Svijet

Ukrajinci zabrinuti: Zapad će nas izdati, jedna zemlja igra najveću ulogu u tome

Rusija tvrdi da je ostvarila dvije značajne pobjede u svom tekućem ratu sankcijama sa Zapadom, nakon što je Kanada pristala odustati od ograničenja na ključnu komponentu plinovoda, a Evropska unija razjasnila svoj stav o zastoju oko eksklave Kalinjingrad.

Lideri EU-a i NATO-a naglasili su da su obje odluke ograničenog opsega i da neće potkopati podršku Zapada Ukrajini dok se ona bori protiv najnovije krvave invazije predsjednika Vladimira Putina na zemlju.

No tinjajuća zabrinutost Kijeva zbog "zamora od sankcija" među partnerima potaknuta je očiglednim uspjehom Rusije. Ukrajina i neki od tih partnera - posebno u baltičkim državama - brinu se da će Kremlj tražiti više ustupaka dok se Evropa približava zimi koju karakteriziraju krize troškova života i skokoviti troškovi energije, piše Newsweek.

"Istina je da bi neki evropski političari mogli biti više zainteresirani za ruski plin nego za pobjedu Ukrajine", rekao je za Newsweek Oleksandr Merezhko, član ukrajinskog parlamenta i predsjednik vanjskopolitičkog odbora tog tijela.

Putinovo energetsko oružje

Prošli vikend donijeta je kanadsko-njemačka odluka — podržana od strane SAD-a u saopštenju objavljenom u ponedjeljak — da se odreknu sankcija i puste turbinu potrebnu za plinovod Sjeverni tok 1. Predsjednik Volodymyr Zelensky opisao je dvogodišnje izuzeće kao "slabost" i "apsolutno neprihvatljivu".

Izvor blizak vladi Zelenskog, koji je razgovarao s Newsweekom pod uvjetom anonimnosti, opisao je obrazloženje kanadske odluke kao "bizarno i nerazumno", a samu odluku kao "moralnu propast".

Turbina je zadržana u Kanadi nakon što je ta zemlja uvela sankcije ruskom državnom energetskom divu Gazpromu, koji posjeduje plinovod Sjeverni tok 1 do Njemačke.

Njemačka i dalje uvelike ovisi o uvozu ruskog plina, iako od početka Putinove invazije 24. februara radi na prelazu na alternative. Ipak, njemački apetit za ruskom energijom daje Kremlju moćnu polugu protiv cijelog NATO-a i EU-a.

Gazprom je prošlog mjeseca smanjio proizvodnju Sjevernog toka 1 za 40 posto, okrivljujući za to nestalu turbinu. Cjevovod je trenutno isključen radi popravka, iako je Berlin navodno zabrinut da ga Moskva neće ponovno uključiti.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova rekla je u četvrtak da će buduća operacija Sjevernog toka ovisiti o evropskoj potražnji. Newsweek je kontaktirao rusko ministarstvo vanjskih poslova kako bi zatražio komentar.

Ottawa je rekla da je dozvola "vremenski ograničena i da se može opozvati", a glasnogovornik State Departmenta Ned Price rekao je da će turbina "omogućiti Njemačkoj i drugim evropskim zemljama da obnove svoje rezerve plina, povećavajući svoju energetsku sigurnost i otpornost i suprotstavljajući se naporima Rusije da energiju pretvori u oružje". "

Kanadska vlada suočava se s domaćom reakcijom kod kuće. Izvršni direktor Ukrajinsko-kanadskog kongresa Ihor Michalchyshyn rekao je za Newsweek: "Kapitulirali smo pred tim na temelju njemačkog pritiska, na temelju ruske igre, i to će ohrabriti Rusiju da ide za daljnjim ciljevima unutar EU-a, unutar globalne zajednice."

Viši politički analitičar UCC-a Orest Zakydalsky rekao je za Newsweek: "Rusi su stvorili ovu kutiju, ali su Kanada i Njemačka uskočile u nju…Kada Rusija prekine plin zimi, što će neizbježno učiniti, to bi im moglo pokazati da je njihova politika bila u zabludi."

