Svijet

Zapad na rubu rata s Iranom – SAD otvoreno prijeti, Izrael tvrdi: ‘Svijet ćemo zaštititi od zla’

Američki državni sekretar Antony Blinken prvi je put dao natuknuti da je na stolu i opcija korištenja vojne sile protiv Irana ako se ta država ne vrati pregovorima oko oživljavanja iranskog nuklearnog sporazuma, piše Jutarnji.

Na sastanku s ministrima vanjskih poslova Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata Blinken je istaknuo kako SAD "i dalje vjeruje da je diplomatija najučinkovitiji način" kako spriječiti Teheran da razvije nuklearno oružje. "No, za diplomatiju su potrebne dvije strane, a do sada nismo vidjeli da je Iran voljan to učiniti", rekao je Blinken.

Washington posljednjih dana sve češće poziva Iran na povratak za pregovarački stol. Indirektni pregovori u Beču oko oživljavanja sporazuma, takozvanog Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (JCPOA), zamrli su u junu pred iranske predsjedničke izbore, a novoizabrani predsjednik, ultrakonzervativni islamist Ebrahim Raisi za sada nije učinio nikakve korake kako bi se Teheran vratio za sto.

Prostor za diplomatiju sve manji

Blinken je u srijedu upozorio da se prostor za diplomatiju s Iranom smanjuje svakim danom, jer je Teheran "koristio ovo vrijeme kako bi unaprijedio svoj nuklearni program na razne načine". Američki državni sekretar naglasio je da neće postaviti neki datum kao krajnji rok do kojeg treba ponovno pokrenuti pregovore, no i dodao kako se sa svakim danom u kojem Iran ne ulaže dobru volju u pregovore pista za uzlijetanje skraćuje. Sjedinjene Države, kazao je, "spremne su se okrenuti i drugim opcijama" kako bi spriječile da Iran postane nuklearna sila.

S Blinkenom su se sastali i ministar vanjskih poslova Emirata, šeik Abdullah Bin Zayed Al Nahyan, te njegov izraelski kolega Yair Lapid, inače umjereni političar kojeg čeka mandat premijera ako nova koalicijska vlada poživi još dvije godine.

Lapid je bio puno izravniji od Blinkena u svojim izjavama, otvoreno prijeteći vojnom silom ako se za nju ukaže potreba. "Postoje trenuci kada države moraju pribjeći upotrebi sile da bi zaštitile svijet od zla", kazao je Lapid. "Moramo jasno pokazati da civilizirani svijet to neće dopustiti. Ako Iranci ne vjeruju da ih svijet ozbiljno planira zaustaviti, upustit će se u utrku kako bi napravili bombu", rekao je.

Bivši izraelski premijer Benjamin Netanyahu vrlo se oštro protivio svakoj mogućnosti da Iran razvije nuklearno oružje te je također jasno davao do znanja da su za Izrael sve opcije na stolu kada se radi o zaustavljanju iranskog nuklearnog programa. Izraelske tajne službe, vjeruje se, izvele su niz napada na iranska postrojenja i izvela atentate na neke od vodećih iranskih nuklearnih naučnika kako bi usporili i zaustavili iransko obogaćivanje urana.

Prije sastanka trojice ministara, američki posebni izaslanik za pregovore s Iranom Robert Malley također je upozorio da se Sjedinjene Države moraju pripremiti za svijet u kojem "Iran nema ograničenja svojeg nuklearnog programa" te da bi se trebale razmotriti opcije kako se nositi s tim.

"Bit ćemo spremni prilagoditi se na drugačiju stvarnost, u kojoj se moramo nositi sa svim opcijama kako bismo razriješili pitanje iranskog nuklearnog programa ako se ne vrate (pregovorima)", kazao je Malley. "Postoji ozbiljna mogućnost da će Iran odabrati drugačiji put, a mi ćemo se morati koordinirati s Izraelom i drugim partnerima u regiji."

Trump zakuhao stvar

Iran se gotovo četiri godine držao svih ograničenja zadanih u nuklearnom sporazumu, čak i nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao kako se radilo o velikom ustupku Iranu, te je jednostrano povukao SAD iz sporazuma i uveo nove sankcije protiv Teherana.

Umjereni iranski predsjednik Hassan Rouhani smireno je pozivao druge države potpisnice sporazuma da pokušaju utjecati na SAD kako bi se sporazum očuvao, no unatoč urgiranju EU, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, pa čak i Kine i Rusije, Trump se nije dao pokolebati.

Iran je potom u maju 2019., godinu dana nakon što je Trump napustio sporazum, počeo seriju sve većih kršenja odredbi sporazuma, no svaku bi prvo najavili, i uredno bi dopustili inspektorima UN-ove Međunarodne agencije za atomsku energiju da provjere i potvrde što to Iran radi.

S dolaskom predsjednika Joea Bidena na vlast dolazi i do novog zaokreta u odnosima Washingtona i Teherana, no ubrzo se pokazuje kako su se dvije strane ukopale u pat-poziciji, u kojoj niti jedna nema namjeru prva popustiti zahtjevima druge.

Biden je zahtijevao da Teheran mora u potpunosti prestati kršiti odredbe sporazuma - dakle riješiti se svojih zaliha srednje obogaćenog urana i prestati koristiti napredne centrifuge - prije nego što će Washington ukinuti sankcije. Iran je, pak, inzistirao da Biden mora prvo podići sankcije te da će se onda vratiti u okvire zadane sporazumom.

Novi pregovori

U maju ove godine počeli su pregovori oko uzajamnog povratka u sporazum, no neizravni. Iran je odbio izravno pregovarati sa SAD-om, pa su Washington na pregovorima u Beču zastupale druge zapadne sile kao posrednici. Predlagale su se ideje o zajedničkim koracima - paralelnom otpuštanju dijela sankcija i prestanka kršenja nuklearnih ograničenja - no pregovori su zamrli pred iranske predsjedničke izbore, kada je postalo jasno da vrhovni vođa Ajatolah Ali Khamenei želi tvrđe pregovarati sa SAD-om.

Khameneijevo Vijeće čuvara revolucije zabranilo je kandidaturu cijelom nizu umjerenih kandidata, saradnicima i saveznicima odlazećeg predsjednika Rouhanija, pa čak i bivšem predsjedniku Mahmoudu Ahmadinejadu. U konačnici je proguran Khameneijev miljenik, čelnik pravosudne vlasti Ebrahim Raisi, povezan s brojnim kršenjima ljudskih prava u toj državi.

Iako načelno tvrde da su spremne na pregovore, nove iranske vlasti za sada nisu dale naznaku kada misle poslati svoje predstavnike u Beč, dok iranska nuklearna postrojenja za to vrijeme proizvode sve veće količine obogaćenog urana te su nedaleko od koncentracije koja bi se mogla koristiti za razvoj nuklearnog oružja.

Za većinu država u regiji radi se o neprihvatljivom razvoju događaja. Malley je tako najavio da će se uskoro zaputiti na mini-turneju Bliskim istokom, gdje će posjetiti Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Katar - američke saveznike u regiji - kako bi "raspravio o opcijama" za zaustavljanje iranskog nuklearnog programa.