Nauka

U Federaciji BiH relativno dobro kvantitativno stanje i kvalitet podzemnih voda

Prema Planovima upravljanja vodama na područjima rijeke Save i Jadranskog mora u Federaciji BiH 2022-2027. može se zaključiti da je u Federaciji BiH relativno dobro kvantitativno stanje i kvalitet podzemnih voda, ali da postoji izražena potreba očuvanja podzemnih voda.

- Kada je u pitanju zaštita kvaliteta podzemnih voda, potrebno je smanjiti pritiske koji dolaze zbog lošeg korištenja prostora, neuređenih odlagališta otpada, ispuštanja otpadnih voda (urbanih i industrijskih) u podzemlje, te zagađenja od poljoprivrede. Također treba osigurati racionalno i održivo zahvatanje podzemnih voda kako bi se sačuvale raspoložive količine – rečeno je Feni iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Govoreći o tome da li se podzemne vode prekomjerno koriste, kažu da su značajni pritisci na kvantitativno stanje podzemnih voda vodozahvati za potrebe vodoopskrbe stanovništva i privrede, te poljoprivrede radi navodnjavanja.

Prema analizama u Planu upravljanja vodnim područjem rijeke Save u FBiH, 74 posto ukupne površine podzemnih vodnih tijela nije pod kvantitativnim pritiskom, dok preostalih 26 posto jeste. Kvantitativni pritisci su na vodna tijela u slivu Korane, Sarajevsko-zeničkog polja, zapadne Romanije, Tuzlansko-sprečkog polja, Vlašić-Plava voda i Posavine.

Na vodnom području Jadranskog mora loše kvantitativno stanje registrirano je na Hutovom blatu, a podzemne vodne cjeline na kojima je smanjena izdašnost za više od 10 posto kao posljedica izgradnje objekata hidroenergetskog projekta na slivu rijeke Trebišnjice su Zavrelje-Duboka ljuta, Ombla, Bistrina-Slano, Neretva lijeva obala, aluvij Čapljina, Hutovo blato i dr.

Iz Agencije za vodno područje rijeke Save za Fenu su istakli da rezultati provedenog monitoringa za podzemna vodna tijela: Gornji sliv Spreče i Gostelje, Tuzlansko-sprečko polje i Posavina, ukazuju da je kvalitet ovih podzemnih voda dobar, odnosno pritisak „nije značajan“.

- Procjene pritisaka na hemijsko stanje podzemnih voda ukazuju na dominantnost pritisaka od korištenja zemljišta, odnosno od poljoprivrede. Izuzetak su grupe podzemnih vodnih tijela Sarajevsko-zeničkog polja, Tuzlansko-sprečkog polja, pa i podzemnog vodnog tijela Posavine, gdje je uticaj zagađenja od uzgoja stoke najizraženiji. Pritisci od naselja, ili dijelova aglomeracija bez uređene odvodnje otpadnih voda te od odlagališta otpada su znatno blaži – ističu iz Agencije.

Proračunate koncentracije pokazatelja kvaliteta podzemnih voda, po svim vodnim tijelima podzemnih voda, pokazuju da kvalitativno/hemijsko stanje podzemnih voda nije ugroženo. Potrebno je ukazati da su proračunate koncentracije amonijaka i nitrata za Tuzlansko-sprečko polje relativno visoke, 0,44 odnosno 29,2 mg/l, najviše zbog tereta zagađenja izazvanog uzgojem stoke i poljoprivredom.

Podzemne vode su najznačajniji resurs za vodosnabdijevanje stanovništva na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH sa visokim zahtjevima po pitanju njihovog kvaliteta. Javnim vodovodnim sistemima na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH je obuhvaćeno oko 70,2 posto stanovništva.

Svjesni činjenice o potrebama vode za stanovništvo i privredu, Agencija za vodno područje rijeke Save je 2019. godine finansirala izradu Studije dugoročnog snabdijevanja vodom stanovništva, privrede i industrije na vodnom području rijeke Save, u Federaciji BiH. Prema rezultatima ove Studije i podacima i analizama korištenim za pripremu drugog Plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u Federaciji BiH (2022.-2027.), proizašao je zaključak da se na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH, ni u jednom slučaju ne eksploatiše više vode nego to dozvoljavaju bilansne rezerve.

Na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH identifikovana su 74 vodna tijela podzemnih voda, koja su raspoređena u 20 grupa.

Ipak prema svim istraživanjima na vodnom području rijeke Save u FBiH najveći problemi i uticaji na podzemne resurse voda su velika količina gubitaka u vodovodnim sistemima I neobračunata količina vode. Prema Studiji dugoročnog snabdijevanja vodom stanovništva, privrede i industrije na vodnom području rijeke Save u FBiH na ovom vodnom području ukupno se zahvata 5.578,3 l/s ili 175.917.268,8 m3/god, od čega se fakturiše 1.953,31 l/s ili 61.599.584,16 m3/god, tako da je ukupno neoprihodovane vode 114.317.684,60 m3/god ili oko 65 posto.

Iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora u FBiH istakli su za Fenu da su  podzemne vode na vodnom području Jadranskog mora po svim aspektima prema Okvirnoj direktivi o vodama EU u dobrom hemijskom stanju.

Vodno područje Jadranskog mora u FBiH obuhvaća dijelove slivova rijeka Neretve s Trebišnjicom, Cetine i Krke.

Karakterizacija podzemnih voda za područje slivova Krke, Cetine, Neretve s Trebišnjicom u FBiH je posebno složena jer se cijelo to vodno područje nalazi na krškom području s izraženom pukotinsko-kavernoznom poroznošću, gdje slivne površine ne ovise samo o topografiji, već i o geološkim, hidrogeološkim i hidrološkim uvjetima, od kojih se ovi posljednji mijenjaju tokom vremena.

Prema najnovijim podacima i analizama, rađenim za potrebe izrade Plana upravljanja vodama na Vodnom području Jadranskog mora u FBiH 2022-2027. na ovom vodnom području su definirana ukupno 44 vodna tijela podzemnih voda, od kojih je sedam neproduktivnih tj. ne sadrže veće količine vode i ne uzimaju se u daljnja razmatranja stanja voda.

- Podzemne vode su glavni resurs za snabdijevanje vodom za piće stanovništva, a pokrivenost javnim vodoopskrbnim sistemima na ovom vodnom području iznosi okvirno 77,8 posto uz prosječne gubitke vode u sistemu od 46,1 posto. Za 37 produktivnih vodnih tijela su analizirani dostupni podaci redovnog monitoringa i dodatnih istraživanja temeljem čega je utvrđena dobra ocjena hemijskog stanja za sva vodna tijela. Ocjena količinskog stanja je pokazala da je tek jedno vodno tijelo količinski u lošem stanju. Rađena je i analiza pritisaka na stanje vodnih tijela, temeljem koje je utvrđeno da kumulativni antropogeni pritisak na kvalitativno stanje “nije značajan”, pritisci od zahvaćanja podzemnih voda “nisu značajni“, a „značajni utjecaji“ vezani su isključivo uz izgrađene zahvate na Trebišnjici – navode iz Agencije.

Vodne cjeline na kojima je smanjena izdašnost za više od 10% kao posljedica izgradnje objekata hidroenergetskog projekta na slivu rijeke Trebišnjice su Zavrelje-Duboka ljuta, Ombla, Bistrina-Slano, Neretva lijeva obala, aluvij Čapljina, Hutovo blato i drugi.