Svijet

Tri zemlje koje bi mogle postati najveća žarišta epidemije u Evropi: Da li njih čeka italijanski i španski scenarij

Nakon sedmica nizanja crnih rekorda u broju zaraženih i preminulih od koronavirusa, Italija i Španija su konačno dočekale olakšanje. U dva najveća evropska žarišta pandemije najprije je došlo do stagnacije u broju novooboljelih, a potom i do pada smrtnih slučajeva.

Međutim, u većini drugih država se kraj krize još ne nazire. Stanje je posebno dramatično u tri zemlje - Francuskoj, Velikoj Britaniji i Turskoj, u kojima virus ne pokazuje znake posustajanja.

Statistika pokazuje da Francuska i Velika Britanija gotovo u korak prate zastrašujući put koji su Italija i Španija već prošle.

Na drugom kraju kontinenta nalazi se Turska koja bila među posljednjim evropskim državama koje su prijavile prvi slučaj koronavirusa, ali je od tada njena krivulja koja pokazuje brzinu širenja postala jedna od najstrmijih na svijetu.

Sa 47.806 zaraženih i 5.000 preminulih, Velika Britanija se trenutno nalazi na osmom mjestu najpogođenijih zemalja na svijetu, ali bi uskoro mogla postati evropski epicentar. Prema grafikonu smrtnih slučajeva po zemljama prikazanom na Sky Newsu, Britaniju samo nekoliko dana dijeli od toga da prestigne Italiju.

Na karti se vidi rast stope smrtnosti u najpogođenijim zemljama nakon prijavljenih prvih 100 slučajeva. Prvih deset dana nakon 100 žrtava, britanska krivulja smrtnosti bila je ispod italijanske i španske, što se smatralo ohrabrujućim znakom.

Međutim, onda se desio preokret. Baš u trenutku kada su španske i italijanske krivulje počele da se poravnjavaju, britanska se počela strmoglavo penjati.

Prema sadašnjem rastu, Britanija bi do kraja sedmice mogla imati više od 10.000 mrtvih i postati evropski epicentar virusa u pogledu brzine kojom on odnosi živote.

Prošla sedmica bila je posebno teška za Francusku. Postala je peta zemlja koja je prestigla Kinu po broju oboljelih i treće najveće žarište u Evropi, a zatim je počela bilježiti rekordne brojeve preminulih.

Stopa smrtnosti je do vikenda skočila za 61 posto, a rast broja zaraženih za 44. Trenutno je u zemlji 92.839 oboljelih i 8.078 preminulih.

Razlog za tako drastičan skok je posebno zabrinjavajući.

Naime, Francuska je od prošle sedmice počela u zvaničnu statistiku ubrajati i slučajeve iz staračkih domova, a upravo je ulazak virusa u staračke domove u Italiji i Španiji bio jedan od glavnih uzroka koji su doveli do katastrofe.

Prema zvaničnim podacima od petka, u staračkim domovima širom Francuske bilo je 17.827 zaraženih. Danas je taj broj još veći.

Francuska je krajem januara bila prva evropska zemlja koja je prijavila prisustvo koronavirusa unutar svojih granica. Kako je italijansko žarište raslo, činilo se da je situacija u Francuskoj pod kontrolom, sve do sredine prošlog mjeseca kada je naglo eskalirala.

Francuska je zadnja dva dana zabilježila pad u broju preminulih, ali vlast upozorava da to nikako nije znak za prerano opuštanje, dok se priprema da mjere karantina i socijalnog distanciranja produži i nakon 15. aprila kada one ističu.

U Turskoj je zvanično još relativno malo zaraženih (27.069) i umrlih (574) od korone. Posljednjih dana, međutim, ti brojevi naglo rastu i već su prestigli većinu zemalja koje su prve slučajeve prijavile sedmicama ranije.

Turska je sada među zemlja u svetu sa najvećim ubrzanjem širenja zaraze, zbog čega mnogi sumnjaju da se virus pojavio u zemlji mnogo prije zvaničnog prijavljivanja.

Ako je to tačno, mjere socijalnog distanciranja i ograničavanja kretanja za 80 miliona stanovnika donesene su sa debelim zakašnjenjem, što je doprinijelo nesmetanom širenju virusa i što će se tek odraziti na crnu statistiku. Problem je pogoršalo ograničavanje testiranja samo na one koji su nedavno bili u inozemstvu u prvim danima epidemije.

U četvrtak je ministarstvo zdravlja saopćilo da je u zemlji za 24 sata preminulo 79 ljudi. Iako je to daleko od brojeva koje su Italija i Španija bilježile u najcrnjim danima, u Turskoj je to bio najveći jednodnevni rast.

Iako su čak i zdravstveni zvaničnici priznali da bi, po trenutnoj stopi rasta, broj zaraženih za 10 dana moga biti čak 300.000, to nije umanjilo sumnje i nepovjerenje u zvanične informacije vlasti.

Sumnjičav je i zamjenik turske ljekarske komore Ali Cerkezoglu, koji kaže da je zbog nedovoljno provedenih testova stvaran broj zaraženih višestruko veći. Od izbijanja epidemije u Turskoj provedeno je tek nešto više od broja testova koje Njemačka provede na dnevnom nivou. Neki stručnjaci smatraju da je broj nepoznatih slučajeva u Turskoj 50 puta veći.