Ekonomija

Veliki preokret u Turskoj? Erdogan jednom najavom vratio liru u život, stručnjaci: Ovo može biti opasno

Turska lira u utorak je ojačala dodatnih čak 15 posto, nakon historijskog skoka dan ranije s rekordno niskih razina, nakon što je predsjednik Tayyip Erdogan predstavio plan za koji kaže da će zaštititi depozite u domaćoj valuti od fluktuacija na tržištu.

Na današnjem otvaranju tržišta lira je bila u blagom minusu, nakon čega je ojačala na 11.0935 lira za dolar. U kasnijem trgovanju izgubila je dio dobitaka i njome se trgovalo po 13.92 lire za dolar.

U ponedjeljak navečer Erdogan je, naime, predstavio niz mjera za koje je rekao da će turskim građanima olakšati teret oslabljene valute i ohrabriti ih da drže štednju u domaćoj valuti, a ne u dolarima. Vlada je obećala da će jamčiti za depozite u lirama, što je potaknulo njezin skok za oko 25 posto, najveći unutar jednog dana, te je na jučerašnjem završetku trgovanja iznosila 13.15 lira za dolar.

Vlada je, naime, obećala platiti razliku između vrijednosti štednje u lirama i ekvivalentnih dolarskih depozita. Prema podacima centralne banke, više od polovice domaće štednje u Turskoj je u stranim valutama i zlatu zbog deprecijacije lire tokom godina.

Alpaslan Cakar, direktor turske udruge banaka (TBB), izjavio je da će ministarstvo finansija podmiriti troškove tih mjera, što bi potencijalno mogla biti skupa inicijativa i poticajna za inflaciju. Oko milijardu dolara prodano je na tržištima nakon te objave, rekao je Cakar.

Prema izračunima trojice bankara, oko 1-1.5 milijardi dolara štednje pretvoreno je u lire u ponedjeljak navečer.

Međutim, turski petogodišnji CDS-ovi, troškovi zaštite od rizika neispunjavanja obveza države, skočili su na 613 baznih bodova, najvišu razinu od maja 2020., podaci su londonske kompanije IHS Markit.

Lira je ove godine pala na rekordno niske razine zbog bojazni od inflacijske spirale potaknute Erdoganovim ustrajanjem na ublažavanju monetarne politike, izgubivši oko 40 posto svoje vrijednosti samo u posljednjih mjesec dana. Na tim niskim razinama na gubitku je bila oko 60 posto na godišnjem nivou.

"Predstavljamo novu finansijsku alternativu građanima koji žele ublažiti svoju zabrinutost vezanu za rast valutnih tečajeva kada procjenjuju svoju ušteđevinu", kazao je Erdogan nakon sastanka vlade, ponavljajući svoju ustrajnost na politici niskih stopa koja je u početku i izazvala pad lire.

Viši bankar, koji je želio ostati neimenovan, izjavio je kako će infrastruktura i regulativa morati biti uvedeni prije provedbe mjere osiguranja depozita, dodajući kako nije jasno kako će se oporezivati dodatni novac koji će vlada isplatiti vlasniku depozita.

"Kako i kada će ministarstvo finansija platiti razliku? Hoće li se plaćati jednom u tri mjeseca, ili jednom u svakih šest mjeseci? To nije jasno", kazao je bankar pod uvjetom da ostane neimenovan.

Iako je vlada nazvala oporavak lire u ponedjeljak velikom pobjedom, ekonomisti su u više navrata isticali kako je Erdoganov ekonomski program temeljen na niskim kamatnim stopama nepromišljen te očekuju da će inflacija, koja je trenutačno iznad 21 posto, iduće godine premašiti 30 posto.

Pod pritiskom Erdogana turska centralna banka smanjila je od oktobra kamatne stope za pet postotnih bodova.

Neki ekonomisti kažu kako su nove mjere ustvari prikriveno podizanje kamatnih stopa koje možda u konačnici neće zaustaviti prodajne pritiske na liru, dok će opteretiti ministarstvo.

"To može imati opasne posljedice", izjavio je Refet Gurkaynak, šef odjela za ekonomiju Sveučilišta Bilkent u Ankari.

Jeffrey Halley, viši tržišni analitičar u OANDA-i, izjavio je da je lira zabilježila ekstreman skok, ali da ostaje nejasno kako će vlada provesti nove mjere.

"Pogled na nove mjere potaknuo me da se zapitam kako će one biti uvedene i provedene, posebno u kratkom vremenu", rekao je.