Svijet

U Afganistanu upravo započinje novi građanski rat

Smrtonosni napad koji je Islamska država počinila na aerodromu u Kabulu potaknuo je strahove da bi Afganistan pod talibanima mogao postati meka toj džihadističkoj mreži i drugim terorističkim organizacijama.

Dvostruki samoubilački napad, za koji je odgovornost preuzeo lokalni ogranak IS-a, Islamska država u Horasanu (ISKP), odnio je desetine ljudskih života uključujući 13 američkih vojnika. Izveden je uprkos višestrukim upozorenjima SAD-a i saveznika da će na bilo kakav napad oštro odgovoriti.

Riječ je o najsmrtonosnijem napadu na američku vojsku u Afganistanu od 2011.

Prije dvadeset godina, napadi 11. septembra 2001. potaknuli su intervenciju međunarodne koalicije predvođene Sjedinjenim Državama koja je imala za cilj rušenje prvog talibanskog režima koji je skrivao džihadiste Al Kaide u zemlji.

Mnogi promatrači upozoravaju da bi Afganistan sada mogao postati plodno tlo za skupine kao što su Al Kaida, kojoj su neki talibani danas navodno bliski, ili Islamska država.

Šta je Islamska država u Horasanu?

Nedugo nakon što je IS proglasio "kalifat" u Iraku i Siriji 2014., bivši pripadnici pakistanskih talibana Tehreek-e-Taliban Pakistan (TTP) proglasili su odanost vođi Islamske države Abu Bakru al-Bagdadiju. Potom su im se pridružili Afganistanci razočarani talibanima i početkom 2015. Islamska država službeno je priznala formiranje svojeg regionalnog ogranaka u Horasanu.

Horasan je ime bivše regije koja je obuhvaćala dijelove današnjeg Afganistana, Pakistana, Irana i središnje Azije.

Islamska država stvorila je 2015. mostobran u planinama u istočnoj pokrajini Nangarhar, koja je uz susjednu pokrajinu Kunar jedina u kojoj se uspjela trajno infiltrirati.

Svugdje drugdje skupina se sukobljavala s talibanima, čak i kada je uspjela uspostaviti spavajuće ćelije u drugim dijelovima Afganistana, u prvom redu u Kabulu, te u Pakistanu.

Posljednje procjene njezinih snaga kreću se od najmanje 500 do nekoliko hiljada boraca, po izvještaju Vijeća sigurnosti UN-a objavljenom u julu.

Kakve je napade Islamska država izvodila?

Islamska država preuzela je odgovornost za neke od najsmrtonosnijih napada počinjenih zadnjih godina u Afganistanu i Pakistanu. U prvom redu samoubilačke napade u džamijama, bolnicama i na drugim javnim mjestima.

Posebno je ciljala muslimane koje smatra hereticima, u prvom redu šijite iz redova manjinskih Hazara. U avgustu 2019. preuzela je odgovornost za napad na šijite na vjenčanju u Kabulu u kojem je ubijena 91 osoba.

Sumnjičilo ju je se i da je odgovorna za napad u maju 2020. na odjel za porodništvo u većinski šijitskoj četvrti Kabula u kojem je poginulo 25 ljudi, uključujući 16 majki i novorođenčadi.

U pokrajinama u koje se infiltrirala ostavila je duboke tragove. Njezini pripadnici ubijali su vatrenim oružjem, odrubljivali glave, mučili i terorizirali seljane te posvuda postavljali mine.

Kakvi su odnosi između Islamske države i talibana?

Iako je riječ o dvije radikalne sunitske skupine, one se razlikuju kad su u pitanju teologija i strategija. Konkurenti su i kad je riječ o džihadu. Dokaz velike netrpeljivosti je i to što Islamska država talibane u svojim saopćenjima proglašava hereticima.

Islamska država u Horasanu nije uspjela proširiti svoj teritorij, za razliku od Islamske države u Iraku i Siriji.

Godine 2019. vojska afganistanske vlade objavila je nakon zajedničkih akcija s Amerikancima da je ISIS-K u pokrajini Nangarhar poražen.

Po procjenama SAD-a i UN-a, Islamska država u Horasanu od tada je bila aktivna samo putem svojim spavajućih ćelija.

U sporazumu zaključenom u veljači 2020. sa SAD-om o povlačenju stranih snaga, talibani su obećali da neće dopustiti da Afganistan postane baza za organizaciju napada na Amerikance i njihove saveznike.

Glasnogovornik novog talibanskog režima u petak je rekao za AFP da su eliminirali Islamsku državu u Horasanu iz sve 34 afganistanske pokrajine, osim Kabula, gdje i dalje postoje neki elementi koje, po njemu, štiti bivša vlada svrgnuta 15. avgusta.

Kako je Islamska država reagirala na ponovni dolazak talibana na vlast?

Islamska država jako kritizira sporazum o povlačenju američkih i stranih postrojbi iz Afganistana koji su u februaru 2020. u Dohi sklopili Washington i talibani, optužujući ih da su izdali džihadističke ciljeve.

Pošto su se vratili u Kabul i preuzeli vlast 15. kolovoza, talibanima je čestitalo više džihadističkih skupina, ali ne i Islamska država. Ona bi mogla profitirati od urušavanja afganistanske države.

Dapače, američki Politico je samoubilačke napade na kabulskom aerodromu proglasio početkom novog građanskog rata u Afganistanu.

"Talibani su nadjačani. Oni su vrlo učinkoviti kada treba maltretirati civile, ali prilično su nekompetentni kada se treba boriti s grupacijama koje su njima slične, komentirao je Bruce Hoffman, stručnjak za borbu protiv terorizma pri utjecajnom think-tanku Council on Foreign Relations.

"Upravo je počela masovna selidba islamističkih radikala u Afganistan, rekao je bivši dužnosnik State Departmenta, također ekspert za borbu protiv terorizma, Jason Blazakis. On upozorava da talibani nemaju dovoljno razvijenu infrastrukturu ni novac da sami pobijede ISIS-K.

Šta se dogodilo na aerodromu u Kabulu?

Aerodrom u Kabulu, s hiljadama američkih i savezničkih vojnika i okružena mnoštvom Afganistanaca koji žele pobjeći iz zemlje, bila je jako ranjiva meta.

London, Canberra i Washington preporučili su u srijedu navečer da se ljudi ne približavaju zračnoj luci zbog prijetnje od terorističkih napada.

Meta prve eksplozije bila su jedna od glavnih ulaznih vrata u zračnu luku, pod kontrolom američkih vojnika koji su pokušavali kontrolirati tisuće očajnih ljudi koji se žele ukrcati u avion i pobjeći. Nedugo potom, drugi bombaš samoubojica raznio se kod ulaza u obližnji hotel.