Svijet

U trenucima kada smo na ivici trećeg svjetskog rata, svijetom upravljaju dva starca: Biden ispaljuje gafove, a o Putinovom zdravlju svi pričaju

Prije više od jedne decenije Joe Biden, tada američki državni sekretar, i ruski predsjednik Vladimir Putin sreli su se u Moskvi.

“Gledam te u oči i mislim da nemaš dušu”, Biden je navodno rekao Putinu.

“Mi se razumijemo”, odgovorio mu je Putin uz osmijeh.

Njih dvojica sada kad su obojica predsjednici, kao nikada ranije, testiraju svoj odnos i pokušavaju da predvide i nadmudre jedan drugog dok od njih zavise životi miliona ljudi.

Međutim, mnogi se sad pitaju koliko su njih dvojica uopšte podobna da drže tako bitne pozicije.

Putin u oktobru puni 70 godina i iako se trudi da bude fizički u dobroj formi, u posljednje vreme je sve više glasina i tekstova koji navode da njegovo zdravlje nije najbolje, a neki idu i toliko daleko da tvrde da ima neku neizlječivu bolest.

Međutim, Putin, koji je već decenijama na vlasti, izgleda ne namjerava uskoro da sa nje siđe.

Biden previše star za drugi mandat

Na drugoj strani ringa je čak 10 godina stariji Biden, veteran diplomata koji je sa 78 godina postao najstarija osoba na čelu Amerike.

“Uspavani Joe”, kako ga je prozvao njegov nešto mlađi protivkandidat na prethodnim izborima Donald Trump, često je na meti kritika baš zbog svojih godina.

Biden vrlo dobro zna kako je biti najmlađi momak u prostoriji – položio je zakletvu kao senator sa 30 godina, što je minimalna starosna granica koju dozvoljava američki Ustav.

Međutim, sada je u potpuno drugačijoj situaciji – ako se kandiduje za reizbor 2024. i pobjedi, imat će 86 godina na kraju drugog mandata.

Ljudi koji su pisali Ustav usvojili su minimalnu starosnu granicu za predsjednika – 35 – ali nisu postavili maksimum, možda ne shvatajući da će stotinama godina kasnije ljudi živjeti mnogo duže.

Kako je pokazala nedavna anketa “NYT” i Siena koledža, 64 odsto demokrata želi drugog predsjedničkog kandidata za izbore 2024. Te demokrate navode Bidenovu starost kao najjači od bilo kog drugog faktora, iako je i njegov radni učinak blizu. Njihova zabrinutost nije iznenađujuća.

Biden je oduvek bio sklon gafovima, ali sada, kako navodi “NYT” u jednom članku, gledati njega sada je kao gledati nekog ko hoda po konopcu. Neki od njegovih lapsusa mogu se objasniti mucanjem koje je savladao kao dijete, ali ne sve. Čini se da ga osoblje često drži podalje od pogleda; kako su objavili američki mediji, učestvovao je „na manje od polovine konferencija za novinare ili intervjua u odnosu na nedavne prethodnike“.

Bidenovi gafovi

Predshednik Biden je u ponedeljak pomiješao vijekove, rekavši da je 17 ljudi ubijeno iz vatrenog oružja u srednjoj školi Parkland na Floridi, „1918.“, a ne 2018. godine.

„Srednja škola Mardžori Stounmen Daglas u Parklandu, Florida — 1918, 17 mrtvih, 17 povrijeđenih“, rekao je najstariji američki predsjednik ikada na travnjaku Bijele kuće dok je govorio o zakonu o oružju koji je potpisao prošlog meseca.

Prošlog mjeseca, Biden se mučio da pročita „LGBTQI+“ sa telepromptera, govoreći umesto toga: „LGBTQL, I, izvinite me, plus“. U maju se mučio da izgovori AANHPI — izraz za ljude azijskog ili pacifičkog porijekla koji uključuje domoroce Havaja.

Izvršni direktor Tesle i Spejs Eksa Elon Mask je 8. jula ismijao je Bidena u tvitu.

