Svijet

U Kremlju sve veće nezadovoljstvo i sve glasnije pitanje “šta nakon Putina”: Tri čovjeka bi ga mogla naslijediti

Prošlo je tačno tri mjeseca od početka ruske agresije na Ukrajinu 24. februara, a kako piše dobro obaviješteni ruski nezavisni portal Meduza, koji se u Rusiji ne može čitati, raspoloženje kremaljske političke i poslovne elite mijenja se sa stanjem na bojištu.

Kako navode, prošli su put od neumjerenog optimizma do krajnjeg pesimizma i straha da će rat, izolacija i ekonomske sankcije utjecati na njihove živote i karijere.

"Neće se moći živjeti kao prije, ne može se govoriti o razvoju. Ali, nekako se može živjeti - siva ekonomija, crno tržište, trgovina s Kinom i Indijom", navodi Meduza izvor blizak ruskoj vladi.

Nelagoda evidentna

Raspoloženje se sada, kažu, kreće od umjerenog pesimizma do isto takvog optimizma, prenosi "Jutarnji list".

Nelagoda je evidentna, a svima je jedno isto - sve su više nezadovoljni samim Vladimirom Putinom. Naravno, to (još) nije dostiglo razinu javnog nezadovoljstva ili razmišljanja o smjeni ili nečemu takvom.

Naime, svi na vlasti shvataju da Putin može napustiti mjesto predsjednika samo ako mu se zdravstveno stanje ozbiljno pogorša.

Zbog toga se nezadovoljstvo visokih zvaničnika ne očituje ni u čemu, osim u međusobnim razgovorima po kremaljskim zakutcima.

Meduzini sagovornici bliski Putinovoj administraciji i vladi napominju da se u takvoj pozadini u vlastima sve više raspravlja o temi "šta nakon Putina" i kakva će im biti budućnost nakon Putina.

"Ne radi se o tome da oni sada misle srušiti Putina ili da spremaju zavjeru. Ali, shvataju da dolazi vrijeme kada on neće upravljati državom", objašnjava jedan od sagovornika.

No, taj sagovornik Meduze kaže kako se u tim zakulisnim šaptanjima spominju i imena mogućih nasljednika, poput gradonačelnika Moskve Sergeja Sobjanina, zamjenika predsjednika Vijeća nacionalne sigurnosti Dmitrija Medvedeva i prvog zamjenika šefa Putinove administracije Sergeja Kirijenka.

Ojačati poziciju

Meduzini izvori objašnjavaju da je Kirijenko odnedavno u redovnom kontaktu s Putinom, s obzirom na to da je on zadužen za pitanje Donbasa.

Istodobno se informacije iz Meduzinih izvora o Kirijenkovim vlastitim planovima razlikuju: jedni vjeruju da on želi postati premijer, a drugi tvrde da samo želi ojačati svoju poziciju i utjecaj unutra predsjedničkog ureda.

No, sagovornici naglašavaju da je sada Kirijenko, poput šefa Putinove garde Viktora Zolotova, dio predsjednikovog "najužeg kruga".

Razlog ovakvog raspoloženja unutar kremaljskih zidina prema Putinu jest u tome da se rat odužio i ne odvija se kako je zamišljeno, a sankcije sve više udaraju i pokazuju svoje razorne rezultate.

U Kremlju još uvijek ne vide realan scenarij prema kojem bi vlasti mogle zaustaviti rat u Ukrajini i zadržati svoj rejting. Meduza je već izvijestila da je nekoliko sedmica nakon početka invazije na Ukrajinu politički blok Kremlja počeo razvijati strategije kako bi se to moglo postići, ali nije mogao ništa smisliti.

Dio poslovnih ljudi i mnogi članovi vlade nezadovoljni su što je Putin počeo rat ne razmišljajući o pogubnosti sankcija.

Uz ovakve sankcije ne može se normalno živjeti, govore sve češće i u Kremlju, a s druge strane Putinovi "jastrebovi" nisu zadovoljni tempom njegove "specijalne operacije". Smatraju da se mora djelovati odlučnije i žešće.

Ne smije se odustati

Izvori bliski predsjedničkoj administraciji preciziraju u razgovoru za Meduzu da je pozicija "jastrebova" - prije svega, tu se misli na snage sigurnosti, odnosno tzv. silovike - jednostavna: prema njihovu shvaćanju, kada je rat već pokrenut, ne smije se odustati niti biti neodlučan.

Mora se djelovati žešće. Pod "žešće" se podrazumijevaju i opća mobilizacija rezervista i rat "do pobjede", a idealno bi bilo zauzimanje Kijeva.

No, prema riječima Meduzinih sagovornika, u Kremlju još dvoume oko mobilizacije.

Izvori Meduze bliski Putinovoj administraciji još su u aprilu, pozivajući se na rezultate povjerljivih socioloških istraživanja, rekli da ni većina Rusa koji podržavaju "specijalnu operaciju" nije spremna ići u Ukrajinu ili slati tamo svoje bliske.

Osim "jastrebova", nezadovoljni su i "umjerenjaci", pogotovo oni vezani uz business.

Oni ne vidi stvarne korake s njegove strane za postizanje mira s Ukrajinom, ali uočavaju brojne teškoće u ekonomiji.

Smatraju da Putin stalno omalovažava i umanjuje efekt sankcija na rusku ekonomiju, a još uvijek, prema riječima Meduzinih sagovornika, ne vjeruje da će se Evropa lišiti ruskih energenata. Putin je uvjeren da se to neće dogoditi, iako je to sve evidentnije.

Vidljivi problemi

"Problemi u Rusiji zbog rata su već vidljivi, a pretpostavlja se da će već ovog ljeta doći do velikih problema izazvanih sankcijama i pogodit će mnoge sfere: promet, zdravstvo, pa i poljoprivredu.

Niko jednostavno nije razmišljao o takvim razornim učincima", objašnjava Meduzin sagovornik blizak vlasti.

Naime, velik je problem što prije početka rata nitko u Kremlju nije razmatrao opciju da će evropske zemlje potpuno odustati od uvoza ruskog plina i nafte.

 O takvom embargu se još uvijek raspravlja, ali, prema riječima Meduzinih sagovornika, predsjednik i "militantni" dio njegova okruženja još ne vjeruju da će te prijetnje Zapad provesti.

Putin jednostavno ne želi razmišljati o ekonomskim teškoćama koje su očigledne većini kremaljske elite, a pogotovo ih on ne želi povezivati ​​s ratom, ističu dva izvora Meduze bliska predsjedničkoj administraciji.

Na primjedbe o povezanosti rata i sankcija, Putin svojim podređenima kaže:

"Našu specijalnu vojnu operaciju ne treba povezivati sa sankcijama. Imali smo recesiju još 2020. - 2021. godine, stoga specijalna vojna operacija u Donbasu nema apsolutno nikakve veze s tim".