Iryna Danilovich nestala je dok se vraćala s posla u aprilu 2022. Prošle su dvije sedmice prije nego što su ruske vlasti priznale da je u njihovom pritvoru. Aktivistica za ljudska prava i medicinska sestra uhapšena je na ukrajinskom poluotoku Krimu koji je okupirao Rusija, optužena za ilegalno posjedovanje eksploziva i osuđena na sedam godina zatvora. Na suđenju je Danilovich posvjedočila da je bila mučena tokom zatočeništva, piše CNN.
Od tada je deportirana u notorno okrutnu žensku kaznenu koloniju u Zelenokumsku, u južnoj Rusiji. Ona pati od stalnih glavobolja i njeno zdravlje se i dalje pogoršava - ali joj nije dopušteno sjesti ili leći tokom dana, prema grupi za praćenje ljudskih prava Zmina.
Ukrajina je svoja područja pod ruskom kontrolom uvijek nazivala "privremeno okupiranim teritorijima", insistirajući da će na kraju vratiti kontrolu nad njima. Ali ta je nada sada uništena. Ove je sedmice američki predsjednik Donald Trump sugerirao da je "malo vjerovatno" da će Ukrajina vratiti velik dio svoje okupirane zemlje u mirovnim pregovorima koje namjerava održati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Danilovićev slučaj – a ona je samo jedna od hiljada ljudi za koje Kijev kaže da su zatočeni u Rusiji – pokazuje što je na kocki za Ukrajinu.
Trumpov komentar
Trumpov komentar uslijedio je nakon što je u srijedu održao 90-minutni telefonski razgovor s Putinom i izazvao je paniku u cijeloj zemlji, u kojoj malo tko vjeruje da bi Putin pregovarao u dobroj vjeri.
Julija Kazdobina, stručnjakinja za vanjsku politiku pri ukrajinskoj Prismi, think tanku, rekla je da ne vjeruje da ruski čelnik želi mir.
“Već smo imali toliko godina pregovora s ruskom stranom”, rekla je. Rusija ima historiju napada i kršenja sporazuma s Ukrajinom decenijama unazad. Godine 1994. Ukrajina je pristala odustati od svog nuklearnog oružja u zamjenu za garanciju Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Rusije da će poštovati suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Godine 2015., nakon nezakonite aneksije Krima i izazivanja sukoba u istočnoj Ukrajini, Moskva je potpisala sporazum o prekidu vatre samo da bi ga ppet prekršila, a zatim pokrenula invaziju Ukrajine u punom opsegu sedam godina kasnije.
Znamo da je Rusija vrlo dvolična i da mogu igrati lijepo, ali kada je riječ o stvarnom činjenju ustupaka i sklapanju mira, oni nikada… ne čine nikakve ustupke”, rekla je Kazdobina za CNN.
Pogled iz Kijeva
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij odgovorio je na poziv Trumpa i Putina rekavši da njegova zemlja neće prihvatiti mirovni sporazum postignut između SAD i Rusije bez uplitanja Kijeva.
“Kao neovisna država jednostavno ne možemo bez nas prihvatiti nikakve dogovore. I to vrlo jasno artikuliram našim partnerima. Nećemo prihvatiti nikakve bilateralne pregovore o Ukrajini bez nas”, rekao je Zelenskij, dodavši da činjenica da je Trump prvi razgovarao s Putinom “nije ugodna”.
Čini se da se Ukrajinci slažu sa svojim vođom. Govoreći za CNN u Kijevu, student Nazar Voloshenko rekao je da bi bilo kakvi razgovori koji bi mogli dovesti do toga da Ukrajina izgubi još teritorija bili katastrofalni za zemlju.
“Možda ćemo ostati bez trenutno privremeno okupiranih teritorija, bez dijelova regije Herson, regije Zaporožja i dugonapaćenog Krima”, rekao je. “Moramo vratiti ono što nam s pravom pripada.”