“Onaj ko kontroliše teleprompter je pravi predsjednik!“, napisao je, ubrzo nakon što je Biden izgovorio u toku jednog govora „ponovi rečenicu“ – za šta je Bijela kuća negirala da je bilo slučajno čitanje komentara sa telepromptera.

Musk je u tvitu uporedio Bidena sa likom Rona Burgundija, ne baš bistrog voditelja iz filma.

Najmanje četiri puta, Biden je Kamala Harris, svoju potpredsjednicu, nazvao „predsjednicom Harris“.

Neke od Bidenovih pogrešnih izjava su značajnije od mogućeg pogrešnog čitanja sa telepromptera.

Otkako je preuzeo dužnost, Biden je najmanje sedam puta ispričao hronološki nemoguću priču koja uključuje bivšeg konduktera Amtraka da bi naglasio svoju ljubav prema željeznici. Takođe, više puta je miješao i nazive država, pa i imena svojih prethodnika.

U septembru prošle godine, predsjednik je rekao da se sjeća da je „provodio vrijeme u” sinagogi Drvo života u Pitsburgu i „odlazio u nju” nakon ubistva 11 ljudi 2018. godine. Iz sinagoge je rečeno da je nikada nije posjetio, a ijBela kuća je kasnije rekla da je mislio o telefonskom pozivu rabinu sinagoge 2019. godine.

Takođe u septembru, Biden je publici u Ajdahu rekao da je njegova „ponuda za prvi posao“ došla od lokalnog preduzeća za drvo i proizvode od drveta “Boise Cascade”. Kompanija je rekla da za to nikad nisu prije čuli.

U januaru je Biden rekao studentima istorije crnaca na koledžu u Atlanti da je uhapšen tokom protesta za građanska prava — za šta takođe nema dokaza.

Ono što takođe nije moglo da prođe nezapaženo jeste i Bidenova nesigurnost na nogama, često saplitanje i nedavni pad sa bicikla.

Dokle Putin planira da vlada?

Iako je deset godina mlađi od Bidena, ne može se reći ni da je Putin u svojim najboljim godinama. Godine 2024. njemu se završava mandat koji je trebalo da mu bude i posljednji, a sad se govori i o prijedlogu da mu se titula promjeni u vladara.

Međutim, Putin je sebi obezbjedio mogućnost da se ponovo kandiduje i eventualno vlada i naredna dva mandata, dakle do 2036. godine, nakon što je uveo ustavne reforme koje mu to i dozvoljavaju. Prva mogućnost mu je dakle da vlada do duboke starosti ili doživotno.

Druga mogućnost je da vlada do kraja mandata, da izabere nasljednika i da „vlada iz senke“ ako poželi. Ukoliko odluči da se penzioniše, Putin je sebi obezbjedio i imunitet od eventualnog krivičnog gonjenja.

Naime, krajem 2020. godine je usvojen zakon prema kojima se bivšim predsjednicima odobrava doživotno mjesto u savjetu ili senatu federacije, što je pozicija koja obezbjeđuje imunitet od krivičnog gonjenja po napuštanju predsjedništva.

Međutim, mnogi su spekulisali i o mogućnosti da se Putin povuče sa mjesta predsjednika već ove godine, navodno zbog zdravstvenih problema.

Da li je Putin zdrav?

Glasine o tome da je Putin bolestan su se toliko raširile, da je čak morao da reaguje i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov.

“Znate, predsjednik Putin se svakodnevno pojavljuje u javnosti. Možete ga vidjeti na ekranima, čitati njegove govore, slušati njegove govore. Mislim da normalni ljudi ne mogu da razaznaju bilo kakvu vrstu simptoma bolesti kod ovog čovjeka”,rekao je Lavrov.

Zdrav ili ne, mediji su mjesecima spekulisali o stanju ruskog lidera, tumačeći sve, od izgleda njegovog nateklog lica kao znaka upotrebe steroida, do nagovještaja da ruski lider ima Parkinsonovu bolest i rak. Video snimci na kojima se vidi kako se Putin čvrsto drži rukama za sto i da je izgledalo kao da mu je bilo neprijatno tokom nedavnog sastanka, zatim tikovi rukama i navodno šepanje tokom ruske parade povodom Dana pobjede, samo su dodali ulje na vatru, navodi Politiko.

