Svijet

Ugledni stručnjaci govore o tome kako će virus evoluirati i što će se s njim uskoro događati. Odgovorili i na pitanje hoćemo li koronu ikad iskorijeniti

Dok se pripremamo za početak druge jeseni s koronavirusom, kako piše dr. Sanjay Gupta, glavni medicinski dopisnik CNN-a, s jedne strane situacija je bolja nego prošle godine, prvenstveno zato što imamo cjepiva koja izvrsno štite (oko 60 posto Amerikanaca koji su u potpunosti cijepljeni i još 10 posto onih koji su dobili prvu dozu).

S druge strane vrlo zarazna i vjerojatno opasnija varijanta delta trenutno je uzrok oko 99 posto zaraza koronavirusom u Sjedinjenim Državama. Delta varijanta izazvala je porast infekcija, hospitalizacija i smrtnih slučajeva, osobito u dijelovima SAD-a gdje trend cijepljenja zaostaje.

Za dodati ovom zabrinjavajućem trendu, je da ta ozbiljna bolest koja zahtijeva hospitalizaciju pogađa mlađe i zdravije dobne skupine, uključujući djecu.

Ono što postaje jasno jest da, lokalno i globalno, nećemo moći u potpunosti suzbiti koronavirus. Stručnjaci predviđaju da će postati endemičan, vjerojatno će se pridružiti četirima ili više koronavirusa prehlade koji su u opticaju.

"Nećemo iskorijeniti ovaj koronavirus kao što smo to učinili s velikim boginjama; mislim da će se ustaliti u sezonskim obrascima, poput gripe i prehlade ...", rekla je Linsey Marr, profesorica na Virginia Techu i stručnjakinja za prijenos zaraznih bolesti putem aerosola.

"Ali trenutno, jer je to novo i toliko ljudi nije imuno na njega, doista razdire populaciju. No, mislim da ćemo za pet godina imati mnogo veći imunitet ili cijepljenjem ili prirodnom infekcijom" - dodala je.

To znači da ćemo morati naučiti "plesati" s virusom.

PLES S COVIDOM-19

Kao i kod drugih bolesti, to zahtijeva strogu kontrolu - dajući virusu što je moguće manje slobode kako se ne bi stvorili uvjeti za porast broja oboljelih i smrti, kao što smo to doživjeli prošle zime – piše CNN.

To također znači pronalaženje ravnoteže između ekstrema - s jedne strane blokada koje pokreću gospodarski i osobni kaos, a s druge stavljanje prava pojedinaca iznad dobra društva u cjelini - i kretanje prema sredini. Tako možemo sigurnije uživati ​​u svim životnim užicima - obiteljskim okupljanjima, sportskim i umjetničkim događanjima, putovanjima - uz samo manje neugodnosti, poput cjepiva i maski u vrijeme znatnog širenja virusa.

"Budimo kreativni u prilagođavanju, umjesto da kažemo da je sve ili ništa, jer je to bio osjećaj prošle godine", rekao je dr. Jeremy Faust, liječnik hitne pomoći u bolnici Brigham and Women's Hospital i instruktor na Harvard Medical School.

Dakle, što možemo i trebamo učiniti sada i na jesen kako bismo bili sigurni da ćemo slijediti put do dobrog života s virusom?

Posljednjih nekoliko tjedana glavni medicinski dopisnik CNN-a razgovarao je sa stručnjacima za zarazne bolesti i virusologije, te onima za suzbijanje epidemija, kako bi pokušao dobiti upute o tome kako najbolje i najsigurnije živjeti svoj život – piše CNN.

Mnogi od stručnjaka s kojima je razgovarao žive s istim brigama kao i svi drugi, uključujući upravljanje sigurnošću necijepljene djece i uravnoteženje rizika, s obzirom na delta varijantu, s dubokom željom za normalnijim životom. Iako danas gotovo svi nerado daju predviđanja, suglasni su s pet strategija.


PRVO: CIJEPLJENJE

Na vrhu popisa za sve naše stručnjake je cijepljenja.

"Moramo cijepiti što je moguće više ljudi", rekao je Marr. "Znam da se djeca mlađa od 12 godina ne mogu cijepiti, ali kad su svi drugi oko njih cijepljeni, to pomaže zaštititi i njih. Ali to je prva stvar."

Michael Osterholm, direktor Centra za istraživanje zaraznih bolesti na Sveučilištu Minnesota i epidemiolog, istog je mišljenja.

"Prva stvar je da moramo nastaviti s programima cijepljenja", rekao je dodajući kako na ove trenutne skokove u brojevima oboljelih neće utjecati ti napori, budući da je za razvoj punog imuniteta potrebno četiri do šest tjedana nakon cijepljenja.

