Najčešće uzimana ilegalna droga nakon kanabisa u Hrvatskoj je kokain čija je upotreba od 2011. porasla pet puta.
To je odraz situacije u Evropskoj uniji u kojoj su šestu godinu zaredom zaplijenjene rekordne količine kokaina koje premašuju i one u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema rezultatima naučno-istraživačkog projekta Zloupotreba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Hrvatske 2023, najveće prevalencije uzimanja kokaina utvrđene su u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (4,6 posto), između 35 i 44 godine (3,9 posto) i između 15 i 24 godine (3,6 posto).
Zapljene droge
U Hrvatskoj situacija s obzirom na dostupnost kokaina može biti dodatno zabrinjavajuća po pitanju mladih budući da je prema Evropskom istraživanju o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima iz 2019. godine, Hrvatska iznad evropskog prosjeka po konzumiranju ilegalnih droga među mladima.
Dvadeset dva posto učenika u dobi 15-16 godina navodi da je barem jednom u životu probalo neku od psihoaktivnih droga.
U EU je 2022. zaplijenjeno 323, a 2021. 303 tone kokaina, kaže pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Željko Petković iz Ureda za suzbijanje zloupotrebe droga.
Najveće zapljene kokaina zabilježene su Belgiji, Španiji i Nizozemskoj koje su zemlje s velikim lukama pogodnim za transport droge.
"Evropske zapljene sada premašuju one u SAD, koje se historijski smatraju najvećim svjetskim tržištem kokaina", kaže Petković.
Dodaje da je kokain nakon kanabisa, druga najčešće korištena ilegalna droga u Europi i tokom posljednjih 12 mjeseci konzumiralo ga je oko 1,4 posto ili četiri miliona odraslih Evropljana u dobi od 15 do 64 godine.
Broj odraslih Evropljana koji su tokom života konzumirali kokain je 5,4 posto, odnosno riječ je o 15,4 miliona osoba.
Višestruka ovisnost
Ističe da trenutni trendovi u Evropi ukazuju ne samo na porast upotrebe kokaina, već i na politoksikomaniju - višestruku ovisnost.
Većina korisnika koristi više psihoaktivnih tvari istovremeno, tako da je politoksikomanija danas postala pravilo, a ne iznimka.
"Kombinacije kokaina s, primjerice, alkoholom ili sedativima poput benzodiazepina mogu dramatično povećati zdravstvene rizike, s obzirom na to da maskiraju učinke jedne droge i povećavaju vjerovatnost predoziranja.
U sve većem broju zemalja prijavljena je i intravenska upotreba kokaina te korištenje crack kokaina", kaže Petković.
"Kretanja na tržištu kanabisa stvaraju nove izazove za države članice EU u njihovom pristupu kao najčešće konzumiranoj ilegalnoj drogi u Evropi", kaže Petković.
Navodi da se prema podacima Evropskog izvještaja o drogama (2024.), prosječni sadržaj THC-a u smoli kanabisa (hašiš) udvostručio u posljednjih deset godina i nastavlja rasti dok je sadržaj u biljnom kanabisu općenito stabilan.
Sistem ranog upozoravanja
"Sistem ranog upozoravanja EU je 2023. zaprimio izvještaje o devet novih kanabinoida, od kojih su četiri bila polusintetska. Najčešće detektirani polusintetski kanabinoid je HHC, koji je 2022. bio prvi od ovih tvari prijavljen u Europi.
Iako je znanje o učincima ovih tvari na ljude ograničeno, postoje izvještaji o trovanjima, uključujući i među djecom koja su konzumirala namirnice koje sadrže HHC.
Od marta 2024. godine, HHC je naveden kao kontrolirana droga u najmanje 18 država članica EU", kaže Petković i napominje da se procjenjuje da oko 1,3 posto odraslih osoba u Evropskoj uniji (3,7 miliona ljudi) svakodnevno ili gotovo svakodnevno konzumira kanabis.
