Vijesti

U Sloveniji epidemija mišje groznice

Broj zabilježenih slučajeva mišje groznice ove je godine u velikom porastu u Sloveniji, što se pripisuje povećanoj populaciji miševa uslijed prošlogodišnjeg bogatog uroda sjemenskog žira u šumama kojim se ti glodavci hrane.

“Do sada smo zabilježili više od 200 prijava hemoragične groznice”, kazala je na konferenciji za novinare u srijedu u Ljubljani epidemiologinja Eva Grilc iz nacionalnog Instituta za javno zdravlje.

Ove se godine računa na pravu epidemiju

Pošle godine su zabilježena 252 slučaja, pa se ove godine računa na pravu epidemiju i rekordan broj jer se opasnost od prijenosa zaraze pojavljuje i u ljetnim mjesecima, sve do sredine jeseni.

Vrh sezone mišje groznice koja se širi virusom iz izmeta glodavaca je krajem juna i početkom jula, kad broj prijava počinje padati, upozoravaju zdravstvene službe.

Na mikrobiološkom laboratoriju Medicinskog fakulteta u Ljubljani, koji jedini dijagnosticira hantavirusnu zarazu koja izaziva mišju groznicu, kažu da imaju mnogo posla, a bave se i dijagnosticiranjem sumnji na koronavirus.

Od 516 preuzetih uzoraka na hantavirus pozitivno je bilo 203, a neki su oboljeli zbog visoke temperature mislili da su se zarazili koronavirusom.

Brzo prijavljivanje slučajeva

Radimo na urgentnim slučajevima i nismo očekivali da će se epidemija mišje groznice nakon one iz 2019. tako brzo ponoviti, kazala je Tatjana Avšič Županc iz Instituta za mikrobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta.

Ljekari koji se bave onima koji završe u bolničkom krevetu navode da do sada nisu imali teških komplikacija, premda bolest može teško oštetiti jetra, a pacijent završiti na dijalizi, a nije bilo niti jednog smrtnog ishoda.

Možda tome doprinosi i brzo prijavljivanje slučajeva, jer zdravstvene vlasti pred svaku sezonu izdaju uobičajena uputstva kojima se rizične skupine pozivaju na oprez te upozorenja kako spriječiti unošenje virusa u organizam. Do toga dolazi udisanjem prašine od mišjeg izmeta u kojoj je virus, naprimjer pri čišćenju podruma i ostava, kod radova u šumi, u skladištima, na njivi, pa čak na odmoru u prirodi, prilikom kampiranja.

Skladišta, potkrovlja i druge prostorije gdje su bili glodavci treba najprije prozračiti najmanje 30 minuta, treba nositi masku i koristiti dezinfekcijska sredstva, a ako prostoriju treba mesti valja paziti da se ne praši kako se prašina s virusom ne bi širila prostorijom, neke su od preporuka struke.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare