Magazin

Zašto se neki ljudi ne debljaju bez obzira koliko jedu?

Biti mršav zapisano je u vašem DNK i mnogi ljudi mogu ostati vitki cijelog života bez previše truda i odricanja, kažu naučnici sa Univerziteta Cambridge.

Napravili su studiju na gotovo 14.000 ljudi različitih kilaža, proučili su njihov DNK. Kažu kako postoje geni koji ubrzavaju metabolizam ili pomažu u bržem sagorijevanju masti, ili hranu čine neprivlačnom.

Upravo takve gene pronašli su kod više od 1600 vitkih, zdravih sudionika istraživanja. Kod većine njih geni su zaslužni za to što ih hrana ne zanima previše i jedu zapravo samo zato što moraju.

S druge strane, oko 40 posto mršavijih ljudi iz istraživanja reklo je da vole hranu i jedu što žele i u količinama koje im odgovaraju, bez ustezanja. Naučnike sada zanima što se događa u njihovim tijelima kada se prejedu. Planiraju napraviti zasebnu studiju na tu temu, piše Daily Mail

"To bi moglo rezultirati pronalaskom lijekova koji oponašaju učinke tih gena 'mršavosti' i pomoći manje sretnim ljudima po tom pitanju da zadrže težinu u granicama normale" - rekao je Sadaf Farooqi, profesor iz Wellcome-MRC Instituta za metaboličku nauku pri Univerzitetu u Cambridgeu.

"Otkrili smo da neki vitki ljudi nisu zainteresirani za hranu, a i to je zapisano u njihovim genima. Drugi pak jedu koliko žele, vole jesti i uživaju u hrani, ali se ne debljaju. Ovo istraživanje pokazalo je da su mnogi vitki ljudi takvi zahvaljujući genima, a ne zato što imaju snažnu volju i paze što jedu" - dodao je.

Za svoje istraživanje su birali vitke ljude koji nemaju poremećaje u prehrani, zdravi su i nisu nedavno bili na operativnom zahvatu. Radilo se o ljudima koji su prirodno mršavi i u studiji nisu mogli sudjelovati oni koji vježbaju više od tri puta sedmično.

U istraživanju je sudjelovalo 1622 vitkih ljudi, nešto više od 10.000 onih prosječne težine i gotovo 2000 ozbiljno pretilih pojedinaca. Pronašli su četiri nove genetske regije povezane sa mršavošću. To, kažu, objašnjava zašto dijete dva vitka roditelja može imati jednaku građu tijela kao i oni.

Studiju su objavili u časopisu PLOS Genetics.

"Ovo je važna i dobro provedena studija koja potvrđuje da je rana teška pretilost često genetski određena i uvjerljivo pokazuje kako su vitki ljudi genetski različiti od ostatka populacije. Međutim, većina pretilosti u današnje vrijeme je stečena u odraslom periodu života i povezana je sa sjedilačkim načinom života te obilatoj dostupnosti kalorijski bogate hrane" - prokomentirao je Tom Sanders, profesor prehrane i dijetetike na Kraljevskom koledžu u Londonu.