Cijena kafe na najvišem je nivou u posljednjih 47 godina i tako je postala proizvod s drugim najvećim poskupljenjem ove godine, odmah iza kakaovca. Konkretno, cijena sorte arabica skočila je na 3,35 dolara po funti (453,59 grama), što je čak 70 posto više nego početkom godine i to je cijena koja je zadnji put viđena 1977. godine. Kafa sorte robusta poskupjela je više od 60 posto.
Industrija kafe još je u februaru 2021. apelirala na hitnu implementaciju pravednijeg poreznog tretmana kako bi se nastavila ulaganja u inovacije, zapošljavanja, sirovine, edukaciju, aparate i posebno u održivo poslovanje u ovom sektoru. Tri godine kasnije porezni tretman i dalje je nepovoljan.
Ključni razlog za poskupljenje kafe na globalnom nivou su ekstremni vremenski uvjeti koji su zaprijetili plantažama u Brazilu i Vijetnamu, najvećim proizvođačima kafe na svijetu. Brazil se borio s najgorom sušom u posljednjih 10 godina prije nego što je kiša konačno stigla u oktobru, a ta je zemlja odgovorna za prosječno 2,4 miliona tona kafe arabica, odnosno oko 42 posto svjetske proizvodnje, i četvrtinu kafe robusta. Bez obzira na kiše u oktobru, vlažnost tla je ostala niska, što je povećalo zabrinutost da usjevi neće ispuniti očekivanja. U Vijetnamu su olujne kiše odgodile žetvu.
Analitičari očekuju da će daljnji kratkoročni rast cijena kafe ovisiti o razvoju vremenskih uvjeta i tržišnih okolnosti te da će cijena zrna arabice iduće godine iznositi najmanje 2,80 dolara za funtu, što je i dalje znatno iznad prosječne cijene u posljednjih pet godina.
Iako je od 2018. do 2023. vrijednost uvoza kafe gotovo udvostručena, na 104 miliona eura, količinski je riječ o pet posto manje kafe u odnosu na pretpandemijsku 2019. Uvoz je prošle godine bio manji i kada se usporedi s 2022. Ipak, na globalnom je nivou potražnja za kafom u porastu, posebno zato što Kina želi sve veću količinu. S druge strane, samo je nekoliko zemalja koje mogu zadovoljiti tu potražnju - Brazil, Vijetnam, Kolumbija, Indonezija i Etiopija. Sve su one pogođene klimatskim promjenama.
Međunarodni centar za tropsku poljoprivredu upozorio je da polovica sadašnjih uzgojnih površina više neće biti prikladna za kafu do 2050. Iako postoji čak 130 vrsta kafe, komercijalno se uzgajaju samo arabica i njezin tropski srodnik robusta. Za prvu su idealni uvjeti znatno hladniji od današnjeg prosjeka u zemljama uzgajivačima, dok robusta uspijeva samo s određenim količinama padalina. Zbog toga bi rješenje mogle biti druge sorte kafe koje su otpornije na rastuće temperature, suše i štetočine. Primjerice, Hibrido de Timor je spontani hibrid arabice i robuste koji se prirodno razvio u šumama Istočnog Timora, države u jugoistočnoj Aziji. U Ugandi postoji i manje poznata vrsta liberica koju uzgajaju lokalni farmeri. Genetska raznolikost kafe tako bi nam mogla omogućiti da nastavimo uživati u kafi.
