Politika

Zabilježeno devet incidenata u kasarnama u BiH: Niko ne zna gdje završava ukradeno oružje

Potraga za nestalim oružjem se nastavlja i to nije prvi put da je do bh. javnosti stiglo takvo obavještenje.

Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) uz podršku Vojne policije završila je uviđaj u Centru za osnovnu obuku Pazarić Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH), nadomak Sarajeva, gdje je nestala određena količina oružja.

Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rečeno iz SIPA-e, istraga se nastavlja, a Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, prema čijoj naredbi se provodi istraga, bit će dostavljen izvještaj.

Nestalo oružje iz Centra za obuku Oružanih snaga BiH

Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) obavijestilo je javnost 12. februara kako je dan ranije u Centru za osnovnu obuku Pazarić Oružanih snaga BiH, tokom obavljanja redovnih aktivnosti, utvrđeno da je “nestala određena količina oružja”, te da je na ulazu u skladištu naoružanja i vojne opreme oštećena sigurnosna plomba.

Nakon toga, utvrđeno je kako nedostaju “određene količine kratkog naoružanja”.

Ni u jednom od saopštenja nije precizirano o kolikoj količini oružja se radi.

Šta sve nije poznato?

Zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić u razgovoru za RSE kaže da će nakon zvaničnih istražnih radnji “napraviti analizu” kako je došlo do nestanka oružja iz skladišta.

„Sad, kad mi dobijemo zvaničan izvještaj od nadležnih organa, onda Ministarstvo odbrane ide u daljnje postupke. Ukoliko se, naravno, utvrdi da je neko od pripadnika Oružanih snaga učesnik u bilo kom pitanju u tom nedjelu, naravno, da se onda protiv njih provode određene mjere, disciplinske do jačih mjera“, kaže Okolić.

Zamjenica predsjedavajućeg zajedničke parlamentarne Komisije za obranu i sigurnost BiH Dušanka Majkić kaže za RSE da to tijelo nema zvaničnih informacija o nestanku oružja iz skladišta u Pazariću.

„Obično se poslije takvih incidenata formira određena komisija koja ispita slučaj. To traje toliko dugo dok ne padne u zaborav ili postane u međuvremenu aktuelno nešto drugo“, objašnjava ona.

Majkić pretpostvalja da će više informacija članovi Komisije imati nakon posjete Ministarstvu odbrane BiH u srijedu, 17. februara.

„Ako u jednoj instituciji, kao što je Ministarstvo odbrane, 25 najkvalitetnijih pištolja (nezvanična informacija o nestalom oružju iz Pazarića prim.red.) nestanu i to se vidi da su nestali od lica koje je tačno znalo gdje su se nalazili, jer je to skladište naoružanja u kome je bilo svašta, mogli su uzeti i nešto drugo, bile su puške. Kako je neko ko je ušao u skladište tačno znao gdje treba da ode i šta treba da uzme“, pita ova državna parlamentarka.

Ovo nije prvi put

U Ministarstvu odbrane BiH, kako sazanje RSE, nisu napravili precizan izvještaj o broju incidenata u kojima je nestalo naoružanje od kada su formirane Oružane snage BiH 2006. godine. Procjenjuju da ih je do sada bilo devet.

No, zamjeniku ministra Mirku Okoliću poznat je za sada jedan slučaj koji se dogodio u martu 2017. godine u kasarni „Bilećki borci” u Bileći, na jugu BiH.

„Možda je bilo sitnih incidenata, ali ovo sad je incident (Pazarić) koji zaslužuje pažnju, kao onaj 2017. godine“, kaže on.

Okolić podsjeća da je tada nestalo osam pištolja i šest automatskih pištolja, te da nisu učestvovali pripadnici Oružanih snaga.

„Tu se ne zna gdje je završilo ono što je otuđeno“, kaže on.

Zamjenik ministra nastavlja da su provedne sve zakonske mjere da se utvrdi šta se tada dogodilo.

„Tu su provedeni postupci što se tiče Ministarstva odbrane i Oružanih snaga, i tu su dva pripadnika, nisu izvršioci, ali su najveći krivci što se to desilo, udaljeni sa radnog mjesta i kažnjeni su za taj period određenim procentom plate. Nisu bili saučesnici, nego nisu u potpunosti radili ono za šta su bili zaduženi. Da su bili saučesnici, vjerovatno bi nadležne službe to pronašle. Nisu potpuno savjesno obavljali svoj dio poslova, što je eventualno nekome omogućio da napravi to što je napravio“, objasnio je.

Još jedan slučaj se dogodio 2018. godine u kasarni Oružanih snaga Bosne i Hercegovine "Miloš Obilić" na Palama, nedaleko do Sarajeva.