Doktori su do sada tvrdili da ništa od ovoga nije dovoljno snažan dokaz da bi ukazivao na to da je Putin bolestan, a samo dijagnoza iz blizine može da potvrdi glasine. Eksperti iz obavještajnih službi su se u velikoj mjeri složili sa tim.

Ruska istraživačka agencija “Proekt” je 1. aprila pronašla dokaze da Putin zaista pati od hroničnih bolova u leđima. Takođe je otkriveno da je onkolog posjetio Putina 35 puta za četiri godine, provodeći 166 dana u rezidenciji sa njim — i da su ga posjećivali i drugi ljekari specijalisti koji često pomažu u dijagnostikovanju bolesti štitne žlijezde, uključujući rak.

Američki filmski režiser Oliver Stoun, koji je intervjuisao Putina nekoliko puta, rekao je voditelju podkasta Leksu Fridmanu da se Putin borio sa rakom, ali da misli da ga je pobjedio.

Bivši britanski špijun koji je mnogo godina radio u Rusiji, Kristofer Stil, rekao je da je Putin “ozbiljno bolestan” i tvrdi da je njegova bolest “element” u invaziji Rusije na Ukrajinu.

Mnogi su preispitivali i Putinovo psihičko zdravlje, naročito zbog odluke da pokrene rat u Ukrajini, koji on sam ne naziva ratom već “specijalnom operacijom”.

Nuklearno oružje i ratovi

Ono što sad mnoge muči je pitanje da li bi toliko stari ljudi uopšte trebalo da budu vrhovni komandanti najvećih svjetskih vojski, kao i da imaju pristup onom čuvenom dugmetu za lansiranje nuklearnog oružja.

Od kada su se John F. Kennedy i Nikita S. Hruščov sukobili oko Berlina i Kube, američki predsjednik i ruski lider nisu bili umiješani u ovako dramatičnu situaciju.

Iako dve nuklearne države nisu spremne za direktan rat jedna sa drugom, kao što su bile prije šest decenija, obračun između Bidena i Putina ipak ima ogromne posljedice po svjetski poredak koje se mogu osjećati godinama koje dolaze.

A ukoliko su tačne pretpostavke o lošem zdravlju dvojice lidera, bilo psihičkom, bilo fizičkom, mnoge stvari bi mogle da pođu naopako. Zamislite samo neku od ovih situacija: predsjednik izda nerazumnu naredbu vojsci, napravi lapsus koji bi mogao da napravi haos, izgubi nuklearnu aktovku ili drhtavom rukom slučajno aktivira nuklearno oružje.

Ono što bi takođe moglo da dovede do novih kriza i dramatičnih dešavanja jeste i moguća smrt nekog od njih dvojice baš u vrijeme kada je svijet u velikoj opasnosti od direktnog sukoba dvije sile.

Smrt lidera, bez obzira što je možda sasvim prirodna, mogli bi neki čak i da iskoriste za svoje teorije i da okrive neprijateljsku zemlju, pa i iskoriste kao povod za eskalaciju.

Starci okruženi starcima

Međutim, nisu samo Biden i Putin u pitanju. Njihovi ministri, savjetnici i drugi u okruženju su takođe, prema mišljenju mnogih, zreli za penziju.

Kritičari kažu da je na djelu u SAD više gerontokratija nego demokratija, piše “DW.

Senatori su u prosjeku stari 63 godine, kongresmeni čak 58. Poređenja radi, njemački Bundestag ima prosjek starosti od 47 godina. A medijana američkog stanovništva je na 38 godina.

Predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi ima 82 godine, vođa republikanaca Mitch McConnell ima punih 80 godina. Ministar odbrane SAD LloydOstin ima 68 godina.

Nisu mnogo mlađi ni najbliži Putinovi ljudi. Šef sigurnosti Nikolaj Patrušev ima 71 godinu, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov 72, direktor FSB Aleksandar Bortnikov ima 70, a ministar odbrane Sergej Šojgu 67.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare