle sedmice u Marsovu orbitu ušle su sonde koje su zasebno lansirali Ujedinjeni Arapski Emirati i Kina.
NASA ima još tri satelita u Marsovoj orbiti, zajedno s dva Evropske svemirske agencije, prenosi Al Jazeera.
