Svijet

Tajni projekt na Dalekom istoku: ‘Strani stručnjaci su već tamo, moramo biti spremni za invaziju‘

Nekolicina zapadnih država u tajnosti je omogućila Tajvanu pristup svojim stručnjacima i tehnologijama kako bi Taipei bio u stanju razviti i sagraditi flotu vojnih podmornica koje bi mogle zaprijetiti kineskim transportnim brodovima u slučaju pokušaja invazije na Tajvan.

Tajvan već desetljećima ima ozbiljnih problema s razvojem vlastite flote podmornica, jedne od ključnih komponenti obrane u slučaju moguće invazije. Taipei trenutačno raspolaže s četiri podmornice, od kojih su dvije služile još u Drugom svjetskom ratu.

Dvije američke podmornice Guppy klase, koje je Tajvan dobio od SAD-a 1974., danas su dobre još jedino za obuku mornara. Druge dvije podmornice, klase Sea Dragon, Tajvan je kupio od Nizozemske početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, a prvi su put zaplovile 1987.

Upravo ta nabava podmornica označila je početak problema za Tajvan jer je Kina značajno zahladila odnose s Nizozemskom nakon njezine trgovine s Taipeijem. Pod pritiskom prekida ekonomskih i diplomatskih veza Amsterdam je s Pekingom potpisao sporazum 1984. - čak i prije nego što su prvi Sea Dragoni zaplovili pod tajvanskom zastavom - po kojem više neće odobravati izvoz vojne opreme na Tajvan.

Nakon tog incidenta jedino su Sjedinjene Države nastavile opskrbljivati Tajvan vojnom tehnologijom, no u slučaju podmornica to je predstavljalo poseban problem. Sjedinjene Države, naime, već toliko dugo nisu gradile konvencionalne, nenuklearne podmornice da više nisu raspolagale ni tehnologijom, ni stručnjacima koji bi Tajvanu mogli pomoći u razvoju takvog oružja. Washington je još 2001. obećao Tajvanu da će ga opskrbiti konvencionalnim podmornicama u sklopu šireg paketa prodaje naoružanja, ali do danas nije uspio ispuniti to obećanje.

Podmornice su za tajvansku odbrambenu doktrinu izrazito značajno oružje. Osim što bi mogle zaustaviti transportne brodove s vojnicima koji bi se zaputili na obale otoka u sklopu invazije, mogle bi spriječiti i blokadu luka na istočnoj strani otoka, koje bi u slučaju rata s Kinom bile ključne za redovitu opskrbu Tajvana oružjem i nužnim potrepštinama za stanovnike.

Dodatni je element prednosti podmornica što zapadni vojni analitičari vjeruju kako Kina još kaska u razvoju tehnologija protupodmorničkog ratovanja u odnosu na zapadne države, a sama prisutnost tajvanskih podmornica u tjesnacu između Kine i otoka prisilila bi Kinu da neprekidno izvodi protupodmorničke operacije na tom području.

Prijelomni trenutak u planu gradnje podmornica dogodio se 2016. godine kada je na vlast u Tajvanu zasjela predsjednica Tsai Ing-wen. I prije nego što je postala predsjednica Tsai je počela s planovima razvoja tajvanske podmorničke flote, u sklopu politike njezine Demokratske progresivne stranke koja vjeruje da Taipei mora posjedovati znatne vojne kapacitete kako bi odvratio Kinu od pokušaja invazije.

U pogonu od 2025.

Za projekt, kodnog imena "Hai Chang" (Morski napredak), 2017. zaduženo je tajvansko mornaričko brodogradilište CSBC, a cilj je sagraditi flotu od osam modernih napadačkih podmornica na dizelski i električni pogon, od kojih bi prva trebala zaploviti do 2025. godine. Za razvoj i gradnju odvojeno je oko 16 milijardi američkih dolara, no Taipei je još uvijek imao problem s manjkom stručnjaka i iskustva s potrebnom tehnologijom.

Veći dio tih problema sada je, čini se, riješen, a desetak zemalja u tajnosti pomaže Tajvanu u razvoju podmornica. Reutersova opsežna istraga temelji se na razgovorima s više od 80 ljudi u 11 država te na dubinskoj analizi poslovnih izvještaja uključenih firmi i hiljada objava na društvenim medijima.

Krajem prošle godine tajvanska je mornarica predstavila izvještaj o projektu članovima tajvanskog parlamenta. U izvještaju su se nalazile izvozne dozvole pojedinih država čije tvrtke sudjeluju u gradnji tajvanskih podmornica, no sva su imena tvrtki bila šifrirana. Zastupnici su morali pregledati upute u tiskanom, fizičkom obliku kako bi doznali koja šifra predstavlja koju tvrtku. Svaki put kada bi pregledali upute, sigurnosne službe zabilježile bi njihova imena i stranice koje su pregledali.

Tajna saradnja

Kako bi zaštitili države koje im pomažu od kineske ekonomske i diplomatske odmazde, tajvanski predstavnici kontaktirali bi direktno firme od kojih su tražili pomoć, umjesto državnih predstavnika, te bi naknadno zatražili izvozne dozvole, u tajnosti, kada je s tvrtkom već bio postignut načelni dogovor o modalitetu saradnje.

