Tokom pandemije covida-19 ljekari su počeli primjećivati neobičan fenomen: broj mladih djevojaka koje rano ulaze u pubertet značajno je porastao. Osim SAD, slične izvještaje objavile su Italija, Turska, Velika Britanija, Indija i Njemačka. I ne može se za to kriviti virus jer porast slučajeva nije bio ograničen samo na djevojčice koje su bile zaražene covidom-19. Zašto djevojčice sve ranije ulaze u pubertet?
Dok se dob u kojoj djevojčice ulaze u pubertet stalno smanjivala za otprilike tri mjeseca svakih 10 godina od kasnih 70-ih, čini se da se nešto promijenilo otkako je svijet zahvatila pandemija. Pedijatri su postali svjedoci preuranjenog puberteta kod sve većeg broja djevojčica, piše The Telegraph.
Prema dostupnim podacima struke, normalno je da djevojčice uđu u pubertet između 8. i 13. godine. Ako se to dogodi prije 8. godine, naziva se preuranjenim pubertetom. Globalne statistike prije pandemije pokazale su da je samo jedno od 10.000 djece ušlo u pubertet prije 8. godine. Međutim, pandemija je dovela do toga da je ova brojka počela rasti, i to kod djevojčica, ali ne i kod dječaka.
Preuranjeni pubertet
Italijanska studija objavljena u februaru prošle godine, koja je proučavala pet pedijatrijskih endokrinoloških centara, otkrila je da je između marta i septembra 2020. 338 djece upućeno na daljnju obradu zbog sumnje na preuranjeni pubertet. U istom periodu 2019. to je bio slučaj sa 152 djece, što predstavlja porast od 122 posto.
Studija objavljena u augustu 2022., koja se temelji na turskoj endokrinološkoj klinici, otkrila je da je više od dvostruko većem broju djevojčica dijagnosticiran preuranjeni pubertet između aprila 2020. i marta 2021. nego tokom dvije godine prije početka pandemije.
Njemačka studija, temeljena na jednom medicinskom centru, otkrila je da se broj djevojčica kojima je dijagnosticiran rani pubertet više nego udvostručio u prvoj godini pandemije. Prošlog septembra nalazi nekoliko studija o povećanoj učestalosti ranog puberteta predstavljeni su na godišnjem sastanku Evropskog društva za pedijatrijsku endokrinologiju.
Nejasni uzroci
Dakle, šta se događa? Ako je pandemija kriva, zašto? Stručnjaci naglašavaju da još nema dokazanih uzroka.
"Trenutno nije moguće izravno povezati traumu uzrokovanu pandemijom s brojem slučajeva", kaže dr. Marie-Agathe Trouvin, klinička direktorica u Hôpitaux de Paris.
Ali ljekari imaju nekoliko mogućih objašnjenja. Prethodne studije su pokazale da je kod djece s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću statistički vjerovatnije da će rano ući u pubertet.
Produženo vrijeme ispred ekrana također se navodi kao potencijalni faktor. Turska studija provedena na štakorima sugerira povezanost između viših nivoa izloženosti plavoj svjetlosti i ranijeg početka puberteta kod ženki.
Budući da je pandemija dovela do sjedilačkog načina života ispred ekrana i kod djece, kao i do smanjenih mogućnosti za vježbanje i porasta broja pretile djece, neki smatraju da je to vjerojatni uzrok preuranjenog puberteta sve većeg broja djevojčica.
Dugoročni trend
Dugo se pretpostavljalo da se dob u kojoj djeca ulaze u pubertet smanjuje iz tri razloga a to su viši nivoi pretilosti u populaciji te veće razine stresa i toksina iz okoliša.
"Ako razmišljamo o pandemiji, nije iznenađenje da sve više djece ranije ulazi u pubertet. Znamo da je došlo do golemog skoka u stopama pretilosti 2020. i 2021. I vidimo rastuće stope lošeg mentalnog zdravlja među djecom, ponajviše jer žive u stresnim okolnostima", ističe profesorica Yvonne Kelly sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
Uloga stresa
Profesor Ruben Gur, direktor Laboratorija za ponašanje mozga na Univerzitru Pennsylvania, proučavao je 10.000 mladih ljudi između 2009. i 2012. Otkrio da su oni koji su bili izloženi traumi brže postigli fizičku zrelost. Njegova je studija također otkrila da se mozak te djece brže razvijao.
"Pandemija je bila traumatična za sve i ima smisla da će djeca zbog toga pokazivati znakove ranog sazrijevanja. Nisam iznenađen tim podatkom", dodaje on.
Međutim, istraživanja o učincima ranog puberteta sugeriraju da bi to mogao biti razlog za zabrinutost. Studija Univerziteta u Bristolu iz 2020. pokazala je da i djevojčice i dječaci koji uđu u pubertet ranije od svojih vršnjaka imaju povećan rizik od samoozljeđivanja u adolescenciji. Druga istraživanja pokazuju da su oni izloženi većem riziku od problema s mentalnim zdravljem poput depresije.
"Kada hormoni počnu raditi, to je stvarno zbunjujuće za mlade žene. Što se ranije to dogodi, to su manje šanse da su djevojke spremne nositi se sa psihološkim posljedicama", smatra profesorica Kelly.
Ulazak u pubertet može biti i društveni izazov za mlade djevojke i može imati štetne fizičke učinke. Različite studije povezuju rani pubertet s lošijim fizičkim zdravljem u kasnijoj životnoj dobi, uključujući veći rizik od ranog razvoja bolesti srca. Osim toga, ima implikacije na rast.
"Kad pubertet započne u smislu prve menstruacije, rast u visinu se usporava. Dakle, ako djevojčica ima sedam ili osam godina, ona nije dovoljno narasla. Nakon što dobije menstruaciju, narast će još sedam do deset centimetara", pojašnjava Kelly.
Liječiti ili ne?
Standardni tretman za preuranjeni pubertet su blokatori puberteta, odnosno lijekovi koji blokiraju hormone koji dolaze iz hipofize i koji ga pokreću. Međutim, ne slažu se svi s pričom da je preuranjeni pubertet sve češći - ili da bismo ga trebali liječiti.
Dr. Peter Hayes, predavač na Univerzitetu Sunderland, navodi mogućnost da su tokom pandemije roditelji iskusili povećanu zabrinutost za zdravlje svoje djece te su vjerojatnije prijavljivali znakove ranog puberteta. Ili su, kaže, provodili više vremena u fizičkoj blizini svoje djece tokom karantina pa je bilo vjerovatnije da će primijetiti tjelesne promjene i promjene u ponašanju.
"Činjenica da više djece ima preuranjeni pubertet ne znači da je on u porastu. Nemojte se previše zabrinjavati zbog dugačkog popisa bolesti koje su navodno povezane s ranim pubertetom. Ljekari uvijek pokušavaju pronaći takve probleme kako bi opravdali liječenje djece koja su savršeno zdrava, ali slučajno rano sazrijevaju", poručuje.
