Tursko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je ambasadore Njemačke i Francuske kako bi uputili protestnu notu zbog nesmetanog djelovanja Kurdistanske radničke stranke (PKK) u njihovim zemljama. Ankara je upozorila sve članice NATO-a, a posebno Finsku i Švedsku, koje se pokušavaju pridružiti bloku, da neće tolerirati bilo kakvu podršku protuturskim terorističkim grupama.
U intervjuu za državnu agenciju Anadolu u utorak, ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu izjavio je da je Turska zabrinuta nedavnim porastom aktivnosti PKK-a i drugih terorističkih organizacija u Francuskoj i Njemačkoj, nakon što su grupe , koju Ankara smatra terorističkim , održale demonstracije u te dvije zemlje.
“Radi se o skupovima na kojima su demonstrirani simboli i zastave terorista. Ambasadori Njemačke i Francuske jučer su pozvani u Ministarstvo vanjskih poslova. Uručene su im bilješke o ovakvim akcijama terorističkih organizacija. Dali smo im strogo upozorenje”, rekao je Cavusoglu.
Iako ministar nije izričito spomenuo koje su demonstracije potaknule odgovor Ankare, čini se vjerovatnim da je mislio na Duge marševe koje trenutno održavaju kurdski omladinski pokreti u Njemačkoj, Francuskoj, Grčkoj, Engleskoj, Švedskoj i Švicarskoj.
Marševi, koji su započeli u nedjelju i kako se očekuje da će trajati nekoliko dana, održavaju se u znak protesta zbog navodne invazije turske države i "genocidnih napada" na Kurdistan - grubo definirani separatistički teritorij koji se prostire između Turske, Sirije, Iraka i Irana . Pokret poziva na slobodu kurdskog vođe Abdullaha Ocalana i izražava solidarnost s gerilcima koji se trenutno bore protiv turskih snaga u južnom Kurdistanu (Sjeverni Irak).
Komentar ministra vanjskih poslova uslijedio je dok je objašnjavao zašto se Turska i dalje protivi ulasku Švedske i Finske u NATO, ponavljajući Anakarin stav da neće pristati na članstvo nordijskih zemalja dok ne ispune zahtjeve Turske o zaustavljanju svake podrške terorističkim grupama.
Ukazao je na činjenicu da obje zemlje nastavljaju pružati političku, vojnu i ekonomsku pomoć terorističkim grupama kao što su PKK, njen sirijski ogranak YPG i FETO, za koju Ankara vjeruje da stoji iza pokušaja državnog udara 2016. godine. Cavusoglu je također istaknuo da obje zemlje odbijaju izručiti bilo kojeg člana tih organizacija, unatoč tome što su suočeni s kaznenim progonom u Turskoj.
Upitan da komentariše pokušaje glavnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga da natjera Tursku da održi sastanak s Finskom i Švedskom u sjedištu saveza, Cavusoglu je rekao da, iako je zahvalan na tim naporima, Ankara ima svoj način da radi stvari.
“Nismo protiv diplomatije za rješavanje ovog problema. Zahvaljujemo glavnom sekrearu na uloženom trudu. Ali već smo ovim dvjema zemljama uručili službeni dokument o našim zahtjevima. Ne možemo održati još jedan sastanak prije nego što dobijemo odgovor”, rekao je.
U nedjelju je turski lider Recep Tayyip Erdogan izjavio da, sve dok je on predsjednik, njegova zemlja nikada neće dopustiti bilo kojoj naciji koja podržava terorizam da se pridruži NATO savezu, ponovivši da Turska neće dati zeleno svjetlo kandidaturama Finske i Švedske dok ne budu ispravno riješiti zabrinutosti Ankare.
Izaslanstva dviju nordijskih zemalja sastala su se prošle sedmice sa svojim turskim kolegama i dobili su popis zahtjeva, među kojima je i razbijanje grupa koje Ankara smatra ekstremističkim. Međutim, Erdogan je te razgovore nazvao nepoštenim.
"Nisu pošteni ni iskreni", rekao je. “Ne poduzimaju potrebne korake, i dalje dopuštaju teroristima da slobodno šetaju ulicama Stockholma i pružaju im sigurnost svojom policijom.”
I Finska i Švedska odlučile su prekinuti svoju historiju neutralnosti 15. maja, navodeći rusku vojnu ofanzivu na Ukrajinu kao motivaciju za ulazak u NATO. Njihove kandidature za članstvo pozdravili su Washington i njegovi evropski saveznici u NATO-u, međutim, Turska i Hrvatska zaprijetile su da će opstruirati zahtjeve ako se ne riješe njihovi problemi nacionalne sigurnosti.