Čelnik tajvanskoga mornaričkog brodogradilišta CSBC, Cheng Wen-lon, u novembru prošle godine svjedočio je pred tajvanskim zastupnicima i potvrdio kako su strani stručnjaci pomogli u razvoju nacrta nove tajvanske podmornice.

"Naše je osoblje samo izradilo nacrte, naravno uz pomoć stranog tehničkog osoblja, no glavni smo trup odradili sami", rekao je Cheng. Odbio je odgovoriti otkud dolazi strana tehnička pomoć, pravdajući se državnom tajnom.

Reuters je otkrio da je ključna u dobavljanju stranih stručnjaka bila firma Gavron Limited, registrirana na Gibraltaru, kojom upravljaju dva Izraelca. Prema podacima tajvanskoga Ministarstva obrane, tvrtka je 2018. dobila ugovor vrijedan 20 milijuna dolara za pružanje "tehničkih savjeta" CSBC-ju.

Predstavnici firme, o kojoj postoji vrlo malo podataka osim najnužnijih potrebnih za registraciju, odbili su odgovoriti na novinarske upite. No, web stranice firme navode kako ona nudi "decenija iskustva konsultanata poput mornara s nuklearnih podmornica, ali i drugih s nišnim tehnološkim vještinama". Firma se hvali i kako su "mnogi" njeni konzultanti bivši moreplovci britanske Kraljevske mornarice.

Jedan od njih je i penzionisani komodor Ian McGhie, veteran britanske podmorničke flote, koji je bio ključna osoba u Gavronu za regrutiranje stručnjaka koje bi potom slali na Tajvan. Firma je 2017. objavila oglas za radna mjesta podmorničkih inženjera na Tajvanu, koja bi uključivala rad na "oplati pod pritiskom i pregled dizajna pregrada".

Na novinarski upit McGhie je odgovorio da mora dobiti dopuštenje svojih poslodavaca kako bi išta rekao, no poslije je naveo samo kako u Reutersovim podacima postoje "neke nekonzistentnosti i pojedini netočni detalji". Nije dao pojašnjenja.

Novinari Reutersa identificirali su najmanje 12 stranih inženjera koji su nenamjerno otkrili - ili kroz intervjue ili kroz društvene mreže - kako su radili za Gavron na Tajvanu ili za tajvanski podmornički program.

Mladi španski pomorski arhitekt Juan Herrero Valero, primjerice, pohvalio se u članku objavljenom na stranicama njegova bivšeg univerziteta kako ga je preko LinkedIna zaposlila britanska tvrtka na radno mjesto u Kaohsiungu te da na Tajvanu radi sa znatno iskusnijim inženjerima.

Podrška SAD-a

Sjedinjene Države prošli su mjesec bez velike pompe obavijestile Kongres da je odobrena dozvola za transfer 50 miliona dolara vrijednih tehničkih podataka i usluga Tajvanu, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu u sklopu podrške tajvanskom projektu. Pismo ne sadrži detalje o tome koje firme učestvuju u projektu, no stoji kako će transfer tehnologije "podržati integraciju, instalaciju, upravljanje, obuku, testiranje, održavanje i popravak sistema".

Izvori s Tajvana tvrde kako se radi o dvije američke odbrambene firme - Lockheed Martin i Raytheon Technologies - od kojih će svaka pružiti dio elektronike i senzora potrebnih za podmornice. Lockheed će navodno osigurati bojne sisteme, za integraciju oružja i podataka sa senzora, dok će Raytheon osigurati same sonare.

Raytheon je 2018. objavio oglas za posao zamjenika voditelja programa na Tajvanu, za rad na postojećim podmornicama Sea Dragon te za fazu dizajna novog, domaćeg programa podmornica. Naglašeno je kako potencijalni kandidati moraju "govoriti mandarinski kineski". Ove je godine oglašeno novo radno mjesto, za inženjera bojnih čsistema, također s radnim mjestom na Tajvanu.

Britanska vladina agencija za međunarodnu trgovinu odgovorila je na novinarski upit kako je u prošle tri godine 28 pravnih osoba dobilo izvozne dozvole za izvoz dijelova podmornica, podmorničke tehnologije i softvera na Tajvan. Britanija je na Tajvan izvezla 211 miliona dolara vrijednih komponenti i softvera između 2018. i marta ove godine, između ostalog i testne modele.

Tajvanske podmornice samo su dio ukupnog plana obrane Taipeija, no jedan vrlo značajan dio. Čak i ako kineske zračne snage uspiju nadvladati tajvansko ratno zrakoplovstvo i protuzračnu odbranu u prvim danima potencijalne invazije, flota podmornica mogla bi na neodređeno odgoditi samo slanje desantnih brodova, što Tajvanu daje značajnu taktičku prednost u obrani. No, još je bitniji strateški značaj čuvanja istočnih luka otvorenima jer su ključne za dostavu najbitnijih zaliha i oružja brodovima iz SAD-a koji bi sigurno pomogao oružjem, opremom, lijekovima i hranom čak i ako ne bi izravno sudjelovao u sukobu.

Svjesni tog značaja, kineski vojni vođe itekako će pokušati povećati politički i ekonomski pritisak na sve države koje su se, prema njihovu mišljenju, "drznule" pomoći Tajvanu u razvoju vlastitog podmorničkog programa. Koje će to konkretne posljedice imati i koje će poteze Peking povući protiv Londona, Rima i drugih sudionika, tek treba vidjeti.