Ako bi ruska vojska umarširala u Ukrajinu, Turska, koja također izlazi na Crno more, mogla bi mnogo da izgubi.
Zato predsjednik Turske Recey Tayyip Erdogan želi da posreduje između Moskve i Kijeva. Kakve su mu šanse?
Za Ankaru je ulog veliki. Turska vlada ima oportunistički odnos i prema Rusiji i prema Ukrajini. Stoga bi ruski upad u Ukrajinu stavio Ankaru pred težak izbor, prenosi B92.
Diplomatski napori
Da li Erdoganovi diplomatski napori zaista mogu preduprijediti krizu i spijrečiti rusku invaziju? Mnogi stručnjaci smatraju da je to bezizgledno.
Politikolog i poznavalac Rusije Ajdin Sezer smatra da Erdogan ne može da djeluje kao nezavisni posrednik, pošto je Turska članica Sjevernoatlantskog pakta (NATO) i osim toga podsjeća na činjenicu da je Moskva već odbila prijedloge Ankare, piše "Deutsche Welle".
I borbeni dronovi, koje je Turska isporučila Ukrajini, mora da su naljutili Moskvu. Prije nekoliko nedelja Putin je to kritikovao, spominjući da su turski dronovi uočeni u Donbasu, gdje su prema njemu već upotrijebljeni protiv proruskih separatista.
Osim toga, Putin je prebacio Turskoj da previše snažno podržava Ukrajinu i pozvao Ankaru da preispita svoju politiku.
Odnosi Rusije i Turske su komplikovani. Ankara je članica NATO, a rado kupuje rusku vojnu tehnologiju – uprkos protivljenju zapadne vojne alijanse i Washingtona. U Libiji, Siriji i Nagorno-Karabahu, naposljetku i u Ukrajini, Rusija i Turska su na različitim stranama.
Dvije zemlje njeguju dobre ekonomske odnose. Turska zavisi od ruskog gasa. Skoro sve energetske potrebe zemlja pokriva iz inostranstva.
Godine 2020. je Turska potrošila 48,1 milijardi kubnih metara gasa, od čega su 33,6 milijardi uvoz iz Rusije. Zavisnost Turske od uvoza energenata pokazala se prije nekoliko dana, kada je zbog tehničkog kvara prekinuta isporuka gasa iz Irana. Na nekoliko dana je zaustavljena proizvodnja u dijelovima turske industrije.
Mehmet Dogan iz firme „Gazday“ veoma je zabrinut:
"Ako pođemo od najgoreg slučaja, i konflikt u ljeto eskalira, pa nam Rusija zavrne ventil za gas, cijene gasa bi naglo skočile. Tada bismo morali da pređemo na skupi tečni gas.“
On međutim dodaje da, ako sukob izbije u zimu, i prekine se dotok gasa, onda Turska nema nikakvu šansu.
Ali nije samo u oblasti energije Turska upućena na Rusiju. U turističkoj branši je to isto tako jer su turisti iż Rusije izuzetno brojni. Osim toga, za Tursku je Rusija značajno tržište, naročito za poljoprivredne proizvode.
I Ukrajina za Tursku sve više dobija na značaju. Prema podacima koje navodi Burak Pehlivan, turski privrednik koji već 12 godina živi u Kijevu, Turska je 2020. godine bila najveći investitor u Ukrajini.
Izbjeći eskalaciju
Pehlivan svakodnevno elektronski objavljuje novosti iz tursko-ukrajinskih privrednih odnosa. On navodi da je obim ekonomske razmjene prošle godine dostigao 7,5 milijardi američkih dolara.
Zbog svega toga, Ankara želi po svaku cijenu da izbjegne eskalaciju u ukrajinskoj krizi. Turska ekonomija, koja je ionako u problemima, mogla bi da pretrpi veliku štetu. Bila bi ugrožena i Erdoganova politika niskih kamata kojom namjerava da privuče što veće inostrane investicije.
Erdogan je u Kijevu pokazao bliskost sa svojim domaćinom Volodimirom Zelenskim. Ali, neće biti odlučujuća Erdoganova posjeta Kijevu, već ono što će uslijediti poslije toga – Erdoganova posjeta Rusiji. Uskoro će se vidjeti da li će Putin dati šansu Erdoganovoj posredničkoj ulozi i kakvu bi protivuslugu za to tražio.
