Vladimir Putin je lično odobrio operaciju tajne obaveštajne agencije za podršku "mentalno nestabilnom“ Donaldu Trumpu na američkim predsjedničkim izborima 2016. godine. Prema navodnim procurjelim dokumentima iz Kremlja, to se desilo tokom zatvorene sjednice ruskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost.
Кljučni sastanak održan je 22. januara 2016. godine, prenosi "Guardian" koji vjeruje da su dokumenta autentična, a među prisutnima bili su ruski predsjednik, obavještajni šefovi i visoki ministri.
Okupljeni su se složili da bi Trump u Bijeloj kući odgovarao strateškim ciljevima Moskve, među kojima su "socijalna previranja“ u Americi i slabljenje pregovaračke pozicije američkog predsjednika.
Tri ruske špijunske agencije dobile su naređenja da pronađu praktične načine da podrže Trumpa, ukazom koji je, kako se čini, imao Putinov potpis.
U tom trenutku Trump je vodio na unutarstranačkim izborima Republikanske stranke. Izveštaj koji je pripremilo Putinovo stručno odjeljenje preporučio je Moskvi da upotrijebi "svu moguću silu“ kako bi obezbjedila Trumpovu pobjedu.
Vjeruje se da su zapadne obavještajne službe upoznate sa dokumentima i da su ih pažljivo pregledale. Čini se da papiri, u koje je "Guardian" imao uvid, predstavljaju ozbiljno i krajnje neobično curenje tajnih informacija iz Кremlja.
Britanski list je pokazao dokumente nezavisnim stručnjacima koji kažu da se čine autentičnim. Nasumični detalji su tačni, a ton je u skladu sa bezbjednosnim razmišljanjima Кremlja.
Кremlj je reagovao oštro. Putinov portparol Dmitri Peskov rekao je da je ideja da su se ruski lideri sastali i složili se da podrže Trumpa "sjajna fikcija", kada ga je u četvrtak ujutru kontaktirao "Guardian".
Izveštaj "Br. 32-04\vd“ klasifikovan je kao tajni. U njemu se kaže da je Trump "najperspektivniji kandidat“ sa stanovišta Кremlja. Postoji i kratka psihološka ocjena Trumpa, koji je opisan kao "impulsivna, mentalno nestabilna i neuravnotežena osoba koja pati od kompleksa inferiornosti“.
Takođe je sugerisano da Kremlj poseduje potencijalno kompromitujući materijal o budućem predsjedniku, prikupljen iz ranijih Trumpovih "nezvaničnih posjeta teritoriji Ruske Federacije“. Dokument se poziva na "određene događaje“ koji su se dogodili tokom Trumpovih putovanja u Moskvu, piše Blic.
- Nužno je neophodno upotrijebiti svu moguću silu kako bi se olakšao Trumpov izbor na mjesto američkog predsjednika - kaže dokument.
To bi pomoglo da se postigne "teorijski politički scenario“ koji Rusija favorizuje. Trumpova pobjeda "definitivno će dovesti do destabilizacije američkog sociopolitičkog sistema“ i skriveno nezadovoljstvo izbiće na površinu, predviđa se.
Samit u Кremlju
Nema sumnje da se sastanak u januaru 2016. godine zaista održao - i da je sazvan u Кremlju.
Na zvaničnoj fotografiji ovog događaja vidi se Putin na čelu stola, ispod zastave Ruske Federacije i dvoglavog zlatnog orla. Tadašnji ruski premijer Dmitrij Medvedev prisustvovao je zajedno sa ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom.
Takođe su bili prisutni Sergej Šojgu, ministar odbrane zadužen za rusku vojnoobavještajnu agenciju GRU, Mihail Fradkov, tadašnji šef ruske spoljne obavještajne službe SVR i Aleksandar Bortnikov, šef špijunske agencije FSB. Nikolaj Patrušev, bivši direktor FSB-a, takođe je bio tu, kao i kao sekretar Savjeta bezbjednosti.
Prema saopštenju za štampu, teme sastanka bile su ekonomija i Moldavija.
Dokument koji je "Guardian" vidio sugeriše da je stvarna, prikrivena svrha samita Savjeta bezbjednosti bila rasprava o poverljivim predlozima koje je sastavila predsjednikova analitička služba kao odgovor na američke sankcije Moskvi.
Čini se da je autor Vladimir Simonenko, viši zvaničnik zadužen za stručno odjeljenje Кremlja koje Putinu pruža analitički materijal i izvještaje, od kojih su neki zasnovani na stranim obavještajnim podacima. U dokumentu se navodi da je 14. januara 2016. godine Simonenko distribuirao sažetak zaključaka i preporuka svog tima na tri stranice.
Potpisanom naredbom dva dana kasnije, Putin je naložio tadašnjem šefu njegove spoljnopolitičke direkcije Aleksandru Manžosinu da sazove zatvoreni brifing Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Njegova svrha bila je dalje proučavanje dokumenta, kaže se u naredbi. Manžosin je dobio rok od pet dana da Putinovu naredbu ostvari.
Nepoznato je šta je rečeno unutar prostorije na drugom spratu Kremlja. Ali čini se da su predsjednik i njegovi obavještajni službenici potpisali multiagencijski plan za miješanje u američku demokratiju, upakovan u opravdanu samoodbranu.
Navode se razne mjere koje bi Кremlj mogao da usvoji kao odgovor na "neprijateljska djela" Washingtona. Iznosi se i nekoliko američkih slabosti. Tu spadaju "produbljivanje političkog jaza između ljevice i desnice“, američki medijsko-informativni prostor i anti-establišment raspoloženje koje je ključalo pod predsjednikom Barakom Obamom.
