Svijet

Zašto Putin želi da Evropljani plaćaju plin u rubljama? Iza svega se krije pakleni plan da potkopa moć Amerike i Evrope

Vladimir Putin je Evropi postavio ultimatum: bez rublji nema plina.

U četvrtak je ruski predsjednik potpisao dekret u kojem se navodi da nacije koje se smatraju "neprijateljskim" moraju početi plaćati isporuke plina od travnja nadalje u rubljama, koristeći račun u rubljama u Gazprombancu, ili će Moskva zaustaviti isporuke.

Kao osveta za zapadne sankcije koje blokiraju pristup polovici deviznih rezervi njegove zemlje, Putin zapravo ima za cilj prisiliti zapad da prekrši vlastita pravila tako što će morati raditi u interakciji sa centralnom bankom i njenim bankovnim sistemom, piše Financial Times.

Zašto Rusija želi da bude plaćena u rubljama?

U praktičnom smislu, to ima malu razliku za Moskvu.

Ruska prodaja plina Evropi — koju je energetski konzultant ICIS procijenio na 350 miliona dolara dnevno — već ozbiljno potkopava učinak zapadnih sankcija kao odgovor na invaziju zemlje na Ukrajinu, bez obzira na način na koji se kupnje obavlja.

Bez obzira plaća li zapad ruski plin u eurima ili rubljama, Moskva dobija zalihe strane valute, što je korisno za kupnju uvoza ili za podupiranje rublje.

Ili evropske kompanije kupuju plin izravno u eurima, u tom slučaju Rusija već inzistira da svi izvoznici 80 posto prihoda pretvore u rublje, ili se sav novac prvo pretvara, najvjerovatnije uključujući rusku centralnu banku koja je pod sankcijama, u nekoj fazi.

Glavni razlog je politički.

Bas van Geffen, viši strateg za makroekonomiju u Rabobanku, sažeo je ovo: “U pokazivanju podrške Ukrajini, zapad je pojačao svoje sankcije Rusiji. Rusija će zauzvrat uskoro prihvatiti samo plaćanja u rubljama za prirodni plin, koji se može dobiti samo preko sankcionirane ruske centralne banke”, rekao je.

"Ovo će ili natjerati zapad da izbjegne vlastite sankcije ili će učinkovito označiti kraj isporuke ruskog plina Evropi."

Odjednom, Moskva ima više utjecaja. Uspjela je iskoristiti rupu u sankcijama centralnoj banci uzrokovanu izuzećem opskrbe energijom. Putin je taj potez opisao kao korak ka "jačanju" ruskog suvereniteta.

"Ovo je političko pitanje, a ne komercijalno, i čini se da je osmišljeno da smanji dio nelagode zbog ograničenja nametnutih centralnoj banci europskim kompanijama i da djelomično poništi ta ograničenja", rekao je Ron Smith, viši analitičar nafte i plina na BCS-u u Moskvi.

Hoće li to potkopati dolar i euro u globalnoj trgovini?

Jedan od razloga zašto zemlje diljem svijeta (uključujući Rusiju) drže stotine milijardi dolara u svojim rezervama centralne banke ili fondova bogatstva jest taj što je dolar zadana valuta u globalnoj trgovini i tržištima. U krizi, kada vlade trebaju podržati valutu ili otplatiti dug, za zemlje, često na tržištima u nastajanju, ključno je imati zalihe dolara, eura i pregršt drugih globalnih valuta.

Ali, kao što je Goldman Sachs rekao ove sedmice: “Ako bi strani ulagači postali nespremniji držati američku valutu – na primjer, zbog strukturnih promjena u svjetskoj trgovini robom – rezultat bi mogao biti deprecijacija dolara i/ili veće realne kamatne stope u kako bi spriječili ili usporili deprecijaciju dolara.” Isto vrijedi i za eurozonu.

Rusija se želi suprotstaviti zapadnim sankcijama koje su zamrznule zemlju iz financijskog sistema dolara i eura. Zemlje koje su neprijateljske ili neprijateljske prema SAD-u ili EU-u mogle bi slijediti njihov primjer i biti u iskušenju da ulože više svojih sredstava za crnih dana u valute geopolitički usklađenijih zemalja.

"Povećana učestalost korištenja financijskih sankcija od strane SAD-a kao vanjskopolitičkog alata nedvojbeno stvara poticaj trećim zemljama da se diverzificiraju od percipiranog pretjeranog oslanjanja na trgovinu denominiranu u dolarima", dodao je Goldman Sachs.

Kada i kako će se dogoditi prelazak na plaćanja u rubljama?

U svojoj novoj uredbi Kremlj je rekao da će kupci u zemljama koje se smatraju neprijateljskim prema Rusiji morati otvoriti račun u stranoj valuti i u rubljama u Gazprombanci, koji je bio na meti sankcija Ujedinjenog Kraljevstva, ali su ga SAD i EU poštedjele jer veliki je igrač u trgovini plinom.

Putin je ruskoj centralnoj banci, carinskim tijelima i vladi dao 10 dana za implementaciju novog sistema. Razmatra se i slična promjena plaćanja za druge proizvode, kao što su nafta, metali i gnojiva.

Analitičari kažu da Evropa sigurno plaća u eurima još mjesec dana jer plaćanja za većinu isporuka u aprilu ne dospijevaju do maja.

Što kažu ugovori o opskrbi i kupci?

Zemlje EU odbijaju. Ugovori o isporuci, koji se uglavnom fakturiraju u eurima i dolarima, “takvi bi i ostali”, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz. Zbog toga se pripremaju za prekid isporuke ruskog plina. Njemačka je upozorila svoju industriju da će možda morati racionalizirati opskrbu električnom energijom.

Gazprom obično ima pravo ponovno pregovarati o uvjetima ugovora svake tri godine, tvrde analitičari. Ali forsiranje nove valute na postojeće ugovore je sporno. Ako se dvije strane ne mogu dogovoriti, pitanje ide na Stockholmski arbitražni sud. Gazprom ima desetke različitih ugovora o kojima bi trebao ponovno pregovarati, tako da bi revizija bila dug proces.

“Na temelju načela svetosti ugovora, ako postoji veliki spor u okviru ugovora o izvozu plina Gazproma, plin bi trebao nastaviti teći sve dok se stvar ne riješi na arbitraži u Stockholmu”, rekao je Morten Frisch, pregovarač ugovora o plinu.

Hoće li Rusija prestati isporučivati ​​plin Evropi?

Prestanak bi značio izgubljene prihode za Gazprom i njegovog vlasnika, rusku državu. No, u teoriji, izvoznik plina mogao bi gotovo odmah zaustaviti isporuku u Evropu bez većih operativnih poteškoća. "Plinska polja, za razliku od naftnih polja, općenito se relativno lako gase i uključuju bez oštećenja [njih]", rekao je Smith iz BCS-a.

Ograničena količina plina mogla bi se preusmjeriti na mjesta kao što su centralna Azija ili Turska, ali Rusija bi vjerojatno stavila dio proizvodnje plina u skladište. Ogromna ruska mreža od hiljade kilometara cjevovoda također bi mogla djelovati kao sistem zadržavanja, a starija plinska polja mogla bi biti zatvorena.

Ruski domaći skladišni kapaciteti su ograničeni - manje od polovice onoga što izvozi u Evropu godišnje. Gazprom bi ga napunio za četiri i po mjeseca, a ne za tipičnih sedam, da nema izvoza plinovoda u EU, rekao je Tom Marzec-Manser iz ICIS-a.

Nakon što se napuni, Gazprom bi tada morao prestati crpiti plin jer brzo preusmjeravanje isporuke plinovoda na druga tržišta nije lako izvedivo.

Ne postoji plinovodna veza između Zapadnog Sibira - odakle Gazprom crpi plin za Evropu - i Kine. Dovršetak planiranog cjevovoda od 50 milijardi kubnih metara godišnje kroz Mongoliju do Kine trajao bi oko tri do četiri godine, rekao je Smith.