Ekonomija

Svjetski bogataši dobili finansijsku “booster dozu”. Nikada nisu zgrnuli toliko novca kao tokom pandemije

Velika studija o nejednakosti u svijetu pokazala je da su najbogatiji ljudi za vrijeme pandemije koronavirusa povećali svoje bogatstvo, piše BBC.

U 228 stranica dugom Izvještaju o nejednakosti u svijetu, koji su izradili autori koji su dio grupe istraživača koju je osnovao poznati francuski ekonomist Thomas Piketty (50), stoji da je u 2020. godini bogatstvo milijardera naraslo kao nikad.

Istovremeno, 100 miliona ljudi utonulo je u duboko siromaštvo, stoji u izvještaju Laboratorija za proučavanje nejednakosti u svijetu, prenosi "Jutarnji list".

Najbogatijih deset posto stanovnika naše planete sada drži 52 posto globalnih prihoda, a siromašnija polovica svega osam posto.

Globalni prihodi

U Izvještaju također stoji da je bogatstvo milijardera koje su isti stekli od 1995. do danas s jedan posto skočilo na tri.

- Pandemija je kumovala porastu bogatstva najbogatijih. Štoviše, udio bogatstva milijardera u globalnim prihodima prošle je godine porastao kao nikad - stoji u Izvještaju.

Najbogatijih jedan posto priskrbio sebi je više od trećine dodatnog bogatstva koje je stvoreno od 1995. do danas. Oni iz donjih 50 posto uspjeli su doći do svega dva posto.

- Nakon 18 mjeseci covida-19, svijet je još polariziraniji nego što je to bio - rekao je Lucas Chancel, sudirektor Laboratorija za proučavanje nejednakosti u svijetu.

- Dok je bogatstvo milijardera naraslo za više od 3,6 biliona eura, 100 miliona više ljudi ušlo je u kategoriju duboko siromašnih - dodao je Chancel.

On je ustvrdio da je duboko siromaštvo prethodno padalo 25 godina zaredom.

U Izvještaju piše i sljedeće:

- prosječna je odrasla osoba 2021. godine zaradila 16.700 eura, a prosječna odrasla osoba posjeduje 72.900 eura;

- prosječna godišnja zarada osobe iz najbogatijih deset posto stanovnika svijeta iznosi 82.700 eura;

- prosječna godišnja zarada osobe iz siromašnijih 50 posto stanovnika svijeta iznosi 2.800 eura;

- siromašnija polovica svjetskog stanovništva posjeduje svega dva posto od ukupnog svjetskog bogatstva;

Ekonomske mjere

- najbogatijih deset posto stanovnika svijeta posjeduje 76 posto svog svjetskog bogatstva.

Laboratorij je otkrio da je bogatstvo kojim raspolažu 52 najbogatije osobe na svijetu tokom proteklih 25 godina na godišnjoj bazi raslo za 9,2 posto. Znanstvenici navode da bogatstvo drugih skupina nije raslo ni približno tako dugo i stabilno.

Žene raspolažu s manje od 35 posto svjetskog bogatstva. Usporedbe radi, 1990. godine raspolagale su s približno 30 posto bogatstva.

Europa je najjednakija regija jer u njoj najbogatijih deset posto kontrolira 36 posto prihoda. Bliski istok i Sjeverna Afrika najnejednakije su regije jer tamo najbogatijih deset posto drži 58 posto prihoda.

Laboratorij navodi da su ekonomske mjere koje su bogatije zemlje uvele tokom pandemije pomogle da manje ljudi utone u siromaštvo. U Izvještaju, međutim, stoji da siromašne zemlje nisu imale sredstva kojima bi zaštitile radna mjesta i povećale prihode.

Laboratorij sugerira da se nejednakosti u svijetu može stati na kraj pomoću "skromnog progresivnog poreza na bogatstvo" koji će se nametnuti "milionerima". Pozvali su i na oštriju borbu protiv onih koji izbjegavaju platiti poreze.