Nije lako biti supruga jednom od najgenijalnijih umova na svijetu, no njoj je to pošlo za rukom, i to barem desetljeće i po. Nije bilo lako tom istom velikom umu provjeravati matematiku dok je stvarao historijska otkrića u području fizike i matematike, no i to je, kažu neki historičari, uspješno radila. I premda mu je po intelektu gotovo bila ravna, ipak je pristala na njegove zahtjeve i postala majka, odgajateljica njegove djece. Kad bi njihova ljubavna priča na kraju ispala sretna možda bi se činilo da joj se taj život i isplatio, no on je prema njoj, pišu hroničari, nakon desetljeća braka postao grub, dalek, pa ju je na kraju varao, piše Večernji.
Upravo takav je život bio Mileve Marić, prve supruge velikog Alberta Einsteina. A žena je to bila nevjerojatnog dara i intelekta, i to u vrijeme kad su žene bile smatrane drugom klasom, pa im u većini obrazovnim ustanova nije bilo dopušteno niti se školovati. No, krenimo redom. Mileva Marić rođena je 19. decembra 1875. godine u dobrostojećoj srpskoj obitelji u mjestu Titel u Bačkoj, tada komandnom mjestu Vojne granice Habsburške monarhije. Školovanje je počela u ženskoj gimnaziji u Novom Sadu, a 1888. je prešla u gimnaziju u Srijemskoj Mitrovici, gdje je maturirala 1890. kao najbolja u razredu iz matematike i fizike. Od 1890. je pohađala Kraljevsku srpsku školu u Šapcu, a kada se preselila u Zagreb, dobila je specijalnu dozvolu za pohađanje današnje Gornjogradske gimnazije u koju su tada išli samo dječaci.
U Zűrich je preselila 1894. godine gdje je upisala studij medicine, no nakon samo jednog semestra prebacila se na "Politehnički fakultet" (Eidgenössische Technische Hochschule) gdje je prošla prijemni ispit bez većih problema. Bila je jedina žena u svojoj šestočlanoj grupi, a upravo ondje upoznala je Alberta Einsteina s kojim se vrlo brzo sprijateljila, a potom i zaljubila. Zaljubljeni Albert Milevu je želio i oženiti, ali je odustao zbog protivljenja majke. No, veza se nastavila, a na svijet je 1902 godine na svijet došlo dijete, djevojčica Lieserl, za koju se nikad nije saznalo da li ju je dala na posvajanje ili je umrlo. Jer, kad su se Mileva i Albert ponovno sreli, djevojčica više nije bila s njom. To se dogodilo za vrijeme studija, pa Mileva nikad nije završila svoje ispite, niti je diplomirala, za razliku od Alberta, a njen je prvi sin kasnije izjavio da se njegovim rođenjem odrekla naučnih ambicija. Na kraju su se vjenčali 1903. godine te dobili dva sina, Hansa Alberta (1904.), koga su zvali Adu, i Eduarda (1910.), koga su zvali Tete. Da li je na kraju Mileva zaista provjeravala Einsteineove radove ili ne, nije sto posto sigurno, no ono što jest je činjenica da je bila uz njega dok je radio svoja najveća naučna otkrića. No, kako mu je karijera rasla, a on putovao, često su bili razdvojeni, a u brak je pomutnju unijela i Einsteinova veza sa sestričnom Elsom Löwenthal, koja je otpočela još 1912. godine dok je Elsa bila udana, presudila je braku s Milevom. Einsteinovi su se rastali 1919. godine, a Mileva i sinovi teško su podnijeli rastavu.
Sam brak je bio, nakon prvih romantičnih dana, poprilično otužan. Albert je, piše u knjizi "Mileva Einstein, teorija tuge" autorice Slavenke Drakulić, od svoje supruge naglo zahladio nakon desetak godina braka, a od nje je pismenim putem tražio da održava njegov dom, da od njega ne traži intimu niti mu se obraća ako on tako zatraži. Ona to nije mogla dugo izdržati pa je otputovala u Švicarsku, gdje je odgajala svoju djecu i živjela do svoje smrti.