"Ali s obzirom na to, apsolutno je važno odmah cijepiti ljude, jer ... vrlo je vjerojatno da ćemo vidjeti dodatne "udare", bilo ove jeseni ili ove zime. Način da se to svede na minimum zapravo je cijepljenjem. Zato vas molim da to učinite."

Vlada SAD-a također postaje sve oštrija u naporima da cijepi više ljudi. Američki predsjednik Joe Biden najavio je u srijedu da će starački domovi morati zahtijevati od svog osoblja da se cijepe ili će riskirati gubitak sredstava za Medicare i Medicaid.

Također u srijedu vladini zdravstveni dužnosnici iz više agencija najavili su da će se dodatne, booster, doze cjepiva od 20. rujna nuditi Amerikancima koji su prije osam ili više mjeseci primili drugu dozu, zbog zabrinutosti oko slabljenja imuniteta. Taj potez slijedi američka Uprava za hranu i lijekove koja je prošlog tjedna odobrila treću dozu cjepiva za imunokompromitirane Amerikance.

DRŽITE MASKE U BLIZINI, POPUT KIŠOBRANA

Među stručnjacima, piše CNN, nošenje maski se smatralo gotovo jednako važnim kao i cijepljenje svih - posebno s obzirom na sveprisutnost delta varijante. Za razliku od ranijih varijanti koronavirusa, pokazalo se da je delta prisutna u nosu i gornjem dijelu grla zaraženih osoba, bilo da su cijepljeni ili nisu, u gotovo jednakim količinama, iako virusno opterećenje mnogo brže opada u cijepljenih, prema još neobjavljenoj studije iz Singapura. (Međutim, cijepljeni se rjeđe inficiraju, mnogo rjeđe razvijaju teške simptome i gotovo uvijek izbjegnu hospitalizaciju i smrt.)

"Trebamo nositi maske, jer to smanjuje količinu virusa koji je u zraku oko nas i pomaže vam u individualnoj zaštiti od udisanja virusa u zraku oko vas", rekla je Marr. 

"Ljudi mogu širiti virus bez ikakvih simptoma. Dakle, ovo nam je zaista potrebno dok ne smanjimo broj slučajeva" – dodala je.

Trenutno je veći dio zemlje "istuširan" virusom, a maske, poput kišobrana, mogu nas zaštititi da se ne smočimo. Kad je prijenos virusa manji, bit će puno sigurnije odložiti naše maske. 

Marr je dodala da možda nećemo morati maskirati cijelo vrijeme. 

"Možda bismo ih htjeli koristiti u određenim područjima u određeno doba godine kada dolazi do izbijanja prehlade i gripe uzrokovane respiratornim virusima", dodala je.

Osterholm je kontroverzu oko maskiranja nazvao "užasno nesretnom".

"Budući da cjepiva neće imati trenutni učinak na one koji još nisu cijepljeni, moramo nastaviti naglašavati važnost zaštite..." rekao je.

To je u skladu s nedavno ažuriranim smjernicama za maske američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti koje preporučuju svima, bez obzira na status cijepljenja, da maske nose u zatvorenim prostorima u područjima sa "značajnom" i "visokom" razinom Covid-19, koja se trenutno primjenjuje na oko 99 posto stanovništva SAD-a.

Osterholm i Marr preporučili su maske dobre kvalitete, poput N95, KN95, KF94 ili platnenu masku koja ima namjenski sloj filtera u sredini.

Osterholm je dodao da bi tih maski sada trebale biti u izobilju.

MASKE + VENTILACIJA = SIGURNIJE ŠKOLE

Stručnjake za javno zdravstvo, piše CNN, zabrinjava činjenica da se ovaj četvrti val zaraze koronavirusom poklapa s ponovnim otvaranjem škola i fakulteta, zbog čega se roditelji, učitelji i političari u nekim američkim državama sukobljavaju oko osnovnih mjera javnog zdravlja, posebno cijepljenja i nošenja maski.

"Posebno s obzirom na to da je delta varijanta tako zarazna, djeca su vrlo ozbiljno ugrožena a na nama je da učinimo sve što možemo kako bismo ih zaštitili ", rekao je u nedjelju na Foxu dr. Francis Collins, ravnatelj Nacionalnog instituta za zdravlje.

Škole u nekim dijelovima zemlje već se bore s karantenama i privremenim zatvaranjem kako se infekcije šire. I mnogi se roditelji bore.

Zato je nošenje maski posebno važno u školama, rekla je dr. Monica Gandhi, profesorica medicine i suradnica šefa Odjela za HIV, zarazne bolesti i globalnu medicinu u Općoj bolnici UCSF/San Francisco. 

"Upamtite, uspjeli smo sigurno otvoriti škole u mnogim dijelovima ove zemlje čak i prije cijepljenja. Znamo postupke ublažavanja koji djeluju, a to su maske i, iskreno, ventilacija", rekla je.