Dokument predlaže angažovanje medijskih resursa za podrivanje vodećih američkih političkih ličnosti, mada ne imenuje Hillary Clinton, Trumpovu demokratsku rivalku iz 2016. godine.
Postoje pasusi o tome kako bi Rusija mogla da ubaci "medijske viruse“ u američki javni život, koji bi mogli da postanu samoodrživi. To bi promijenilo kolektivnu svijest, posebno u određenim grupama, kaže se.
Nakon sastanka, prema posebnom dokumentu koji je procurio, Putin je izdao ukaz o osnivanju nove i tajne međuresorske komisije. Njen hitni zadatak bio je ostvarivanje ciljeva postavljenih u "posebnom dijelu“ dokumenta "Br. 32-04\vd".
Članovi novog radnog tijela bili su, između ostalog, Šojgu, Fradkov i Bortnikov. Šojgu je imenovan za predsjednika komisije. Dekret kaže da bi grupa trebalo da preduzme praktične korake protiv Amerike što je prije moguće. Oni su bili opravdani iz razloga "nacionalne bezbjednosti" i u skladu su sa saveznim zakonom iz 2010. godine koji Savjetu omogućava da formuliše državnu politiku u bezbjednosnim pitanjima.
Prema dokumentu, svaka špijunska agencija je dobila određenu ulogu. Ministru odbrane naloženo je da koordinira radom odeljenja i službi, a Šojgu je takođe bio odgovoran za prikupljanje i sistematizaciju potrebnih informacija i za "pripremu mjera za djelovanje na informaciono okruženje objekta“ - što je, kako se čini, komanda za hakovanje osjetljivih američkih sajber koje je identifikovao SVR.
SVR-u je rečeno da prikupi dodatne informacije za podršku aktivnostima komisije. FSB je dobio prikupljanje kontraobavještajnih podataka. Putin je navodno odobrio dokument od 22. januara 2016. godine. Mjere su odmah stupile na snagu na Putinov potpis, kaže se u uredbi. Obavještajni šefovi dobili su nešto više od nedelju dana da se vrate sa konkretnim idejama.
Iako je napisan birokratskim jezikom, dokument pruža neviđen uvid u obično skriveni svijet donošenja odluka u ruskom državnom vrhu.
Putin je više puta negirao optužbe za mešanje u zapadnu demokratiju, ali čini se da je dokument u suprotnosti sa ovom tvrdnjom. On sugeriše da su predsjednik, njegovi obavještajni oficiri i visoki ministri bili lično umiješani u jednu od najvažnijih i najsmelijih špijunskih operacija 21. vijeka - zavjeru da se "mentalno nestabilni" Trump smjesti u Bijelu kuću.
Čini se da papiri postavljaju mapu puta za ono što se stvarno dogodilo u 2016. godini. Nekoliko nedelja nakon sastanka Savjeta bezbjednosti, hakeri GRU izvršili su upad na servere Demokratskog nacionalnog komiteta (DNC) i potom objavili hiljade privatnih poruka u pokušaju da osujete izbornu kampanju Clintonove.
Moskva bi najviše koristi imala od pobjede repunlikanskog kandidata, navedeno je u dokumentu. To bi moglo da dovede do "socijalne eksplozije“ koja bi zauzvrat oslabila američkog predsjednika. Naglašava se da bi Trumpova pobjeda donijela Moskvi prednost na međunarodnom planu. Putin bi na taj način mogao da dominira bilo kojim američko-ruskim bilateralnim pregovorima, da dekonstruiše pregovaračku poziciju Bijele kuće i da u ime Rusije sprovodi smjele spoljnopolitičke inicijative, kaže se.
"Obavezujući dokument"
Andrej Soldatov, ekspert za ruske špijunske agencije i autor Crvene mreže, rekao je da procurjeli materijal "odražava stvarnost".
- To je u skladu sa procedurama službi bezbjednosti i Savjeta bezbjednosti. Odluke se uvijek donose tako da savjetnici pružaju informacije predsjedniku i održavaju lanac komandovanja. Putin je svojim špijunima bar od 2015. jasno stavio do znanja da se ništa ne može učiniti nezavisno od njega. Nema prostora za samostalno djelovanje - objasnio je.
Andrew Wood, bivši ambasador Velike Britanije u Moskvi, opisao je dokumente kao "obavezujuće“.
- Izvještaj je u potpunosti u skladu sa onim stvarima koje bih očekivao u 2016. godini, a još više sada. Postoji paranoja. Oni vjeruju da je Amerika odgovorna za sve. Ovo gledište je duboko uronjeno u dušu ruskih lidera - kazao je.
Trump u početku nije odgovorio na zahtjev za komentar, ali je njegova portparolka kasnije dala izjavu u njegovo ime.
- Ovo je odvratno. To su lažne vijesti. Samo luđaci radikalne ljevice čine sve što mogu da ponižavaju sve sa desne strane. To je fikcija i niko prema Rusiji nije bio oštriji od mene. U isto vrijeme smo se i slagali sa Rusijom. Rusija nas je poštovala, Кina nas je poštovala, Iran nas je poštovao, kao i Sjeverna Кoreja. A svijet je bio mnogo sigurnije mjesto nego što je to sada slučaj sa mentalno nestabilnim vođstvom - prenijela je portparolka Trumpove reči.