Ruske snage trenutno okupiraju gotovo 20% teritorija Ukrajine, u odnosu na otprilike 7% koje je kontrolirala prije pokretanja svoje neizazvane invazije punog obima prije gotovo tri godine.
Prema ukrajinskim dužnosnicima, oko 6 miliona ljudi, uključujući milion djece, živi pod ruskom okupacijom, u onome što su Ujedinjeni narodi opisali kao "tužnu situaciju ljudskih prava".
Strah od ponavljanja historije
Krim je pod ruskom kontrolom otkako ga je Moskva nezakonito anektirala 2014. Od tada je Rusija nametnula brutalan i represivan režim, potiskujući svaki znak protivljenja.
Maksim Viščik, advokat u Global Rights Compliance, neprofitnoj organizaciji koja savjetuje ukrajinske vlasti o istraživanju i procesuiranju međunarodnih zločina, rekao je da je Moskva ponovila isti obrazac na drugim okupiranim teritorijima.
“Kada je Rusija okupirala poluotok Krim, započela je kampanju sistemskog ciljanja zajednica ili pojedinaca koje je smatrala onima koji su postali prepreka u kampanji rusifikacije… s razornim učincima na društveno tkivo općenito, ali i na zajednice, porodice i pojedince”, rekao je za CNN.
“A Krim je bio neka vrsta njihove igre. Politike i obrasci i taktike (Rusija) primijenjene na Krimu zatim su primijenjene i na drugim okupiranim područjima. Dakle, vidimo u biti iste obrasce na svim okupiranim teritorijima, i od 2014. i od 2022. godine.”
Promatračka misija UN-a za ljudska prava u Ukrajini opetovano je izvijestila o bezbrojnim kršenjima ljudskih prava koje je Rusija počinila u okupiranoj Ukrajini – od nezakonitih pritvaranja do seksualnog zlostavljanja do prisiljavanja ljudi da prihvate rusko državljanstvo i slanja njihove djece u ruske škole i programe obuke.
Rusija je više puta odbacila optužbe za kršenje ljudskih prava.
Opasan presedan
Finansijski konsultant Oleksandr Sokhatskij rekao je za CNN kako misli da bi bilo kakav dogovor bio neprihvatljiv ako se granice Ukrajine promijene u odnosu na one kakve su bile prije rata zbog ljudske cijene godina nepotrebne bitke.
“S obzirom na to koliko je ovaj rat već imao žrtava, a završiti ga pod tuđim uvjetima… zašto su onda ti (ukrajinski vojnici) ginuli i zašto su branili te teritorije?” rekao je.
Vojnici koji se bore na prvim linijama također su bili skeptični da bi pregovori između Trumpa i Putina mogli polučiti rezultat koji bi bio prihvatljiv mnogim Ukrajincima.
Volodimir Sablin, komandant bataljona u 66. mehaniziranoj brigadi, koji se bori u blizini Lymana na istoku zemlje, rekao je da bi to što bi Rusija preuzela dio teritorija Ukrajine moglo imati opasne posljedice.
"To će postaviti presedan i pokazati Rusiji da mogu napasti bilo koju zemlju, uzeti joj teritorij i učiniti ga svojim nekažnjeno u budućnosti", rekao je, dodajući da bi Rusija uskoro mogla usmjeriti fokus na druge manje zemlje u svojoj blizini.
Putin je u više navrata jasno stavio do znanja svoje ciljeve: želi steći kontrolu nad cijelim istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk. Ali mnogi u Ukrajini su zabrinuti da će, čak i ako on u početku pristane na primirje, na kraju potaknuti daljnje borbe kako bi postigao svoju završnicu.
“Niko i ništa neće spriječiti Putina da nas ponovo napadne i okupira još jednu ili još nekoliko regija. Ako nam Evropa i Amerika ne pomognu, onda će sklapanje mira sada najvjerovatnije dovesti do rata za nekoliko godina”, rekao je Sablin.
