Politika

Tegeltija: Po prvi put ne možemo da napravimo aranžman sa MMF, male su šanse da ćemo dobiti kredit

Proteklu godiju godinu možemo posmatrati sa nekoliko aspekata koji su bili jako izazovni za građane Bosne i Hercegovine, kazao je Zoran Tegeltija u Aktuelnom intervjuu na BHRT.

“Možda, po meni, najteži i najizazovniji i dalje je taj zdravstveni problem sa kojim se susreću građani BiH, koja nažalost i dalje ima veliki broj oboljelih. Ono što mene najviše pogađa jeste da još uvijek veliki broj ljudi umire kao posljedica ove bolesti. Drugi je sasvim sigurno taj ekonomski aspekt 2021. godine koja je možda bila najbolji dio ove godine i pokazalo se da je taj oporavak od kovida išao i bolje i brže nego što smo očekivali. I naravno ne možemo zaobići nikako taj politički dio koji je čini mi se drugu godinu zaista obilježio BiH, po mnogima, dosta negativno, sa mnogo teških riječi, sa mnogo izgovorenih onoga što nije trebalo da se kaže i među građane naravno unijela neku zebnju. Kada je u pitanju zdravstveni sektor, što je nama bilo važno da smo počeli godinu vrlo teško, jer u komplikovanom sistemu nabavke vakcina nismo prva dva do tri mjeseca uspjeli obezbijediti potrebne vakcine građanima. Poslije toga, danas imamo dovoljan broj vakcina, veći broj nego što je potrebno, ali nije postojalo dovoljno interesovanje građana da primi odgovarajuće vakcine. U BiH se niko nije opredijelio da to bude nametnuto rješenje, već je ostavljeno svakom građaninu da bira, da želi da primi ili ne primi vakcinu. Činjenica je da imamo dovoljno vakcina, da ljudi mogu vrlo jednostavno da prime te vakcine i naravno još jedanput prilika da pozovemo građane da prime vakcine, jer vrlo je loša poruka, po meni, da recimo dođete u danu i kad pogledate u razgovoru sa zdravstvenim radnicima imate više ljudi koji su primili treću dozu, nego onih koji su primili prvu dozu.”

Ono što ohrabruje jeste ta ekonomska situacija u 2021. godini, istakao je Tegeltija

“Rekao sam već ona je bila dosta dobra, mnogo bolja nego što smo možda i očekivali. Svi ključni makroekonomski pokazatelji koji su u ovom trenutku dostupni, koji su izvjesni i oni koji će biti do kraja jasni do otprilike dva mjeseca imaju pozitivne trendove, od kretanja BDP-a do industrijske proizvodnje, spoljnotrgovinske razmjene, rasta plata zaposlenih i u privatnom i u javnom sektoru. I to je zaista ono što ohrabruje. Pokazalo se da je naša ekonomija imala mnogo više živosti i energije nego što smo možda svi mi očekivali i da je kroz ovu krizu oporavka brže prošla. Sve je to rezultiralo naravno i rastom javnih prihoda, a to je omogućilo prije svega vlastima entiteta, koji su nosioci najvećeg dijela tih prihoda, da dio prihoda vrate realnom sektoru i da omoguće i povećanje plata u javnom sektoru i penzija. Ja se nadam da ćemo mi usvojiti budžet za 2022. godinu i na taj način omogućiti rast plata zaposlenih i u zajedničkim institucijama, jer evidentno je da zaposleni u zajedničkim institucijama imaju najniže plate trenutno u BiH.”

Sa političkog stanovišta, ja sam očekivao nešto blažu, lakšu godinu jer ovo nije izborna godina, rekao je predsjedavajući VIjeća ministara BiH.

“Znamo da u tim izbornim godinama obično postoje ti problemi, velike tenzije, teške riječi i tome slično. Nažalost, prolazili smo uobičajne dnevno političke rasprave, da bi poslije donošenja odluke bivšeg visokog predstavnika gospodina Incka, poslije toga presuda Ustavnog suda, došli u vrlo tešku političku situaciju. Zakomplikovao se taj takozvani izborni proces. Iako je izgledalo da ćemo kroz taj izborni proces dosta blago i lagano proći uz puno kompromisa i dogovora, na kraju godine mnogo smo dalje od dogovora oko izbornog procesa nego što smo bili na početku ove godine, a svi ovi odnosi koji su vezani za unutrašnje odnose koji su rezultat nametnutih zakonskih rješenja, svjedoci ste šta se dešava i na kraju smo završili možda na najgori mogući način, da se samo govori o sankcijama, prijetnjama, kada će i kome će biti izrečene i jednim apsurdom da Tužilaštvo BiH procesuira ljude za ono što govore u parlamentu. To se dugo godina nije desilo i ja se nadam da je ovo samo jedan test i da se zaista niko neće opredijeliti na način da procesuira poslanike zato što rade i donose odluke u legalnim procudarama.”

Govoreći o broju održanih sjednica Vijeća ministara kazao je kako bi bilo više njih da nije bilo, kako Tegletija kaže, nametanja odluke od strane Valentina Inzka.

“Moramo reći da su neke sjednice bile sa jednom ili sa dvije tačke dnevnog reda, a neke su bile sa 60 i više tačaka dnevnog reda. Najveći izazov kada smo govorili na kraju prošle godine za mene je bio oporavak ekonomije i stanje u zdravstvenom sektoru i očekivali smo da ćemo kroz nabavku vakcina i dodatnom finansijskom podrškom zdravstvenom sektoru izaći iz ove krize. I mislim da smo u tom dijelu dobro.. Zdravstveni sektor je u cijeloj godini imao dovoljno finansijskih sredstava, obezbijedilo se dovoljno vakcina u BiH, tako da ne možemo reći da u tom dijelu imamo nekih posebnih poteškoća. Ekonomija, već sam vam rekao, zaista je išla mnogo bolje. Prihodi su bili značajno bolji. Bila je mnogo veća intervencija međunarodnih finansijskih institucija sa stanovišta podrške finansijskih sredstava. Naravno ta sredstva povlače entiteti, a to je omogućilo entitetima da dio finansijskih sredstava usmjere u realni sektor i što je sasvim sigurno dalo očekivanje sa svoje strane. Ono što nije bila najvažnija stvar, a što se uvijek podrazumijevalo jeste taj proces pridruživanja EU. Ja sam zaista bio siguran da ćemo mi u 2022. godini dobiti kandidatski status. Mislim da je BiH bila na odličnom putu da ga dobije i u tom trenutku je nama rečeno, odnosno znali smo da je potrebno da ispunimo taj uslov sa četiri sistemska zakona koja je trebalo da se usvoje da bi dobili taj kandidatski status. Kada smo bili već na kraju da to usaglasimo, iz EU su ponovo počeli da dolaze neki posebni uslovi, izborno zakonodavstvo i uz to određene izmjene Ustava. Sva ova politička kriza u BiH koja se desila dovela je do toga da ti zakoni nisu usvojeni u parlamentu. Savjet ministara je od četiri zakonska rješenja usvojio tri i uputio u proceduru. Četvrtu još uvijek usaglašavamo sa takozvanom Venecijanskom komisijom. To je zaista neka situacija kojom mi nismo zadovoljni, jer ovaj put pridruživanje EU je značajnije usporeno i ide sporije nego što smo mi očekivali u 2021. godini.”

PROČITAJTE  Tegeltija sa Szijjartom: Mađarska će osigurati dovoljno plina za BiH

Ministri iz RS i ja smo redovno na poslu

Ministri iz Republike Srpske i ja smo redovno na poslu, radimo svoj svakodnevni posao, naglasio je Tegeltija.

“Ono što je bila poruka iz Republike Srpske da nisu ispunjeni uslovi za donošenje odluka, a nikako za održavanje sjednica Predsjedništva, Savjeta ministara itd. Ono što je takođe u zaključcima NSRS rečeno da se neće spriječiti donošenja bilo kakvih odluka koje mogu da naprave štetu. Sve ovo što se radi nije usmjereno ni protiv koga u ovoj zemlji, ni protiv bilo kog građanina, bez obzira da li živi u Tuzli, Banjaluci, Mostaru, evo ovdje u Sarajevu, već da traži unutrašnji dijalog, a one suštinske odluke koje mogu da ugroze zdravlje, egzistenciju ljudi, naravno da će biti doneseni i mi se od samog početka tako ponašamo kada je u pitanju donošenje odluka u SM, bez obzira da li je proces nabavke vakcina ili obezbijeđivanje sredstava za isplatu plata, naknada ili ostaloga kada su u pitanju pojedinci, do naravno infrastrukturnih projekata, bez obzira da li se radi o koridoru 5C, na dijelu koji se nalazi u Federaciji BiH ili u Republici Srpskoj, da li se radi o vodovodu u Brčko Distriktu, Banjaluci ili Goraždu, to zaista nije važno, važno je da ti projekti ne nestanu, da je sve ono što je u funkciji razvoja.. Mi smatramo da ovo što mi radimo u Savjetu Ministara apsolutnije nije protiv zaključaka Republike Srpske, ali jeste u interesu građana BiH.”

