Svijet

Talibanima se Afganistan urušava pred očima: Besparica je totalna, ni droga ih neće spasiti

Zloslutno je zazvučala izjava talibanskog glasnogovornika da se protive daljnjem odlasku stanovništva iz zemlje. Prva je, opravdana pomisao bila da se kane odmazditi svima koji su radili za strance, a nisu stigli pobjeći. No, glasnogovornik Zabihullah Mujahid pojasnio je da im trebaju obrazovani i obrazovane kako bi mogli uspostaviti održiv institucionalni sistem, trebaju njihovo znanje. Ako je suditi prema tome, talibani uče iz pogrešaka počinjenih u prvom dolasku na vlast. Njihovi živopisno odjeveni borci su dobri da se koriste kalašnjikovom, ali nisu u stanju upravljati ičim ozbiljnijim u sistemu.

Jer, zemlja se našla u ozbiljnim problemima dok teče razdoblje evakuacije. Talibani nisu preuzeli vlast, a dosadašnji sistem ne može funkcionirati. Guverner Da Afghanistan Bank, središnje banke, napustio je zemlju, najveći dio rezervi je izvan dometa talibanske vlasti, a brzi vojni napredak talibana još je prije ulaska u Kabul srušio vrijednost lokalne valute u odnosu na dolar, što je, pak, izazvalo rast cijena.

Nakon što su sunitski ekstremisti ušli u glavni grad, zatvorene su banke, nitko ne puni bankomate koji su prazni i ljudi, koji imaju nešto novca, ne znaju kako do njega doći. A rast cijena se nastavlja. Dodatni je problem što su urede zatvorili Western Union i tvrtke koje prebacuju novac iz inozemstva.

Milijarda eura iz EU

Tako je stanovništvo lišeno i doznaka iz inozemstva. To za talibane iz razdoblja 1996. – 2001. ne bi bio neki problem, ali sada jest. Ekonomski kolaps bio bi možda i poguban za skupinu koja kani vladati cijelim Afganistanom.

PROČITAJTE  UN: Uskoro će djevojčice moći pohađati srednju školu u cijelom Afganistanu

Uz to, milionima Afganistanaca prijeti glad zbog kombinacije sukoba, suše i pandemije koronavirusa, rekao je šef Svjetskog programa za hranu (WFP) i pozvao političke lidere da hitno djeluju. “Stiže oluja svih oluja zbog nekoliko godina suše, sukoba i gospodarskog kolapsa, pogoršanih covidom”, rekao je David Beasley za Reuters u Dohi. “Broj ljudi kojima prijeti glad sada je porastao na 14 miliona”, istaknuo je.

Afganistan ima oko 38 miliona stanovnika. Da bi se izbjegao taj scenarij, WFP bi trebao prikupiti 200 miliona dolara do septembra. Talibani im, navodi Beasley, omogućavaju neometan rad.

Dodatni je problem što su međunarodni donatori punili 70 do 80 posto afganistanskog budžeta. Sada se za njih, ali i ostale humanitarne agencije otvara moralno pitanje: treba li pomagati režim koji će voditi talibani? Dovodeći istodobno u pitanje dobrobit stanovništva. Snažni su glasovi koji tvrde da treba ići u smjeru ograničavanja pomoći, čak i na štetu običnih ljudi, jer će tako talibani biti dovedeni u bezizlaznu situaciju.

Bivši američki ambasador u Kabulu Michael McKinley smatra da je to pravi put. Drugi upozoravaju da bi to izazvalo jačanje ekstremizma i migracija. U cijelom tom metežu Iran je poslao pomoć u gorivu i najavio da će nastaviti. Talibani su ukinuli namete na taj uvoz kako bi smanjili cijenu goriva na unutarnjem tržištu koja je također porasla.

EU je objavila da će do daljnjega zadržati milijardu eura namijenjenih pomoći Afganistanu za sljedećih sedam godina dok ne dobije “čvrsta jamstva” i vidi “vjerodostojne poteze” da se režim pridržava temeljnih ljudskih prava. Budžet Afganistana bio je oko šest milijardi dolara.

PROČITAJTE  Sedam članova porodice poginulo u požaru kuće u Pakistanu

“Obustavili smo isplate u našim poslovima u Afganistanu i pozorno pratimo i procjenjujemo situaciju u skladu s našom internom politikom i procedurama”, izjavila je glasnogovornica Svjetske banke u Washingtonu. “Duboko nas zabrinjava stanje u Afganistanu i utjecaj na razvojne projekte u zemlji, posebno one namijenjene ženama. Zajedno s partnerima istražujemo mogućnosti daljnjeg angažmana kako bi se sačuvali teško izboreni rezultati i nastavila potpora narodu Afganistana”, dodala je.

Šef centralne banke

Svjetska je banka od 2002. godine osigurala pet milijardi dolara pomoći, od čega 4,8 milijardi subvencija, a trenutačno radi na 12 projekata vrijednih 940 miliona dolara.

Talibani su imenovali Hajija Muhammada Idrisa, člana ekonomskog odbora, novim šefom središnje banke. Na to su mnogi reagirali s nevjericom jer Idris nema iskustva u vođenju monetarne politike. Nakon toga je objavljena odluka o zabrani izvoza metalnog otpada, a talibani garantuju da će svi javni zaposlenici dobiti plaće te da će se banke otvoriti u “skoroj budućnosti”.

Talibani velike nade polažu u rudno bogatstvo koje se procjenjuje na više od hiljadu milijardi dolara, Kina je zainteresirana za eksploataciju što bi tražilo ulaganja.

Visoko na popisu su i projekti prometnih koridora koji bi spojili Srednju Aziju, nerazvijeno područje, ali bogato fosilnim gorivima, s razvijenom i propulzivnom Južnom Azijom. Svi ti projekti traže vrijeme, a talibanima novac treba sad i odmah. Ono što stiže od trgovine drogom neće biti dovoljno.



Povezani postovi: