Vladimir Putin pre izborom: Ukrajina ili Evropa
Svijet

Ukrajina ili Evropa? Putin pred teškim izborom, od jednog mora odustati

Dok se upušta u prisilnu diplomatiju sa Zapadom, ruski predsjednik Vladimir V. Putin suočava se s oštrim izborom. Može krenuti vojno kako bi se pod kontrolu stavila Ukrajina ili krenuti drugim putem kako bi očuvao ekonomske veze s Evropom. Ali bit će mu teško postići i jedno i drugo.

Evropa i Rusija: Priča o ekonomskoj međuovisnosti

U dobru i zlu, evropski odnos s Rusijom odnosi se na međuovisnost.

Evropi su još prijeko potrebni ruski plin i nafta. Sa druge strane, Rusiji je to glavni izvozni adut od kojeg zavisi njena cijela ekonomija. Rusija se još uvijek uvelike oslanja na prodaju energije, koja predstavlja više od 30 posto njezine ekonomije i više od 60 posto njezina izvoza. Ruski plin čini 40 posto zaliha kontinenta. U Njemačkoj čak i više, preko 55 posto. Uz to, tu je i ruska nafta koja zauzima 25 posto evropskog energetskog kolača, piše New York Times.

To znači da čak i ako se uvedu sankcije, Evropa bi i dalje trebala nastaviti kupovati rusku energiju. Bez obzira da li se plinovod Sjeverni tok 2, koji je dizajniran za dovođenje ruskog plina u Evropu uključi ili ne. Ipak, kontinent bi tada mnogo brže diverzificirao zalihe daleko od Moskve, iako Evropa već ubrzava svoj prelaz na održivu energiju.

Spas od sankcija: Bogati saveznik i susjed Xi

Koliko god Rusija i Kina sada postajale bliske, što dokazuje izvanredna zajednička izjava gospodina Putina i kineskog čelnika Xi Jinpinga prošle sedmice na Olimpijskim igrama, kineskom tržištu bi trebalo mnogo godina da nadoknadi gubitak Evrope .

Gospodin Putin bi se bez sumnje okrenuo Kini, rekao je Alexander Gabuev, predsjednik Programa Rusija u Aziji i Pacifiku u moskovskom Carnegie centru. “Ako se u Ukrajini dogodi novi rat, Vladimiru Putinu će opet trebati prijatelj, a taj će prijatelj biti njegov bogati saveznik i susjed Xi Jinping”, rekao je gospodin Gabuev.

Ukrajina i Tajvan, dvije teme koje ujedinjuju Xija i Putina
Lideri Rusije i Kine, Vladimir Putin i Xi Jinping prošle sedmice u Pekingu. Izvor: New York Times

Obje zemlje pokušavaju predstaviti jedinstvenu frontu protiv globalnog utjecaja Sjedinjenih Država, kako u Evropi tako i u Aziji. No, koliko se Rusija želi okrenuti od svojih evropskih tržišta, a koliko Kina želi naljutiti Evropljane, otvorena su pitanja.

Ukrajina i Tajvan, dva potpuno drugačija slučaja

Kina također ima važne trgovinske i diplomatske interese u Evropi. Te interese ne bi htjela izložiti riziku prigrlivši agresivnu Rusiju. Osim toga, Peking je oduvijek čvrsto podržavao međunarodne granice i bio protiv vanjskih intervencija. Dok Peking i većina svijeta Tajvan smatraju dijelom Kine, Ukrajina je znatno drugačiji slučaj.

Rastući odnosi Rusije i Kine, rekao je gospodin Gabuev, sve su više usmjereni na Washington, “ali to nije savez u kojem obje strane podržavaju jedna drugu u svemu.

Veliki prekid s Evropom mogao bi trajati čak desetljeće i još više bi oštetio kredibilitet Rusije kao pouzdanog trgovinskog i diplomatskog partnera.

Time se naglašava važnost Evropske unije i njezina spremnost da sankcionira Rusiju kao način da odvrati gospodina Putina; Pojačanje vlastitih snaga NATO-a je manje odvraćanje nego uvjeravanje. Nitko ne očekuje da će Rusija testirati predanost NATO-a kolektivnoj odbrani svojih članica, u šta naravno ne spada Ukrajina.

Sjedinjene Države također mogu primijeniti važne ekonomske sankcije, posebno zbog ruskih banaka i uvoza ključnih tehničkih dijelova, poput poluvodiča. Ali Sjedinjene Države imaju relativno malo trgovine s Rusijom u usporedbi s Evropskom unijom, koja je najveći trgovinski partner Rusije.

Evropa i Ukrajina: Da li je Bruxelles spreman platiti ozbiljnu cijenu zbog Kijeva?

Dakle, važno je kako Europska unija odluči provoditi svoju ekonomsku moć. Toga su svjesni u SAD-u zbog čega je Bidenova administracija provela toliko vremena na brifing i nagovaranje Evropljana.

I unatoč razlikama među evropskim zemljama, koje bi platile najveću cijenu za sankcije i sve ruske protusankcije, trajanje ove krize omogućilo je suštinske pregovore o ozbiljnom paketu sankcija. Evropski dužnosnici izgradili su ono što smatraju moćnim osnovnim skupom sankcija ako Rusija napadne Ukrajinu. Uz opcije da povećaju sankcije ovisno o tome šta Putin zapravo uradi.