Savjet ministar radi normalno, ali dok se ne riješe unutrašnja pitanja teško da ćemo imati konsenzus za odlučivanja o mnogo pitanja, rekao je Tegeltija.

Mjeseci nisu važni, važno je da dođe do kompromisa

Govoreći o najavama člana Predsjedništva iz Republike Srpske i vladajuće koalicija iz RS za donošenje niza zakona o vraćanju nadležnosti u narednih šest mjeseci, rekao je da su rokovi okvir u kojem neke stvari treba da se riješe.

“I ja ih tako doživljavam. Da li će se postići dogovor i konsenzus za tri mjeseca ili šest ili za devet, apsolutno nije važno. Za mene je važno da se otvori unutrašnji dijalog oko onih pitanja u BiH oko kojih imamo različite poglede na njih i da kroz kompromis nađemo najbolje rješenje u interesu bilo koga, naravno ne razmišljam nikada u svom životu da bi trebalo da donesemo neku odluku koja bi bila na štetu bilo koga drugoga u BiH. Ovaj rok od šest mjeseci NSRS je donijela nakon dvije ili tri godine od pokušaja da se napravi unutrašnji dijalog u BiH. Nažalost, nije se željelo razgovarati, od toga da je prošle godine predsjednica Republike Srpske formirala pregovarački tim za razgovor sa Federacijom, da vidimo jesmo li zadovoljni kako funkcionišu neke stvari kada razgovaramo međusobno. Ovdje ima mnogo primjedbi i na rad pravosuđa, nismo zadovoljni ni stanjem u odbrani, u Oružanim snagama koje je loše opremljen, prevelik broj ljudi, premali broj stvarnih vojnika i tome slično , a kada treba o tome da se razgovara onda oko toga nema koncenzusa. Tako da je dobro da postoji neki okvir u kojem treba da se razgovara, da je napravljen prostor koliki će taj okvir biti i koliko je potrebno vremena da se oko toga postigne koncenzus ostaje nam da vidimo.”

Tegeltija je kazao da sporazuma i dogovora o BiH mora biti.

“Za koliko vremena će ga biti to zaista nije važno. Smatram da ako otvorimo dijalog poslije Nove godine, mislim da će mnoge od onih tema koje su na dnevnom redu jednostavno nestati. Mislim da ćemo se oko nekih stvari usaglasiti da te stvari dobro funkcionišu i da nema potrebe za nekim ozbiljnim promjenama već da eventualno treba nešto doraditi, a zadržati se na dvije ili tri suštinske stvari koje predstavljaju veliko neslaganje i problem u BiH.”

Mala šansa za novi kredit MMF-a

Govoreći o tome kako je Fiskalno vijeće BiH jednoglasno odbio poziv MMF-a da se razgovara o, kako je navedeno, štetnim posljedicama povlačenja iz UIO, kazao je da je on svoj lični stav iznio prije Fiskalnog savjeta.

“To je nešto sasvim bespotrebno i što ničim ne doprinosi. Ono pismo je napisano po principu šta bi bilo kad bi bilo. Pričamo o onome šta bi se desilo što bi trebalo neko vrijeme da se desi. U BiH postoji mnogo ljudi koji mnogo više znaju o UIO nego bilo ko iz Vašingtona. Tamo u Fiskalnom savjetu sjede tri osobe koje su po funkciji članovi UO UIO, i zaista ne treba da nam stižu poruke iz Vašingtona da nama oni objašnjavaju šta će se desiti ukoliko bi došlo do disolucije u funkcionisanju UIO. Ja sam definitivno ubjeđen da Kancelarija MMF-a u Sarajevu ništa ne pomaže BiH, da je pod velikim uticajem pojedinih ambasada u Sarajevu i EU i da se želi MMF vratiti u situaciju da sa njim upravljaju neki drugi, a ne MMF. Mi smo kroz tu priču već jednom prolazili prije otprilike šest do sedam godina kada smo rekli ‘odvojite ono što su naši dogovori sa EU od onoga od dogovora sa MMF-om’. Danas kada pogledate Pismo namjere MMF-a neznate šta su uslovi EK a ša MMF-a. Mislim da je Fiskalni savjet donio dobru odluku, a ako dođe do toga o čemu se govori naravno da će i UO i Fiskalni savjet znati kako će reagovati.”

Tegeltija je istakao kako je situacija sa MMF-om loša.

“Prvi je put da će se završiti izborni ciklus u kojem Bosna i Hercegovina i MMF nemaju aranžman. Dešavalo se do sada da smo imali arnžman i pismo namjere i Bosna i Hercegovina nije bila spremna ispunjavati zahtjeve. Tada smo te aranžmane stavljali u stanje mirovanja, t.j. grubo rečeno propali aranžmani. Mi smo danas po prvi put u situaciji da ne možemo da napravimo aranžman, da ne možemo usaglasimo Pismo namjere, tako da ti odnosi su na najnižem mogućem nivou. MMF je dva puta intervenisao finansijskim sredstvima, prema Bosni i Hercegovini i drugim zemljama.”

Na pitanje o novom kreditu od 750 miliona maraka sa MMF-om kazao je da su šanse male.

“Mislim da su male šanse da se to desi, zbog uslova kakvi su postavljeni. Tamo je mnogo više politike nego ekonomije. Drugi uslov je zato što entiteti finansijski dobro stoje, nisu uslovljeni nekim posebnim uslovima od MMF-a da bi pristali na te političke kompromise i ja mislim da neće biti aranžmana u narednom periodu.”

PROČITAJTE  Komšić: Schmidt rado prihvata prijetnje HDZ kao alibi za nepostupanje

Nema ugrožavanja u servisiranju vanjskog duga Bosne i Hercegovine

Govoreći o mogućem povlačenju Republike Srpske iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine i budućem načinju servisiranja vanjskog duga, predsjedavajući Savjeta ministara je kazao da taj segment nikada nije bio ugrožen niti će biti, te se zna oduvijek način servisiranja vanjskog duga.

“UIO je počela da radi od 2005. godine, da prikuplja prihode, a Bosna i Hercegovina je i ranije servisirala svoj dug i zaista nije nikakva nepoznanica kako se servisira dug u jednoj zemlji koja je uređena kao Bosna i Hercegovina, kao savezna država ili sl. Kako god da bude koncipirana Uprva za indirektno oporezivanje ja sam stanovišta da probčema oko servisiranja spoljnjog duga neće i ne može biti jer spoljni dug servisira onaj koji ga je preuzeo. Da, BiH potpisuje ugovor ali se novac odmah alocira prema korisnicima, od kojih mogu biti i lokalne zajednice a onda one servisiraju to. Ja se nadam da neće doći do krajnih mjera o kojima se sada govori, već da će doći jasan dogovor kako trebaju da funkcionišu određene institucije i moje mišljenje je da je UIO možda institucija sa kojom najmanje stoje problemi u njenom funkcionisanju.”

Sa budžetom ide teško

Proces donošenja budžeta institucija Bosne i Hercegovine je komplikovan u ovim uslovima, istakao je on.

“Žao mi je što nismo usaglasili fiskalni okvir za budućnost jer je to pretpostavka za izradu budžeta. Ja ću uraditi sve da se postigne konsenzus oko tog globalno fiskalnog okvira. Savjet ministara će dostaviti budžet Predsjedništvu i parlamentu , te mislim da ćemo imati malo više spremnosti za usaglašavanje budžeta. Treba imati više osjećaja prema osobama koje su zaposlene u zajedničkim institucijama i da se koriguju njihova primanja.”

Pogrešno shvaćene odluke Savjeta ministara o kovid potvrdama

Kada su u pitanju odluke Savjeta ministara o kovid potvrdama Tegeltija kaže da se to sve pogrešno shvatilo.

“Mislim da Savjet ministara na posljednjoj sjednici nije donio odluku o tome da je to samo razmatranje informacije do kojih koraka smo stigli u formiranju kovid propusnice. Ministarstvo civilnih poslova BiH je pripremilo informaciju svjesno da dalje teško ide. Nema saglasnosti između entitetskih ministarstava zdravlja i kantonalnih. U šestom mjesecu su pokrenuti pregovori na moju inicjativu , sa svjesnom odlukom da ideja bude neka kontakt tačka preko koje će se razmijeniti kodovi da znamo ko je primio koju vakcinu, na žalost nije bilo dobre saradnje između entitetskih ministarstava zdravlja koji imaju različite poglede kako da se izdaju te potvrde. Mislim da tek sada kada je veliki pritisak javnosti postoji spremnost da se kroz odgovarajući sporazum riješi izdavanje kovid propusnica gdje bi samo kontakt tačka onih podataka koje se nalaze u zdravstvenim institucijama. Ja se nadam da će oni veoma brzo usaglasiti svoj sporazum, a tehnički će to sve biti spremno za izdavanje propusnica. Žao mi je što kovid propusnice nisu ranije riješene, ali ako ćemo dijeliti odgovornost sasvim je sigurno da je najmanja na nivou MCP-a, IDDEEA-e i Savjeta ministara.”

