Zbog klimatskih promjena mogli bi ostati bez pšenice i krompira
Klimatske promjene i rast temperature zraka mogli bi ugroziti do trećine globalne proizvodnje hrane, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu "Nature Food".
Istraživači sa Univerziteta Alto u Finskoj analizirali su uticaj budućih promjena u temperaturi i padavinama na uslove uzgoja 30 ključnih poljoprivrednih kultura širom svijeta. Prema studiji, rastuće temperature značajno će smanjiti površine pogodne za uzgoj osnovnih usjeva poput riže, kukuruza, pšenice, krompira i soje, koji obezbjeđuju više od dvije trećine svjetske energetske vrijednosti iz hrane.
Smanjenje raznovrsnosti usjeva
Regionima na nižim geografskim širinama prijete daleko ozbiljniji efekti nego onima na srednjim i visokim širinama. U zavisnosti od nivoa zagrijavanja, do polovine poljoprivredne proizvodnje u tim oblastima moglo bi biti ugroženo zbog nepovoljnih klimatskih uslova, što bi dovelo do značajnog smanjenja raznovrsnosti usjeva.
Sara Heikonen, koja je vodila studiju, naglasila je da bi gubitak raznovrsnosti usjeva drastično smanjio izbor dostupne hrane za uzgoj.
- To bi ugrozilo sigurnost hrane i otežalo obezbjeđivanje dovoljne količine kalorija i proteina. Tropske korjenaste kulture, poput tropskih biljaka, koje su ključne za prehrambenu sigurnost u siromašnijim regionima, kao i žitarice i mahunarke, posebno su ranjive. U podsaharskoj Africi, koja bi bila najteže pogođena, gotovo tri četvrtine trenutne proizvodnje bi moglo biti ugroženo ako globalno zagrijavanje premaši tri stepena Celzija - rekla je Heikonen.
Kruške na sjeveru
Nasuprot tome, regioni na srednjim i visokim geografskim širinama vjerovatno će zadržati produktivne površine i povećati raznovrsnost usjeva, pri čemu bi, naprimjer, kruške mogle uspijevati i u sjevernijim oblastima.
Mati Kumu, viši autor studije, upozorio je da bi, iako bi klimatski uslovi mogli biti povoljniji, zagrijavanje moglo donijeti nove štetočine i ekstremne vremenske prilike, što bi dodatno otežalo situaciju.
- Ako želimo da osiguramo naš prehrambeni sistem u budućnosti, moramo istovremeno ublažiti klimatske promjene i prilagoditi se njihovim efektima. Čak i ako su najveće promjene u ekvatorijalnim regionima, svi ćemo ih osjetiti kroz globalizovani prehrambeni sistem. Moramo djelovati zajedno kako bismo riješili ove problem - rekla je Heikonen.
