Iako je jako važno što unosimo u sebe, to još uvijek nije ono presudno za naše zdravlje. Presudno je ono što ostaje u tijelu kao otpad i stvara prekiselo stanje koje uzrokuje prerano starenje i bolest. Drugim riječima, možemo jesti sve organsko i iz vlastite proizvodnje, ali ako unosimo previše namirnica koje zakiseljuju organizam, prije ili kasnije doći će do oboljenja.
Lužnatost i kiselost
Problem s otpadnim kiselinama je taj, što naš organizam iz debelog crijeva ponovo upija otpadne kiseline koje ne može izlučiti. Odatle ih preko jetre ponovo šalje u krvotok i odlaže u tkivima, odnosno organima (autointoksikacija).
Sva hrana i sve emocije i stanja koja proživljavamo, utječu na procese u tijelu i rezultiraju kao lužnatost ili kiselost mokraće, piše Atma.hr.
“Smatram dakle, da otpadne kiseline stvarno napadaju zglobove, tkiva, mišiće, organe i žlijezde, što dovodi do manjih ili većih promjena u njihovu funkcioniranju. Ako napadnu zglobove, može se razviti artritis. Ako napadnu mišiće, može se razviti mišićna fibroza, koja uzrokuje bolove u mišićima. Ako napadnu organe i žlijezde, mogu se razviti brojne druge bolesti”, riječi su Theodora Baroodyija, autora knjige “Alkalizirajte se ili umrite”.
Za dugoročno održavanje zdravlja, potrebno je imati velike lužnate zalihe, jer one neutraliziraju otpadne kiseline. Da bismo održali ravnotežu i svoje lužnate zalihe, moramo uvažavati pravilo 80:20 – potrebno je unositi 80 posto namirnica koje stvaraju lužnatost i 20 posto namirnica koje stvaraju kiselost. Omjer se može protegnuti do 70:30.
Isti omjer vrijedi i za unos sirove naspram kuhane hrane.
Trebamo razlikovati hranu kiselog okusa i hranu koja stvara kiselost. Najbolji primjer je limun, vrlo kiselog okusa, ali jedan od najboljih alkalizatora organizma (alkalno je lužnato).
Isto tako, kad jedemo meso, ne osjećamo kiselost, ali kao rezultat razgradnje mesa nastaju kiseline koje u određenim okolnostima mogu potaknuti zakiseljenje, odnosno acidozu organizma.
Do jako lužnate reakcije dovode celer, smokve, biljni čajevi, dinja, lubenica, limun, mango, papaja, peršun, morske alge, grožđe bez kožice, potočarka…
Slabu lužnatu reakciju izazivaju masline, maslinovo ulje, artičoke, patlidžan, proso, miso, heljda, trešnje, mandarine, kesten, kokosov orah (svježi), krastavci, prokulice, med, poriluk, gljive, rotkvice, rajčice, morska sol, crni luk, naranče, ukiseljeno povrće (domaće), sezam…
Neutralne namirnice su vrhnje, svježe kravlje mlijeko, jogurt, sirutka, maslo, ulja (osim maslinovog)…
Do blage kisele reakcije dovode jaja, crveni grah, sjeme buče, ječam, špinat…
Umjerenu kiselu reakciju izazivaju med (pasteriziran), borovnica, mekinje, sirevi, suhi kokosov orah, riba, integralna tjestenina, integralne žitarice, suhe mahunarke, koštunjavo voće (osim badema), raž, kečap, senf, šljive, kokice, krumpir (oljušten), suhe šljive, integralna riža…
Budite oprezni
Do jako kisele reakcije dovode bijeli kruh, peciva i kolači od bijelog brašna, čokolada, kafa, alkohol, gazirana bezalkoholna pića, zaslađeni voćni sokovi, junetina, svinjetina, piletina, riba, rafinirane žitarice, brusnice, sladoled, tjestenina od bijelog brašna, kikiriki, bijela riža, plodovi mora, crni čaj, orasi…
Savjeti za balans kiselina i lužina u tijelu su: Žvačite dobro hranu, i to najmanje 35 puta, jer pljuvačne žlijezde luče tvari koje dodaju baznu kvalitetu svakom vašem zalogaju, svakom obroku dodajte lisnato zeleno povrće, po mogućnosti gorkastog okusa, vježbajte svaki dan da pojačate detoksikaciju i eliminaciju kiselih supstanci iz tijela (budite oprezni, vježbanje do iscrpljenosti stvara neželjenu kiselu reakciju!), svakodnevno radite vježbe disanja, minimum 25 minuta, jer to značajno doprinosi Ph balansu u tijelu, tuširajte se hladnom vodom, pogotovu ljeti, jer ona proizvodi utjecaj koji će dati baznu reakciju u tijelu, jednom semično napravite si kupku s nerafiniranom morskom soli (nakon kupke istuširajte se hladnom vodom), pijete puno destilirane vode, klistirajte debelo crijevo bar tri puta godišnje.