Investicije za BIH iz EU su sigurne i sve ide po planu

Mi smo poslali deset projekata prema Briselu koji bi bili finansirani iz investicionog paketa za Zapadni Balkan kazao je on.

“Oni su nama odobrili četiri projekta. Jedan je izgradnja dionice na koridoru 5 C, dionica od Banjaluke prema Doboju koja bi  spojila sa petljom od Svilaja. To je 36 km autoputa. Drugi projekat je rekonstrukcija pruge od Doboja do Šamca. A treći je izgradnja puta od Foče do Šćepan polja, na dionici Sarajevo – Podgorica i to je najlošija dionica. Četvrti projekat je JUžna interkonekcija, gasna konekcija u rejonu Posušja gdje bi Bosna i Hercegovina trebala dobiti tzv. Južnu konekciju na gas. Svi ti projekti su odobreni. Svi ti projekti biće podržani grant sredstvima iz EU. Ti projekti su u različitim fazama. U prvoj polovini naredne godine ja vjerujem da bi tri projekta, od ova četiri trebali ući u fazu realizacije, što znači da će biti raspisani tenderi, izabrani izvođači i počeli radovi.  Ovo su najveća sredstva koja smo do sada dobijali. Moram priznati da je EK do sada odobrila novac za sve dionice koje se rade i koje su izgrađeno ali znatno manjem obimu nego sada.”

Također je potvrdio kako niko neće ugroziti ove projekte za Bosnu i Hercegovinu.

“Ja sam rekao da ja kao pojedinac niti Republika Srpska nećemo ugroziti te projekte, ne vidim razlog. Na posljednjoj sjednici smo odobrili nekoliko projekata tako da ćemo odobriti i sve naredne projekte. I sve ono što se gradi u Bosni i Hercegovini, sve ćemo odobriti.”

Otvoreni Balkan je u ekonomskom interesu

Prošle sedmice lideri Srbije, S. Makedonije i Albanije potpisali su i prve sporazume u okviru inicijative Otvoreni Balkan i Tegeltija je kaozao kako je sve pokrenutu u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine kako bi do Predsjedništva stiga informacija koja treba kako bi se naša zemlja uključila u ovu inicijativu.

“Ne znam, čućete mnoge razloge da se pravi Velika Srbija ili Velika Albanija onih koji su protiv toga. Mislim da veći dio Bosne i Hercegovine zagvara tzv. Otvoreni Balkan. Bili su i zaključci da tu odluku donosi Predsjedništvo, pripremali smo neke zaključke za njihovu sjednici i nakon sjedniceja sam razumio da je Predsjedništvo prihvatilo da Bosna i Hercegovina pristupi projektu Otvoreni Balkan. To je projekat ekonomske integracije koji treba da pruži veliku šansu zemljama koje se okupe oko toga. Imaćete  jedno tržište sa preko 12 miliona stanovnika i te zemlje će profitirati. Mi ćemo pripremiti još jednu informaciju o efektima šta dobijamo i šta gubimo i pokušaćemo pridobiti Predsjedništvo za pristupanje Otvorenom Balkanu. 

Žao mi je što je podrška Orbana Republici Srpskoj izazvala problem

U januaru je najavljena posjeta mađarskog premijera Viktora Orbana, i Mađarska nije neprijatelj Bosne i Hercegovine, naglasio je Tegeltija.

“Premijer Mađarske je trebao posjetiti Bosnu i Hercegovinu u aprilu  2020. godine međutim zbog pandemije Kovida ta je posjeta otkazana. On je trebao otvoriti sajam u Mostaru i posjetiti Sarajevo. Sada je to sve pomjereno i posjeta je planirani za 25. januar. Dosta je tema u razgovoru sa Mađarskoj. Žao mi je što se sada stvorio problem zbog podrške Republici Srpskoj, da se Mađarska želi pretvoriti u neprijatelja Bosne i Hercegovine. Mislim da Mađarska nije neprijatelj BiH. Ne želim komentarisati izjave nikoga ovdje.”



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare