Počelo je još u martu, mjesec dana nakon napada ruske vojske na Ukrajinu. U Evropskoj uniji, koja je prvih sedmica nakon početka rata demonstrirala neuobičajeno jedinstvo, pokazale su se prve pukotine.
Tih su dana krenule rasprave o uvođenju embarga na uvoz ruske nafte i plina – osjetljivom pitanju budući da su se mnoge EU članice desetljećima oslanjale na opskrbu iz Rusije.
Onda su na red došli razgovori o naftnom embargu i prva prijetnja vetom. Dok je rat u Ukrajini ulazio u treći mjesec, vlada Viktora Orbana najavila je blokadu novog paketa sankcija protiv Putinovog režima, ako u njemu bude i zabrana uvoza ruske nafte. Nakon nekoliko sedmica političkih natezanja, mađarski premijer dobio je izuzeće. Teškom mukom, evropsko jedinstvo je očuvano.
Pitanje je, međutim, dokad. Prijedlozi da se, zbog invazije na Ukrajinu, Rusiju još strože sankcionira, posljednjih sedmicama u nekim dijelovima EU ne nailaze na prijem kakav je bio početkom rata: situacija s vizama za ruske turiste zorno je pokazala da EU ima sve manje manevarskog prostora i političke volje da nastupa jedinstveno.
Ideja da se svim ruskim građanima zabrani ulazak u EU – oligarsi bliski Putinu su, podsjetimo, već sad na crnim listama – problematična je iz cijelog niza razloga. Bilo je odmah jasno da neće proći, jer su joj se neke utjecajne zemlje članice, poput Njemačke i Francuske, usprotivile, smatrajući je kontraproduktivnom.
Zato je napravljeno samo pola koraka: dogovoreno je ukidanje liberaliziranog viznog režima za Rusiju, što znači da će ruski građani moći dobiti vizu za EU, ali će im to biti skuplje i trajati duže. No, za baltičke zemlje to nije dovoljno. Stoga najavljuju vlastita ograničenja za ulazak ruskih državljana, od sredine septembra. Evropski kompromis nije dugo trajao.
No, tu problemi ne staju. Mediji javljaju da je mađarska vlada (bila) spremna blokirati obnavljanje nekih dosad uvedenih sankcija, ako se s crne liste ne maknu tri ruska oligarha. Sankcije koje uvodi EU produžuju se svakih šest mjeseci – u ovom slučaju 15. rujna – što je obično tehnička odluka, ali uvijek može postati vrlo politička, piše Telegram.
Prema informacijama Politica, blokada je zasad izbjegnuta, jer je s Budimpeštom postignut kompromis. Osim toga, sumnja se da je u pitanju iskušana Orbanova taktika da pritiskom na jednoj strani dobije ustupak na drugoj – ovdje je, navodno, u pitanju Orbanov pokušaj da utječe na prijedlog o limitiranju cijena plina koji se uvozi iz Rusije.
Ako je dogovor i postignut, problem sasvim sigurno nije riješen, nego samo pometen pod tepih: zbog načina na koji EU odlučuje, a to je vrlo često jednoglasno, ovakve zaplete treba očekivati i u narednim mjesecima, kada se – ako se – bude raspravljalo o novim mjerama protiv Putina. Europsko jedinstvo će, očito, i ubuduće biti na iskušenju.
Ali ne samo iz Mađarske. Matteo Salvini, čelnik desničarske Lige koja pretendira biti važan partner u sljedećoj italijanskoj vladi, kaže ovih dana da sankcije ne funkcioniraju i da bi zapadne države trebale razmotriti svoju taktiku. Iako uvjerava da, dođe li u poziciju vlasti, Italija neće odustati od sadašnjeg kursa – pomoć Ukrajini, sankcije Rusiji – njegove izjave dočekane su sa skepsom.
Ni Putin to ne bi rekao bolje“, bio je ciničan Enrico Letta, čelnik Demokratske stranke. Salvini je nekad izražavao javno divljenje ruskom predsjedniku. Nakon Putinove invazije na Ukrajinu, okrenuo je ploču, ali mnogi se i dalje pitaju koliko je to uvjerljivo.
Italija 25. septembra ide na izbore. Desni blok ima velike šanse za pobjedu. Salvinijeva politička saveznica Giorgija Meloni – koja, pak, ima velike šanse doći na čelo nove vlade – uvjerava da će Italija ostati čvrsto na strani Zapada u oštrim sankcijama protiv Moskve. Ne bi, međutim, trebalo čuditi ako u Moskvi priželjkuju obnoviti stara politička prijateljstva u Rimu.
U Bugarskoj, pak, pokušavaju obnoviti stare energetske ugovore. Prije dvije sedmice tehnička vlada najavila je da će pokrenuti pregovore s ruskim Gazpromom o opskrbi plinom koja je prekinuta krajem travnja, jer je prošla vlada odbila zahtjev Kremlja da plin plaća u rubljima. Bugarska početkom oktobra ide na izbore pa tek treba vidjeti kakva će biti buduća politika u Sofiji. Ali već je i ova vijest podigla obrve po evropskim metropolama.
Šest mjeseci nakon što je Putin napao Ukrajinu, a Evropska unija odgovorila ekonomskim i finansijskim protumjerama bez presedana, čini se da jedinstvena politička volja u EU dolazi u sve manjim dozama. A teški zimski mjeseci tek dolaze.