Upitan za komentar, glasnogovornik kanadskog Ministarstva prirodnih resursa uputio je Newsweek na komentare ministra Jonathana Wilkinsona, koji je za CBC rekao da priznaje ukrajinsku frustraciju, ali je rekao da "svrha sankcija nije povrijediti naše saveznike, nije uništiti njemačku ekonomiju."

Wilkinson je dodao da je Kanada bila pod pritiskom Berlina i Bruxellesa da donese odluku, ali ne i Washingtona, D.C.

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da kontroverzna odluka "osigurava našu opskrbu prijeko potrebnim prirodnim plinom, držeći Njemačku i Evropu u poziciji da podrže Ukrajinu humanitarnom, financijskom i vojnom pomoći".

Newsweek je kontaktirao njemačko ministarstvo vanjskih poslova kako bi zatražio komentar.

Za one koji su oprezni zbog slabljenja međunarodne pažnje, izuzeće od turbina je zabrinjavajući razvoj događaja. Jedan estonski diplomatski dužnosnik, koji je razgovarao s Newsweekom pod uvjetom anonimnosti, rekao je da je odluka izazvala značajne napetosti unutar zapadnog saveza.

"Kanada se predala pritisku i može se promatrati kao predmet daljnje manipulacije Rusije", rekao je dužnosnik.

Merezhko — član Zelenskyjeve stranke Sluga naroda — dijelio je slično mišljenje iz Kijeva. "Za nas je to opasan politički presedan", objasnio je. "Također sam zabrinut da bi s dolaskom jeseni i zime neke evropske zemlje mogle pokazati više interesa za pronalaženje kompromisa s Rusijom u vezi s opskrbom ruskim plinom i naftom."

"Te bi zemlje mogle čak doći u iskušenje da izvrše politički pritisak na Ukrajinu da postigne 'kompromis' s Rusijom ili bi mogle namjerno odgoditi isporuku teškog naoružanja koje nam treba."

Neki ruski simpatizeri u Evropi dugo su bili skeptični prema sankcijama. Ove je sedmice mađarski premijer Viktor Orban rekao da je EU "pucala sama sebi u pluća" svojim mjerama prema Moskvi.

Drugi lideri mogli bi se osjećati ohrabreni izreći slične kritike dok se ekonomska situacija pogoršava diljem kontinenta.

Problemi u Kalinjingradu

Moskva također tvrdi da je ove sedmice pobijedila u situaciji oko Kalinjingrada—ruske evropske eksklave ukliještene između Litvanije i Baltičkog mora. Litvanija je nedavno ograničila cestovni i željeznički tranzit određene robe iz Bjelorusije i Rusije u Kalinjingrad u skladu sa sankcijama EU-a.

No, nakon ruskih prijetnji i kibernetičkih napada, Evropska komisija je ove sedmice pojasnila da sankcioniranu rusku robu - isključujući vojne proizvode, proizvode s dvojnom namjenom i tehnološke proizvode - ne bi trebalo spriječiti da putuju željeznicom. Komisija je navodno bila pod pritiskom Njemačke da dostavi ovo deeskalirajuće tumačenje sankcija EU-a.

Litvanija — dugo vremena jedna od evropskih nacija s najvećim neprijateljstvom prema Rusiji — kaže da će poštovati preporuku Komisije.

Zamoljen za komentar, Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je Newsweek na izjavu u kojoj se upozorava na "lažni dojam da transatlantska zajednica ublažava svoju poziciju i politiku sankcija prema Rusiji. Litvanija se nastavlja zalagati za strože i najšire moguće modalitete primjene EU-a sankcije."

Kao i kanadska odluka, preporuka Komisije razljutila je mnoge u Ukrajini. "Putin računa na umor zapadnih zemalja i ekonomske poteškoće u tim zemljama", rekao je Merežko. "Rusija bi ovo mogla shvatiti kao znak umora Zapada. Zato moramo pojačati sankcije."

Ali zapadne nacije žongliraju između potrebe da se suprotstave Rusiji i potrebe da se Evropa održi ujedinjenom.

"Litvanija, kao predana članica međunarodne zajednice, mora vidjeti širi geopolitički kontekst, a naš cilj je ujedinjena zajednica demokratija koja pruža punu podršku Ukrajini", Laima Liucija Andrikienė, zastupnica litvanskog parlamenta i predsjednica njegova odbora za vanjske poslove, rekla je za Newsweek.

Margarita Šešelgytė, direktorica Instituta za međunarodne odnose i političke nauke na Univerzitetu Vilnius u glavnom gradu Litvanije, izjavila je za Newsweek da se Litvanija suočava s "vrlo složenom situacijom".

Mislim da je ideja dati vrlo jasnu poruku da je to stvar EU-a, to je nadležnost Unije i ne igramo sami, igramo zajedno s EU-om, pojasnila je.

"Izazov je ne pretjerano reagirati na ono što Rusija govori", rekla je Šešelgytė. "Rusija bi u svakoj situaciji napravila propagandni slučaj. Da nije bilo pojašnjenja početnog dokumenta, okrivili bi Litvaniju za poduzimanje jednostranih radnji."

Radvilė Morkūnaitė-Mikulėnienė, zastupnica litvanskog parlamenta i predsjednica njegovog odbora za evropske poslove, također je upozorila Evropljane i njihove partnere da ne pretjerano reagiraju na odluku i dopuste Moskvi da "to vrti za svoje potrebe".

"Moramo biti vrlo oprezni i moramo uzeti u obzir mnoge stvari", rekla je za Newsweek. – Nije crno-bijelo.

"Uvijek ćemo biti na strani koja traži strože sankcije Ruskoj Federaciji i uvijek smo bili vrlo glasni oko toga", dodala je Morkūnaitė-Mikulėnienė. "Nismo promijenili naš stav, ali iz poštovanja prema zajedništvu, prema našim euroatlantskim partnerima, slijedimo ovu odluku."

Kremlj će ovosedmični uspjeh vidjeti kao ilustraciju ograničenog apetita Zapada za kontinuiranim i skupim sankcijama. Očigledni komunikacijski neuspjeh unutar bloka također će biti dobrodošao u Moskvi.

Latvijski diplomatski dužnosnik, koji je razgovarao s Newsweekom pod uvjetom anonimnosti, rekao je da je odluka EU-a pomogla u rješavanju rasprave, iako je priznao da bi potreba za takvim pojašnjenjem mogla biti dokaz "prebrzog rada na strani EU-a".

"Tajming je bio loš. Iz te perspektive slažem se da postoji prilika za Ruse da to zavrte i kažu: 'Evropa popušta'", rekao je dužnosnik.

Šešelgytė je primijetio da je ruska taktika bila predvidljiva. "Ako znate da bi do ove situacije moglo doći, počeli biste djelovati preventivno. Ništa nije učinjeno, a raspravlja se i zašto se ništa nije dogodilo."

Kako se približavaju jesen i zima, evropsko javno raspoloženje moglo bi se okrenuti protiv sankcija jer se kriza troškova života produbljuje, a troškovi energije rastu.

"Pad nije daleko i bez sumnje ćemo se suočiti s novim izazovima", rekla je Andrikienė, ističući potrebu da EU uskoro usvoji svoj sedmi paket sankcija.

"Vidimo mogućnost da će se ljudi u evropskim društvima umoriti, a kada dođe zima, svi ćemo morati platiti svoju cijenu", dodala je Morkūnaitė-Mikulėnienė.

To bi moglo biti posebno istinito na zapadu kontinenta. Naša javnost se boji da ćemo mi biti sljedeći ako Ukrajinci izgube rat, rekao je latvijski diplomat.

"Kako će to izgledati u zemljama poput Francuske, Njemačke, Italije ili Grčke?" upitao je dužnosnik. "Rusi se nadaju da će javno mnijenje u tim zemljama odstupiti od podrške vladinoj politici."