Zdravlje

Umor, oštećenje srca, pluća, bubrega i mozga: Spisak posljedica korone sve duži, a evo šta brine ljekare

Popis dugotrajnih simptoma Covid-19 duži je i raznovrsniji nego što je naučna zajednica mogla i da zamisli: od umora i ubrzanog rada srca do maglovitog razmišljanja, trajnog gubitka mirisa, ali i, čini se, trajnih oštećenja srca, pluća, bubrega i mozga.

Naučnica Atena Akrami ima svoju neuronsku laboratoriju na Univerzitetu u Londonu i istražuju kako mozak organizuje naučene podatke, dok se ona kod kuće bori sa posljedicama Covid-19. Misli su joj mutne, a zglobovi i mišići bolni. Nedavno je išla u teretanu tri puta sedmično, a otkako joj je otkriven virus, njena se fizička aktivnost svodi na hodanje od kreveta do kauča, eventualno do kuhinje.

Prvi simptomi bili su udžbenički za Covid-19: visoka temperatura i kašalj, kratak dah, bolovi u grudima, umor… Prošlo je nekoliko sedmica, a simptomi je ne napuštaju. Ona je ni na nebu ni na zemlji; niti je dovoljno bolesna da bi je poslali u bolnicu, niti je dovoljno zdrava da bi se vratila na posao. Vjerovatnoća da pacijent razvije dugotrajne simptome teško je utvrditi, jer različite studije prate različite ishode u različitim vremenima. U Italiji su tako otkrili da se 87 posto hospitalizovanih pacijenta sa posljedicama Covid-19 suočava i dva mjeseca nakon pojave simptoma.

Podaci iz Studije simptoma koja je obradila podatke iz SAD-a, Velike Britanije i Švedske sugerišu da se sporo oporavlja između deset i 15 posto oboljelih, uključujući i neke lakše slučajeve. Pandemija traje nešto više od pola godine i niko ne zna koliko će takvi simptomi potrajati i hoće li Covid-19 podstaknuti pojavu hroničnih bolesti.

Britanci su pokrenuli opsežnu studiju koja će obuhvatiti 10.000 pacijenata oboljelih od Covid-19, pratiti ih najmanje godinu dana, a ako bude potrebno, istraživanje će se produžiti u narednih 25 godina, u zavisnosti od rezultata. Istraživači se nadaju da će bolje razumjeti posljedice bolesti, otkriti rizične grupe i načine mogućeg liječenja.

Poznato je da SARS-CoV-2 koristi bodlje protein na svojoj površini da se zakači za ACE2 receptore na plućima, srcu, crijevima, bubrezima, nervnom sistemu… Virus također može izazvati i dramatične upalne reakcije na mozgu.

„Imamo epidemiju teških, hroničnih bolesti koje prate Covid-19“, upozorava Michale Marx, stručnjak za zarazne bolesti na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu.

Mnogi su se ljekari uplašili da bi virus mogao izazvati trajno oštećenje pluća jer upravo to čine druga dva druga virusa korona, odgovorna za SARS i MERS. Istraživanje je pokazalo da neki posljedice osjećaju i 15 godina nakon infekcije virusom korona. Naučnici su očekivali da će i nakon Covid-19 naići na tipična dugoročna oštećenja poput smanjene funkcije pluća ili smanjene sposobnosti vježbanja. Ali, rezultati su iznenađujući…

„Covid-19 je u suštini blaža bolest“, tvrdi Ali Gholamrezanezhad, radiolog sa Medicinskog fakulteta u Kecku na Univerzitetu Južna Kalifornija.

On je proučio stotine nalaza da bi zaključio kako Covid-19 razara pluća manje dosljedno i agresivno nego SARS. S druge strane, popis komplikacija povezanih s Covid-19 stalno se širi.

„Iako je reč o jednom virusu, on može uzrokovati razne vrste bolesti“; kaže Akiko Ivasaki, imunolog sa Univerziteta Yale koji proučava dugotrajne posljedice na imunološki sistem.

Virus napada srce na više načina. Invazija može oštetiti i uništiti srčane ćelije. Jaka upala može uticati na rad srca. Virus može prigušiti funkciju ACE2 receptora koji pomažu u zaštiti srčanih stanica i razgradnji angiotenzina II, hormona koji povećava krvni pritisak. Stres od borbe protiv virusa može ubrzati oslobađanje adrenalina i epinefrina, što također može štetno djelovati na srce.

Istraživače posebno brine krvni enzim troponin, koji je povišen u 20 do 30 posto kod hospitalizovanih pacijenata sa Covid-19. Visima troponina je jako visoka tokom srčanog udara. Nekim pacijentima sa srčanim problemima izazvanim virusom korona pomažu jednostavni tretmani lijekovima za snižavanje holesterola, aspirina ili beta blokatora. Ali ne svima.

Nepravilan rad srca otkriven je kod 78 posto oboljelih od Covid-19 koji su pregledani desetak sedmica nakon infekcije. Mnogi učesnici studije prethodno su bili zdravi, navode autori studije objavljene u JAMA Cardiology. Izgleda da su mnogo manji rizici da će tragovi bolesti ostaviti ožiljke na plućima. Čini se da ožiljci najvjerovatnije prate osnovnu bolest pluća, hipertenziju i druga stanja. Oštećenja su vidljiva i kod ljudi koji su sedmicama  bili priključeni na respiratore. Najčešći i najdugotrajniji simptom bio je i ostao umor: sve se češće govori o sindromu hroničnog umora.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare