Svijet

Tužna sudbina najsiromašnije zemlje Evrope, ljudi umiru od covida, ali i gladi. Njih su svi zaboravili

Moldavija je od sviju zaboravljena. Evropska unija je niti ne spominje, a Rusiji je služila i služi samo za potkusurivanje sa Zapadom. Čini se kao da je i susjedna Rumunija od nje digla ruke. U najsiromašnijoj evropskoj zemlji, potpuno ovisnoj o energentima iz Ukrajine i Rusije, živi se očajno. Prosječna plaća iznosi oko tristo eura, prenosi Slobodna Dalmacija.

Moldavska vlada, na početku pandemije, nije bila u stanju nabaviti vakcinu jer ga jednostavno nije imala čime platiti. Pacijente teško oboljele od koronavirusa nema ko liječiti. Plaće liječnika su petsto eura, a hronično ih nedostaje jer su mnogi sreću potražili u EU.

Korupcija, lokalni šerifi, želja za EU integracijama s jedne i rusofilstvo s druge strane, razdiru ovu malu državu na putu za nigdje.

Raspadom SSSR-a, Moldavija ili Moldova zakoračila je u samostalnost s pedeset posto manjim BDP-om. Zemlja je godinama bila u teškoj ekonomskoj depresiji. Do 2006. godine čak trećina stanovništva bila je toliko siromašna da je među njima bilo i gladnih. U posljednjih petnaest godina ekonomsko stanje se ipak nešto popravilo, prvenstveno zato jer se znatan dio Moldavaca odselio trbuhom za kruhom, u EU ili Rusiju, pa doznakama iz inozemstva pomažu svojim porodicama.

Moldavija "leluja" između Istoka i Zapada. Iako približavanje EU-u podržava oko šezdeset posto stanovništva, na Moldaviju Bruxelles ne računa, a Moskvu u principu ne zanima, osim kad su u pitanju "bockanja" s NATO-om i EU-om.

Političku situaciju dodatno komplicira činjenica da se Moldavija, nakon osamostaljenja od SSSR-a, suočila sa separatizmom. Oni koji nisu podržali put Moldavije na Zapad, osnovali su nepriznatu Republiku Pridnjestrovska s oko pola miliona stanovnika uz granicu s Ukrajinom i glavnim gradom Tiraspoljom.

Iako se nakon kratkog vojnog sukoba 1992. to područje faktički izdvojilo iz Moldavije, ono joj pripada po međunarodnom pravu. Apsurdno je da su Rusi vojno pomogli separatistima u ostvarenju njihova nauma, a danas se ne usuđuju priznati državicu pod nazivom Pridnjestrovska Moldavska Republika.

Ni Rumunija se, premda se faktički radi o istom narodu koji govori rumunski, ne želi miješati u taj sukob, a što se samih Moldavaca tiče, dala im je mogućnost uzimanja njihova državljanstva, što koriste oni koji žele raditi u toj državi ili širom Evropske unije. No, ni ta im činjenica nije pomogla da se iskoprcaju iz silnog siromaštva.

Od čega žive Moldavci, njih nešto manje od tri miliona? Najviše od vinogradarstva. Naime, Moldavija je nadaleko poznata po vrhunskim vinima. Tamo je najveći vinski podrum na svijetu, dug čak dvjesto kilometara. Radi se o hodniku nekadašnjeg rudnika napunjenog s više od dva miliona boca vina, pa ispada da se radi i o najvećoj vinskoj kolekciji na svijetu.

Uz vinogradarstvo i voćarstvo, preciznije poljoprivredu kojom dominira i proizvodnja duhana, moldavsku ekonomiju čine još i uslužne djelatnosti, što pored malaksale industrije u zemlji koja nema more i turizam nije dovoljno za golo preživljavanje. Otegotna okolnost jest što je u Pridnjestrovlju ostala nekadašnja moldavska industrija u koju se ulagalo za vrijeme SSSR-a, a jedan od razloga za odcjepljenje ove fantomske državice bio je i taj što je ona naseljavana radnom snagom iz Rusije i Ukrajine, pa je etnička struktura tog dijela Moldavije dijelom promijenjena.

Moldaviju danas vode žene, premijerka Natalya Gavrilitsa kojoj je ulogu mandatarke za sastav nove vlade dodijelila prva predsjednica Maya Sandu. Hoće li je konačno istrgnuti iz zagrljaja "ruskog medvjeda" i povesti na Zapad koji od njih nepravedno okreće glavu, a predstavlja im jedinu nadu u bolje sutra?