Nova njemačka vlada sada je imala vremena za internu raspravu o tom pitanju i priliku da se obaveže na ozbiljan paket sankcija. Naravno, uključujući i pitanje Sjeverng toka 2. Njemačko odobrenje plinovoda već je teklo sporo. No, nakon razgovora sa kancelarom Olafom Scholzom u Washingtonu ove sedmice, predsjednik Biden je poslao jasno upozorenje Kremlju. “Ako Rusija izvrši invaziju – ukoliko tenkovi ili trupe ponovno pređu granicu Ukrajine – tada više neće biti Sjevernog toka 2.”

Stanica Sjevernog toka 2 kojim se zaobilazi Ukrajina
Stanica Sjevernog toka 2 u Lubinu. Stanica je u vlasništvu ruskog energetskog giganta Gazproma Izvor: New York Times

Evropa je ranjiva na ruske protusankcije

No, Evropa je ranjiva na ruske protusankcije, a ne samo na prekide u energetskim tokovima, koje bi Moskva mogla predstaviti kao nesreće ili oštećenja na plinovodima, a ne otvoreno kršenje ugovora. Čak i nekoliko dana isključenja plina povećalo bi ionako visoke cijene energenata, uznemirilo bi glasače i izazvalo paniku na berzama.

Evropa također ovisi o Rusiji za razne važne sirovine. Iz Rusije se uvozi sve od paladija preko titana do potaše (zajednički naziv za grupu minerala i hemikalija koje sadržavaju kalij). Upravo to je glavni bjeloruski izvoz koji je kritičan za gnojiva, unatoč postojećim sankcijama. Poenta je, rekao je visoki evropski dužnosnik, osigurati da Rusija, koja je meta sankcija, bude više pogođena nego Evropljani.

EU dužnosnici raspravljaju koje bi zemlje mogle biti najviše pogođene sankcijama ili bilo kakvim drugim ruskim odgovorom. Raspravlja se šta Bruxelles može učiniti da umanji štetu. Hrvatska je dobar primjer takvh protivmjera. Naime, Rusija pogođena EU sankcijama 2014., nakon aneksije Krima i obaranja malezijskog aviona od strane proruskih separatista na istoku Ukrajine. Rusi su tada uveli Hrvatskoj protusankcije, uključujući zabranu uvoza neke hrane. Bruxelles je tada radio sa Zagrebom na smanjenju štete i gubitaka.

Ukrajina ide prema Zapadu, agresija je jedina opcija koja ostavlja Rusiju u solidnoj diplomatskoj poziciji

Nigel Gould-Davies, bivši britanski diplomat koji sada radi na Međunarodnom institutu za strateške studije, smatra da ovo razdoblje diplomatske prisile “nije alternativa agresiji, već potencijalni uvod u istu”. S jačanjem ruske vojske oko Ukrajine, zajedno s kibernetičkim napadima i smanjenjem opskrbe plinom Evropi, što ukazuje na pripreme za vojnu akciju bez presedana.

No, odgovor Sjedinjenih Država i Evrope bio je iznenađujuće čvrst, piše on, smanjujući mogućnosti gospodina Putina dok Ukrajina ide prema Zapadu. Sada je, rekao je, “agresija jedina opcija koja neće sigurno ostaviti Rusiju u lošijoj diplomatskoj poziciji nego prije nagomilavanja vojske”.

Dmitrij Trenin, direktor Carnegiejeva moskovskog centra, nije tako siguran. G. Putin bi lako mogao proglasiti diplomatsku pobjedu, tvrdi g. Trenin u ruskom listu Kommersant, i uz konstataciju da je Putin uspio “natjerati Zapad da konačno pregovara s nama o pitanjima evropske sigurnosti”. To uključuje oživljavanje sporazuma iz Minska, koji je postavio put za rješenje u kojem je Ukrajina federalno uređena. Naravno, da bi se zadovoljili apetiti ruskih separatista, i postigao konačan prekid vatre.

U Rusiji se rađa nova politika, on koja ne želi saradnju sa Zapadom

Ili bi Putin mogao krenuti u vojnu avanturu, što g. Trenin smatra malo vjerovatnim s obzirom na rizik od krvoprolića i ekonomske troškove.

Putinu bolje bi poslužila manja operacija, poput okupacije Donjecka i Luganska u istočnoj Ukrajini, za koju je ruska Duma već izglasala anektiranje. Druga opcija su kibernetički napadi koji potresaju ukrajinsku vladu i za koje je daleko manje vjerovatno da će proizvesti sankcije Washingtona i Bruxellesa.

U Rusiji se pojavljuje nova politika. Ona koja prekida prijašnje napore pod Mihailom Gorbačovom i Borisom Jeljcinom da se integriraju i sarađuju sa Zapadom.

“Šta ako odvajanje od Zapada o kojem je predsjednik Putin govorio kao odgovor na mogućnost američkih ‘sankcija iz pakla’ postane stvarnost?”, upitao je. “Šta ako Rusija na kraju krene na potpuno drugačiji kurs vanjske i unutrašnje politike, koji bi uključivao i ekonomsku, društvenu i ideološku sferu?”

Samo gospodin Putin može odgovoriti na to pitanje, rekao je Trenin. “Izvana je nemoguće dokučiti njegov odgovor. Rusija ima sposobnosti za implementaciju oba scenarija.”



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare