SAD i nekolicina saveznika razgovaraju o raspoređivanju još nekoliko vojnika u istočnoevropske zemlje NATO-a prije bilo kakve potencijalne ruske invazije na Ukrajinu, što bi trebalo biti pokazivanje podrške zemlji suočenoj s tekućom agresijom Moskve, izjavila su za CNN tri američka zvaničnika.
Raspoređivanje - koje broji otprilike 1.000 pripadnika po savezniku - bilo bi blizu broju borbenih grupa koje su trenutno stacionirane u baltičkim državama i Poljskoj, izjavila su dva zvaničnika odbrane.
Među zemljama koje razmatraju prihvatanje raspoređivanja su Rumunija, Bugarska i Mađarska, izjavila su sva tri zvaničnika. Konačne odluke nisu donesene.
SAD i Velika Britanija su među onima koji razmatraju nova raspoređivanja prije invazije, ali nisu voljne svih 30 članica NATO-a, kaže evropski diplomata. Stoga su SAD u razgovorima da pošalju dodatne snage na bilateralnoj osnovi ili, kako je to opisao jedan zvaničnik, kao "koalicija voljnih".
Uopšteno gledano, američki vojni cilj bi bio da "ispune sposobnosti" koje traže saveznici iz NATO-a u regionu, rekao je još jedan zvaničnik odbrane prošle sedmice. Američke snage mogle bi djelovati, kao što već rade, jednostrano u Evropi, ali bi također mogle djelovati pod postojećim komandnim strukturama NATO-a.
Mogućnost raspoređivanja nekih snaga bliže ruskom pragu prije invazije označava promjenu u postupanju administracije, koja je ranije bila oprezna u pogledu rizika od daljeg provociranja Moskve. Kremlj bi taj potez mogao iskoristiti kao primjer agresivnog stava NATO-a koji Rusija koristi da opravda svoje gomilanje snaga duž ukrajinskih granica.
Sekretar za medije Pentagona John Kirby rekao je u ponedjeljak da su SAD stavile 8.500 vojnika u SAD u pojačanu pripravnost u slučaju da se pozovu snage za odgovor NATO-a i da su američke snage brzo potrebne. Međutim, velika većina ovih snaga namijenjena je za aktivnosti koje podržava puna NATO alijansa. SAD i NATO već imaju desetine hiljada drugih vojnika u Evropi koje mogu iskoristiti za bilo kakvo dodatno raspoređivanje u istočnoevropske saveznike.
Kirby je u utorak za CNN rekao da su neke trupe također u pojačanoj pripravnosti "samo za potrebe Sjedinjenih Država da vidimo postoji li potreba da nastavimo s uvjeravanjem na bilateralnoj osnovi s nekim od naših NATO saveznika u Evropi". I predsjednik Joe Biden je također rekao u utorak da bi "možda u bližoj budućnosti pokrenuo neke od tih trupa, samo zato što je za to potrebno vrijeme" i zato što istočnoevropski saveznici SAD imaju "razloga za zabrinutost".
Predsjednik Biden je prvobitno planirao da javnosti iznese primjedbe o situaciji s Rusijom već ove sedmice, rekla su dva izvora, ali sada je nejasno hoće li to učiniti, jer Bijela kuća nastavlja da pokušava da se diplomatski sarađuje s Rusijom.
Vojno planiranje dolazi pošto su SAD postale sve zabrinutije da bi se dalja ruska invazija na Ukrajinu mogla dogoditi u bilo kojem trenutku i u kratkom roku.
"Kada smo rekli da je neizbježno, ostaje neizbježno", rekla je sekretarica za medije Bijele kuće Jen Psaki tokom dnevnog brifinga u utorak. "Ali opet, ne možemo da predvidimo kakvu će odluku donijeti predsjednik Putin. Još uvijek smo uključeni u diplomatske razgovore i pregovore."
U svojim pisanim odgovorima na ruske sigurnosne zahtjeve, koje bi američki zvaničnici mogli iznijeti Kremlju već u srijedu, malo je vjerovatno da će SAD dozvoliti bilo kakav prostor za pregovore o politici otvorenih vrata NATO-a, što je glavna zamjerka predsjednika Vladimira Putina. Iz tog razloga postoji određena zabrinutost unutar administracije da će Moskva iskoristiti odgovor SAD-a kao izgovor da kaže da je diplomatija propala, piše CNN.