SIPA je tada u sklopu predmeta "Krađa oružja i vojne opreme" tokom pretresa stana u opštini Sokolac, u blizini Sarajeva, pronašla između ostalog, 17 ručnih bombi, tromblonsku osvjetljavajuću minu, automatsku pušku sa preklopnim kundakom, pet okvira za municiju za tu pušku, RAP torba, dvije puške PAP M59/66, pušku karabin, dva okvira za automatsku pušku, zatvarač za automatsku pušku, dva okvira za kalibar 7,9 milimetara, 118 metaka različitog kalibra.

U ovom slučaju krađu je počinio pripadnik Oružanih snaga, Mladen Mijatović protiv kojeg je podignuta optužnica 2018. godine.

Gdje završava ukradeno oružje?

U Bosni i Hercegovini je zakonom dozvoljeno posjedovanje oružja, ali uz dozvolu za posjedovanje koju moraju izdati nadležna tijela.

U specijalizovanim radnjama i na web-portalima mogu se kupiti razne vrste naoružanja uz obaveznu napomenu da je potrebna dozvola za držanje oružja.

Prema jedinom dosadašnjem istraživanju Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH iz 2010. godine, utvrđeno je da u ilegalnom posjedu ima oko 750.000 komada oružja.

Na pitanje RSE gdje može završiti nestalo oružje iz kasarni Oružanih snaga, zamjenik ministra odbrane Mirko Okolić je rekao kako pretpostavlja da se nađe na crnom tržištu.

„To oružje, vjerovatno, nelegalno završi na lošim mjestima, kao nelegalna prodaja, sticanje materijalne koristi, do nekakvih terorističkih napada i akcija“, kaže on.

Zamjenica Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Dušanka Majkić je konkretnija.

„To načešće završava na stranim tržištima i mi znamo da su u mnogim zemljama pronađene te vrste oružja i drugoga koje su poticale iz BiH, a našle su se kod različitih kriminalnih organizacija van BiH. Dakle, to je predmet dobre, brze i lake trgovine“, objasnila je.

Podaci o nelegalnom naoružanju

Kako Oružane snage čuvaju naoružanje?

Mirko Okolić, zamjenik ministra odbrane BiH, tvrdi da je osiguranje u kasarnama “jako”, da je “po NATO standardima”.

„E, sad, svaki pojedinac u svemu tome može da zataji. Što se tiče procedura, tu su procedure ispoštovane i standardi su tu ispoštovani“, objašnjava.

Incidenti se, ipak, događaju.

„Ništa nije nemoguće, ali ne bi trebalo da se to dešava, barem ne bi trebalo da se često dešava. Da li je moguće da neko izvana uđe bez saučesnika iznutra, to je pitanje na kojeg ćemo dati odgovor kad se dobije zvanični izvještaj“, ocjenjuje Okolić.

Dušanka Majkić kaže da je osiguranje skladišta u BiH “više zavisilo od pomoći međunarodnih organizacija” nego od želje i potreba Ministarstva odbrane.

„Prvi put smo u poziciju došli da smo uredili četiri skladišta municije i minsko-ekspolozivnih sredstava koje su po propisu urađane zahvaljujući pomoći evropskih zemalja koje su u nekoliko navrata kroz projekat Explode i pomoć UNDP-a uređena na propisan način“, kaže ona.

Majkić ističe kako su postoje skladišta koja su “veoma riskanatna”, na kojim se nalazi mnogo neperspektivnog oružja, municije i ostalog.

Iz Misija OSCE-a u BiH, zbog istrage, nisu mogli da komentarišu slučaj nestanka oružja iz Centra za obuku u Pazariću, ali su izrazili zabrinutost. Podsjetili su da su BiH nekoliko puta pružali podršku i “obezbjeđivali opremu” kako bi se “unaprijedila fizička sigurnost i sigurnosna infrastruktura kao i upravljački kapaciteti” na pet lokacija za skladištenje municije i oružja Oružanih snaga.

„Iskoristili bismo priliku da naglasimo da prema sigurnosnim zahtjevima Oružanih snaga BiH malokalibarsko i lako naoružanje koje nije u svakodnevnoj upotrebi bi trebalo da bude rastavljeno, a municija pohranjena u zasebne sobe. Ovaj incident nas je podsjetio na vrlo stvarnu opasnost od krađe oružja i municije kojima se često trguje i koristi se u krivičnim djelima, poput oružane pljačke, nasilja u porodici ili čak terorizma“, rekla je Željka Šulc, glasnogovornica Misije OSCE-a u BiH za RSE.

Koje su kazne za krađu oružja?

Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine za krađu oružja i vojne imovine, te dijela borbenih sredstava koji služe potrebama odbrane, pripisana je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Kaznom zatvora od jedne do deset godina se kažnjava onaj ko obije ili provali čuvane objekte, te iskorištavanjem stanja usred požara, poplave, ukrade oružje ili vojnu imovinu.