Svijet

Zašto Hong Kong gradi stanove veličine 12 kvadrata? Pogledajte snimak

Život Maxa Leeja, 26-godišnjeg doktora iz Hong Konga, u njegovoj garsonijeri vrti se oko kreveta. To je prvo što se ugleda kad se uđe u njegov stan. Ne samo da u krevetu spava i gleda televiziju već i proučava medicinsku literaturu kada nije u bolnici. Njegov laptop je smješten na uskom radnom stolu.

Lee je odabrao ovaj prostor od 20.5 četvornih metara u visokoj ostakljenoj zgradi u živahnom središtu Kowloona kako bi si mogao priuštiti boravak u centru grada. “U redu je živjeti ovdje sam, ali kad dođe moja djevojka, velika je gužva”, kaže Lee za Bloomberg.

Mikrostan je jednokrevetna soba

Leejev životni prostor može se činiti neobično malenim, ali stambena jedinica u kojoj živi zapravo je sve češća – mikrostan. U Hong Kongu ima oko 8.500 ovih sićušnih stambenih jedinica, što je na vrhuncu izgradnje 2019. godine predstavljalo sedam posto ukupne gradnje. U svim blistavim novim stambenim tornjevima u Hong Kongu vjerojatno ima ljudi naguranih u ovakve stanove.

Daleko od romantiziranog američkog “pokreta malenih kuća”, ovo su jednokrevetne sobe, s dovoljno mjesta samo za krevet, ormarić, malenu kupaonicu i čajnu kuhinju. Prodaju se kao “pristupačne kuće”.

Status Hong Konga kao jednog od najgušće naseljenih gradova na svijetu i najmanje pristupačnog potiče tržište ovakvih stanova. Prema vladinim podacima, kritični nedostatak stambenog prostora uzrokovao je porast cijena kuća za 187 posto od 2010. do 2019. godine. Sada prosječne cijene kuća premašuju 1.3 miliona dolara, i to u gradu u kojem je minimalna plata samo 4.82 dolara na sat.

Čak i kvalificirani radnik u Hong Kongu mora raditi 21 godinu da bi sebi priuštio prosječan stan od 60 četvornih metara u blizini centra grada, što je najduži takav period na svijetu. Cijene ostaju na gotovo rekordnim razinama unatoč pandemiji covida-19.

Ima ih i veličine 12 kvadrata

Mikrostanovi, koji koštaju upola manje od prosječne kuće, nude pristup najnižoj ljestvici nekretnina. Najmanji od ovih prostora, na 12 četvornih metara, poznati kao nanostanovi, manji su od većine automobila i njihovih parkirnih mjesta. Zgrade kao što je One Prestige, izgrađene 2018. na hongkonškom otoku North Pointu, služe ne samo prinovama za tržištu nekretnina već i kupcima koji već imaju nekretninu iz kontinentalne Kine i drugih mjesta. Stanovi u rasponu od 15 do 27 četvornih metara trenutno koštaju od 800.000 do miliona dolara.

Građevinski investitori odgovorili su na potražnju za pristupačnijim stambenim prostorom sve više dijeleći prostor na sve manje jedinice, što je trend koji je krenuo 2015. godine nakon što je vlada popustila propise koji zahtijevaju prirodno svjetlo i ventilaciju. Prije su propisi o protupožarnoj sigurnosti zahtijevali da se kuhinje odvoje zidom i da imaju vlastiti prozor, što je obvezivalo investitore da ugrade unutrašnje prozore u dvorišta ili zračne otvore kako bi odvojene kuhinje imale svjetlo i protok zraka.

Promijenjeni propisi dopuštali su otvorene kuhinje, osvijetljene jednim prozorom na suprotnom kraju jedinice. Tako su se počele graditi uske stambene jedinice okrenute prema jedinom hodniku, s čajnom kuhinjom blizu vrata.

Rezultat je čajna kuhinja koja izgleda poput hotelskog minibara, s jednostavnim dodatkom električne ploče za kuhanje ili plamenika. Možda postoji ugrađena mikrovalna, ali nikad pravi šporet. A kupaonica može, ali i ne mora imati tuš-kabinu; ponekad je tuš jednostavno iznad zahoda.

Pomak prema manjim stanovima ipak prethodi promjenama regulacije. Odražava jedinstvenu geografiju i neobičnu povijest Hong Konga, kao i labavo regulirani kapitalistički sustav naslijeđen iz vremena dana dok je bio britanska kolonija.

Nisu se žalili

Skučeni život nastao je iz izbjegličkog mentaliteta Hong Konga kao utočišta hiljade izbjeglica iz Kine. Sve je počelo krizom.

“Ljudi se zapravo nisu protivili niti se žalili, jer nisu imali razloga. Moramo se vratiti u prošlost. Bilo je vremena tokom ‘50-ih godina kada su većina stanovnika Hong Konga bile izbjeglice koje su bježale od Drugog svjetskog rata i građanskog rata, a onda je Komunistička partija preuzela vlast u Kini. Imali su taj izbjeglički mentalitet. Ako ste pobjegli s prijašnjeg mjesta u kojem ne želite živjeti, onda ne biste imali puno očekivanja na novom mjestu jer vam je cijela svrha samo čisto preživljavanje”, kaže za Bloomberg Ng Mee-kam, znanstvenica urbanih studija na Kineskom sveučilištu u Hong Kongu, te dodaje:

“To je teško zamisliti u današnje vrijeme. Danas imamo sav taj vokabular, međunarodne diskurse o stambenim pravima i dostupnosti stanovanja. Mislimo da je osnovno ljudsko pravo imati pristojno mjesto za život. Tada je to bila sasvim druga priča.”

Planinski krajolik njegovih otoka nije pogodan za gradnju

Topografija Hong Konga također utječe na sklonost malim stanovima. Planinski krajolik njegovih otoka nije pogodan za gradnju, a 75 posto teritorija su zelene površine ili prirodni krajolik, veći dio u obliku zaštićenih parkova. Taj napor očuvanja predvodio je bivši guverner Hong Konga i strastveni ljubitelj prirode Lord MacLehose. Kako se gradsko stanovništvo povećavalo ‘60-ih i ‘70-ih godina, odredio je golemi šumoviti teren Hong Konga koji je bio pod zaštitom vlade.

Postoje i “kavezi” ili “lijesovi” od 9 m2

Vladine politike koje favoriziraju šačicu elitnih građevinskih poduzetnika stvorile su ovaj način stanovanja i utjecale na to da bude prihvaćen među stanovništvom Hong Konga.

Posjedovanje vlastite sobe, čak i manje od parkirnog mjesta, može se smatrati poboljšanjem javnog stanovanja, u kojem živi gotovo polovica stanovništva (i za koje postoji šestogodišnja lista čekanja). Naime, postoje još manji “kavezi” ili “lijesovi” – prostorije od devet četvornih metara iznajmljene stanovnicima Hong Konga s najnižim primanjima.

Druže se na otvorenom

To znači da se mnoga druženja u Hong Kongu odvijaju na otvorenom. Hong Kong je postao poznat po svojim štandovima s hranom na otvorenom te čajanama, gdje se muškarci tradicionalno okupljaju na doručku i pušenju, čitaju jutarnje novine i razgovaraju o politici. Vikendom se čini da je cijeli Hong Kong odjeven u sportsku opremu te da obilazi rekreacijske centre, javne bazene i plaže, teniska i košarkaška igrališta. Prije nego što su ih pandemijska ograničenja privremeno zatvorila, javna mjesta za roštiljanje vikendom su bila okupljalište mnogo ljudi.

Planinarske grupe kreću se kroz planinske, suptropske šume obližnjih parkova, koje su organizacije građanskog društva sačuvale od građevinskih poduzetnika. Trgovački centri, sa svojim klimatiziranim prostorima, također pružaju utočište za vikend.

Foto: Edge Design Institute

Stanovi u Hong Kongu nemaju ormare

Ipak, život u skučenim prostorima također zahtijeva od obitelji da pažljivo razmotri potrošačko ponašanje. Stanovi u Hong Kongu nemaju ormare, što znači da oni uzimaju dragocjenu kvadraturu od životnog prostora. Čak i u većim stanovima, koji u prosjeku ima oko 60 četvornih metara, obitelji imaju malo mjesta za stvari i moraju biti razborite u tome što kupuju i koliko dugo to drže. Zato se prošlogodišnja moda brzo odbacuje i mijenja ovogodišnjom, iako oni bogatiji također unajmljuju skladišta za pohranu odjeće za različita godišnja doba.

Ionako minimalistički namještaj mora se svesti na minimum. U mikrostanu su takve odluke još ekstremnije. Promotivni video za One Prestige pokazuje kako se jednokrevetna soba iz dnevnog boravka pretvara u blagovaonicu ili spavaonicu: niski stolić za kavu ispred male sofe podiže se kako bi postao stol za blagovanje, a zatim se kauč rasklapa u krevet.

Stvarnost zahtijeva skupi namještaj izrađen po narudžbi. Umjesto toga, mali krevet poput onog u stanu dr. Leeja koristi se za sve funkcije svakodnevnog života – sjedenje, objedovanje, rad i spavanje.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare